Raskrinkavanje.ba

4Dportal → Migranti pokušali prošvercati čak 52 tone oružja i streljiva preko granice! Što nam se sprema?

29.06.2018
Tekst članka

Čak 52 tone oružja i streljiva u velikim dvostrukim kontejnerima pratili su migrante u Europu, u grčke kampove za migrante, pretvarajući se da su namještaj, ali ih je grčka granična policija otkrila u 14 kontejnera. Koji nas neredi očekuju uskoro diljem Europe i koliko je do sada kontenjera prošlo ispod radara, možemo samo nagađati.

 

Hrvatska je ponovno podigla stanje pripravnosti za sprečavanje ulaska ilegalnih migranata iz BiH što, osim prema riječima migranata koji tvrde da ni muha ne može prijeći granicu, dokazuju i velike koncentracije pograničnih policajaca raspoređenih duž granice s BiH i detaljne provjera svake sumnjive osobe što je na svojoj koži osjetio i sam reporter.

Naime, 20-ak kilometara od Velike Kladuše, dok sam ispijao kavu, kod Vojnića, zazvonio mi je mobiteli pa sam razgovarao na arapskom jeziku. Nakon samo desetak minuta u kafić su stigli hrvatski policajci kako bi provjerili tko je osoba koja govori arapski.

Već gotovo četiri mjeseca Velika Kladuša je jedna od glavnih destinacija na novoj balkanskoj ruti koju migranti i izbjeglice iz zemalja Bliskog istoka i Afrike koriste da bi lakše došli do željenih odredišta u zemljama Europske unije.

Iako se očekivalo da bi BiH mogla postati tranzitna zemlja na izbjegličkoj ruti, državne institucije, usprkos prije donesenim zakonskim dokumentima, nisu spremno dočekale val izbjeglica i migranata, pa se oni po dolasku u Veliku Kladušu i druge gradove nalaze na otvorenom, bez adekvatnog smještaja, hrane i higijenskih uvjeta. Pomoć im većinom pružaju građani Velike Kladuše.

Prema neslužbenim informacijama, u Velikoj se Kladuši nalazi između oko dvije tisuće migranata, a njihov broj ovih bi dana mogao rapidno porasti s obzirom na to da su od centra Velike Kladuše do hrvatske granice samo dva kilometara, a tijekom našeg boravka u grad je iz Sarajeva autobusima stiglo oko 30-ak novih migranata.

Na ulicama Velike Kladuše u posljednje vrijeme gotovo je nemoguće ne naići na nekog Alžirca, Iračanina, Pakistanca, Iranca, Libijca ili Indijca, kojima je glavno okupljalište gradski park, a veliki broj nalazi se na autobusnom kolodvoru, dok su ih terase kafića i restorana prepune. Ruta kojom se danas koriste migranti ista je ona kojom se koriste krijumčari oružja i droge, što upućuje na postojanje mreže krijumčarenja ljudi.

>> Pomoći migrantima? Ovo je europska stvarnost!

Ulaze bez kontrole

Nova balkanska izbjeglička ruta ili južna balkanska ruta posljedica je toga što su Makedonija i Srbija, Mađarska, Hrvatska, Slovenija i Austrija za izbjeglice zatvorile granice, a to su zemlje kroz koje je prolazila prva balkanska izbjeglička ruta.

Potvrđuje se, međutim, da žice i neumoljiva policija nisu zaustavili one koji Europu bez obzira na to je li riječ o izbjeglicama koji bježe od rata ili migrantima koji bježe od ekonomske bijede, vide jedini spas. Ti su ljudi otkrili novu trasu, koja iz Grčke vodi preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske do Slovenije i dalje u EU.

Ono što zabrinjava jest činjenica da u BiH migranti ulaze ilegalno bez registracija i bez ikakve evidencije o kakvim se ljudima radi i odakle točno dolaze. Za BiH vlast, koja ne razmišlja o tome da oni mogu biti ugroza ne samo za nacionalnu sigurnost BiH već čitave Europe, ti su ljudi samo brojke i nesmetano i bez skrivanja kreću se zemljom koristeći se svim dostupnim mogućnostima prijevoza.

U Velikoj Kladuši našli su svoje utočište, a njihov broj je nepoznat jer, kako dolaze, tako i odlaze, a nitko ih ništa ne pita. Za našeg boravka u Velikoj Kladuši, koje god institucije smo upitali za broj migranata ili njihove identitete, nitko ne zna te podatke jer se ne vodi nikakva evidencija. Njima mještani donose hranu i osnovne potrepštine na lokacije na kojima su se smjestili. Pomažu im i u tamošnjim džamijama pozivajući i lokalno stanovništvo da pokaže solidarnost s izbjeglicama, podsjećajući ih da su i oni ne tako davno morali prolaziti istu sudbinu.

Najmanje je migranata pristiglih iz Sirije koja je zahvaćena ratom. Mnoge zapadne obavještajne službe, među kojima i njemački BND, upozoravaju kako bi se upravo preko teritorija BiH mogla otvoriti nova balkanska migrantska ruta, koja je političkim naporom zatvorena prije dvije godine, što bi moglo biti opasno za EU s obzirom na to da, prema njihovim podacima, novi migranti dolaze iz sirijske provincije Idlib koja je postala utočiste džihadističkih i terorističkih skupina.

To bi moglo stvoriti probleme europskim zemljama s obzirom na to da u BiH migranti ulaze nekontrolirano i bez registracije. A kako se stiže do BiH, ispričao nam i 25-godišnji Ahmed Ibrahim iz Libije, koji je u Sarajevo stigao prije dva mjeseca iz glavnog libijskog grada Tripolija.

Za Hrvatsku su policiju svi oni koji ilegalno prelaze granicu “nezakoniti migranti” bez obzira na to o kome se radi. Migranti zato prelaze teritorij Hrvatske na njezinu najužem dijelu, na kojem je udaljenost od Unsko-sanskog kantona u BiH do Kupe na granici sa Slovenijom samo 70 kilometara. Jedni do tamo stižu uz pomoć krijumčara, dok drugi kreću samostalno tvrdeći da prate rutu koju imaju na svojim mobitelima.

Kako su nam migranti kazali, većina njih kreće se isključivo noću skrivajući se od hrvatske policije, tako da put koji bi inače prošli za dan ili dva traje puno dulje. U prva tri mjeseca ove godine na razini Hrvatske prilikom pokušaja nezakonitog prelaska granice zatečena je ukupno 371 osoba, što je 72 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Istodobno su u BiH u readmisijskom postupku vraćene 294 osobe koje su s teritorija te zemlje ušle u Hrvatsku. Prema policijskom izvještaju, promijenila se i struktura izbjeglica i migranata u odnosu na prošlu izbjegličku krizu. Sada je najviše Afganistanaca, Pakistanaca, Kosovara i Turaka, a ima i dosta Alžiraca, Libijaca i Marokanaca. Sirijaca je ovaj put jako malo.

Sedam policijskih uprava koje se protežu do granice s BiH, duge više od tisuću kilometara, dobilo je nalog da provode znatno jači nadzor državne granice zbog većeg pritiska migranata koji iz BiH žele ući u Hrvatsku.

Suočeni s problemom zbog sve većeg priljeva migranata prema BiH, Vijeće ministara BiH usvojilo je plan hitnih mjera za suočavanje s migrantskom krizom. Prva je uspostava operativnog stožera koji će koordinirati sve aktivnosti tijela vlasti u BiH. Među ostalim, usvojen je paket mjera prioritetno usmjerenih na bolju kontrolu granice, učinkovitiju borbu protiv nezakonitih migracija na teritoriju BiH, realiziranje sporazuma o readmisiji te jačanje readmisijskih i kapaciteta u području azila, kao i intenziviranje aktivnosti za sprečavanje krijumčarenja migrantima.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kazao je kako je posljednjih mjesec dana na teritorij BiH svakodnevno ulazilo oko 100 ilegalnih migranata te da se većinom nalaze na dvije lokacije, u Sarajevu i na prostoru Velike Kladuše i Bihaća. U Sarajevu su posljednjih mjeseci migranti u središtu grada podigli ilegalno šatorsko naselje jer tamošnje vlasti ne znaju kako riješiti problem s njihovim smještajem pa vlada potpuni kaos u načinu rješavanja ovog problema.

Grad s pogledom na Europsku uniju

Nova balkanska ruta preko Turske, Grčke zatim Albanije ili Makedonije i Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine otvorila se četiri godine nakon velike migrantske krize tijekom koje se na europske obale iskrcalo više od milijun ljudi bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku.

U Aziji i Africi stotine tisuća ljudi krenulo je 2015. i 2016. godine u Europu balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ta je ruta zatvorena u ožujku 2016. godine, a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine. Radije su birali rutu preko Srbije, na kojoj su morali izbjeći hrvatske i mađarske vlasti kako bi stigli do željenih destinacija u Europsku uniju.

No, danas gotovo svi oni prođu kroz Veliku Kladušu, grad s čijeg se područja željeni cilj, stvarno i simbolički, nekako najbolje vidi.

Članak indeksiran 30.06.2018. Zadnji put osvježen 30.06.2018.

Ocijenjeno u analizi