Raskrinkavanje.ba

Zvonimir Solin → LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Borci protiv raka

17.07.2020
Tekst članka

Koštice marelice sadrže glikozid poznat kao laetril (vitamin B17). Postoje tvrdnje da je on najučinkovitija prevencija protiv raka, čak i da ubija stanice raka. Tim tvrdnjama u prilog ide činjenica da pleme Hunza koje živi u mediteranskom podneblju konzumiraju sušene sjemenke marelice u velikoj količini. Navodno među njima nikad nije zabilježen slučaj raka

Marelica – Prunus armeniaca L., porodica Rosaceae
Ukusni žuto narančasti plodovi marelice poznati su kao kraljevsko voće. Imaju izuzetno snažno antioksidativno djelovanje, puni su vitamina C, vitamina B kompleksa, vitamina E, vitamina K i pantotenske kiselinom. Također su bogati mineralima kao magnezij, željezo i fosfor, te cink i selen, ali je najzastupljeniji kalij koji čini marelice izvanrednom alkalnom namirnicom. Iznimno je važna i zastupljenost beta karotena koji je provitamin vitamin A, nalazi ga se u vrlo visokim koncentracijama, više od 1500 IJ na 100g (zastupljenost beta karotena je vidljiva i u samoj boji marelice). Za marelice je bitno znati i da sadrže dosta vlakna pa kada su zrele učinkovite su u rješavanju probavnih problema. Bogate su i amonokiselinama.
Marelice su zahvalno voće za pripremu džema, pekmeza, kompota, soka ili voćne rakije. Neka istraživanja govore u prilog tome da marelica poboljšava rad mozga što je vrlo bitno za intelektualni rad. Poznato je i da pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, obnovi oštećenih tkiva kao i u razvoju jačih zuba i kostiju .
Kinezi su od davnina koristili marelice kao lijek i kao voćku dugovječnosti. Poznata je izjava francuskoga pisca Bernarda Fontenella kada je imao skoro sto godina, da je tajna njegove neiscrpne intelektualne svježine i mladosti samo nekoliko jednostavnih recepata za upotrebu marelica koje je dobio od svoje bake.
Marelice su odličan izvor bakra i željeza i zbog toga vrlo povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav na način da pomažu organizmu u stvaranju hemoglobina, a na taj način pomažu u liječenju anemije. Bogate su likopenom i beta karotenom koji čuvaju organizam od bolesti srca, a štite i LDL kolesterol od oksidacije. Vitamin A u kombinaciji s likopenom daje vrlo jaku antioksidativnu zaštitu stanicama i tkivima od oštećenja koja prouzrokuju slobodni radikali, te na taj način štite organizam od nastajanja zloćudnih bolesti i održavaju ga mladim.
Pored njihova sjajnog okusa i mirisa, marelice su zdrave i bogate vitaminima. Jedan su od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena. Vitamini u marelici su odličan način za održavanje zdravlja očiju i poboljšanje vida. Lutein i zeaksantin, kojih ima u marelici, štite osjetljivu strukturu mrežnice od fotooksidacije.
Marelice djeluju vrlo povoljno na probavu. Kako smo prije spomenuli dobar su izvor biljnih vlakana te zahvaljujući celulozi i pektinima služe kao blagi laksativ. Redovita konzumacija može spriječiti zatvor i održavati redovitu probavu što je preduvjet za dobro zdravlje.
Osim toga svježi sok od lišća marelice koristan je kod kožnih bolesti kao što su ekcem, opekline i drugi kožni problemi. Bogatstvo vitaminom A, pomaže u uklanjanju prištića pa marelice na izvrstan način čiste kožu zbog visoke razine vitamina koje nalazimo u njima.
Ulje koštica marelice ima široku primjenu. Medicinski se koristi u prevenciji tumora i protiv simptoma astme. Protuupalna djelovanja ovoga ulja pokazala su se odličnima prilikom tretiranja ozbiljnijih kožnih problema poput ekcema, dermatitisa i akni. Blagotvorno djeluje na kožu i kosu jer je bogato prirodnim vitaminima A i E te linolinom i drugim esencijalnim masnim kiselinama, kao i mineralima.
Koštice marelice sadrže glikozid poznat kao laetril (vitamin B17). Postoje tvrdnje da je on najučinkovitija prevencija protiv raka, čak i da ubija stanice raka. Tim tvrdnjama u prilog ide činjenica da pleme Hunza koje živi u mediteranskom podneblju konzumiraju sušene sjemenke marelice u velikoj količini. Navodno među njima nikad nije zabilježen slučaj raka. S druge strane postoje i skeptici jer je FDA (američka organizacija za hranu i lijekove) zabranila 1971. uporabu leatrila u liječenju kancerogenih bolesti. Iako iskustva osoba koja su konzumirala veće količine koštica marelice nisu ukazala na bilo kakvo trovanje, ako se netko odluči konzumirati ih onda je preporučena količina od 15 koštica dnevno u tri navrata po pet sjemenki. Sjemenke koštica marelice ne treba gutati već ih dobro sažvakati.
Ukratko govoreći utjecaj marelica za zdravlje našeg organizma je blagotvoran pa ih je poželjno uvesti u redovitu prehranu koliko je moguće jer jačaju organizam, brane ga od infekcija, pomažu u obnavljanju oštećenih tkiva, jačaju zube i kosti, opskrbljuju nas vitaminima, a pomažu i u boljoj prilagodbi organizma na izlaganje suncu.

Breskva – Prunus persica L.
Porijeklom iz Kine pa kroz Perziju i Antičku Grčku breskve su najprije dospjele na Mediteran. Grčka i Perzija su ih uzgajali već 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na cijelu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. st. već postala autohtona vrsta. Sa širenjem breskve u Europu povezuje se i Marko Polo. Ova plemenita voćka sada je raširena diljem svijeta, poznato je da je ima oko 2500 različitih sorti.
Iako je najbolja za konzumaciju svježa od nje se mogu pripremati sokovi, sirupi, kompoti, želei, džemovi, likeri, a može se i sušiti. Međutim možda je manje poznato da je breskva i ljekovita biljka od koje se mogu koristiti osim ploda i cvijet i list za pripremu čajeva ili sokova u ljekovite svrhe. Pupoljci cvjetova se naravno sakupljaju za vrijeme cvatnje, a list za vrijeme cijele vegetacije, suše se na sjenovitom i prozračnom mjestu u tankom sloju dok je plod najbolji za konzumaciju kada sazrije. Poznato je također da breskve nastavljaju zrenje i nakon branja s tim da se tada ne povećava količina šećera u plodu.
Breskve su za organizam pravi melem, bogate su hranjivim tvarima, voćnim šećerom te su vrlo sočne stoga ih se u sezoni bresaka treba maksimalno koristiti. Kao i ostalo obojano voće, bogate su beta-karotenima, ali zbog svoga bogatstva mineralima i vitaminima breskve su i ljekovite za određene probleme. Od minerala najviše sadrže kalij, oko 190 mg/100g, zatim fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, klor i natrij. Od vitamina sadrži karoten, C, B1,B2, B5 i B6. Naime breskve spadaju u voće najbogatije vitaminom B2, čiji nedostatak dovodi do usporavanja rasta, propadanja kože i slabljenja vida. Zahvaljujući vitaminu B2, bitna je za očuvanje dobroga vida, mekane i elastične kože te općenito održavanje mladolikog izgleda. Osobito se preporučuje konzumacija bresaka djeci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj. Osim toga breskve sadrže i voćne kiseline, bjelančevine, škrob, željezo. Možda je najbitnije da breskve sadrže oko sedam puta više kalija od natrija. S obzirom da kalij kao mineral pomaže u održavanju ravnoteže i pravilne razine drugih minerala, pomaže radu i čvrstoću mišića, omogućava prijenos impulsa među živčanim stanicama, regulira ritam srca i sudjeluje u procesu opskrbe mozga kisikom. Stoga se breskve koje bogate kalijem preporučaju kod osoba s osjećajem mišićne slabosti, kod osoba sa srčanom aritmijom, s osjetljivim živčanim sustavom te djeluju diuretski.
Poznato je da breskve pospješuju probavu, pogotovu masne hrane, jer povećavaju izlučivanje želučanih sokova te zaustavljaju mučninu i povraćanje. Osim toga zadnja istraživanja pokazuju da je konzumacija bresaka poželjna za snižavanje povišenoga krvnog tlaka, da pomaže kod bolesti pluća, da sprječava razvoj karcinoma, te povoljno djeluje kod groznice i malarije.
Za jačanje jetre, želuca i pluća koristi se breskvin čaj, 30 g. cvijeta prelije se s pola litre ključale vode ili mlijeka. Kada odstoji 5 do 10 minuta, procijedi se i pije triput na dan po jedna šalica.
Čaj od breskvina lista se koristi i za zaustavljanje povraćanja u trudnoći. Potrebno je čaj pripremati navečer, na način da se oko 50 g. osušenog breskvinog lišća prelije s 5 dcl vrele vode, čuva poklopljeno dok se ne ohladi, procijedi i preko noći ostaviti u hladnjaku. Ujutro se zagrije te popije na prazan želudac i nastavlja se kasnije piti ista količina svaka 2 sata.
Čaj od lista i cvijeta breskve koristi se kao diuretsko sredstvo. Oko 30 grama mješavine se prelije litrom ključale vode, ostavi 15 min poklopljeno, procijedi i pije se umjesto vode.
Breskva se koristi i za njegu lica u obliku maske od svježih i zrelih plodova. Zgnječene breskve se drže kao maska dvadesetak minuta, nakon čeg je najbolje lice oprati breskvinim čajem. Koža će biti osvježena, zategnuta, čista i glatka te sačuvati mladenački izgled.

Nar, šipak, mogranj – Punica granatum L
Punica granatum L. izuzetno je ljekovita biljka čiji plodovi kriju pravo bogatstvo ljekovitih tvari. Plod nara je prava bomba vrijednih bioaktivnih sastojaka koji ne samo da sprečavaju već i otklanjaju brojne zdravstvene poremećaje i bolesti.
Klinička istraživanja pokazuju da tvari koje nalazimo samo u naru, zvane punicalagini pogoduju zdravlju srca i krvnih žila. Smanjuju kolesterol i tlak te ubrzavaju otapanje naslaga u žilama nastalih od ateroskleroze.
Svježe ocijeđeni sok djeluje na podizanje raspoloženja (serotonin) i održavanje koštane mase (tj. protiv osteoporoze, preko estrogena). Sokovi i dodaci prehrani na bazi nara posebno su popularni u SAD-u gdje su obavljana brojna znanstvena istraživanja o njegovu pozitivnom utjecaju na ljudsko zdravlje.
Zbog velike količine bioaktivnih tvari, prvenstveno polifenola, flavonoida i tanina, koji neutraliziraju razorni učinak slobodnih radikala uzročnika starenja organizma, ali i zloćudnih bolesti, nar je jači antioksidant od već poznatih i priznatih namirnica s antioksidacijskim djelovanjem. Djeluje antikancerogeno, jača imunitet, protiv pretilosti, ateroskleroze, dijabetesa, srčanih tegoba, alergija na hranu i neravnoteže kolesterola. Konzumacija plodova zrnja štiti zube od nastanka naslaga (plaka).
Ulje nara izrazito je bogato i hranjivo te se može primjenjivati lokalno i oralno u kozmetičke i medicinske svrhe. Ima estrogenska, antiupalna i antimikrobna svojstva. Istraživanja pokazuju da ulje nara štiti od raka, dijabetesa, gojaznosti i srčanih bolesti. Ulje iz sjemenki djeluje protiv starenja i boranja kože. Njegovi sastojci punicična i elagična kiselina liječe, zacjeljuju i hidratiziraju suhu, popucalu, umornu i iritiranu kožu. Vraćaju elastičnost koži, ujedno se boreći protiv ekcema, psorijaze i suncem opečene kože. Masne kiseline koje sadrži smanjuju otekline i bol u mišićima.
Kora nara ima izrazit antibakterijski i antivirusni učinak. Kora korijena biljke suzbija parazite i regulira mjesečnicu.

Članak indeksiran 28.06.2021. Zadnji put osvježen 28.06.2021.

Ocijenjeno u analizi