Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa kao ključnih dokumenata za provedbu i funkcionisanje države nastale međunarodnim ugovorom.
POVEZANE VIJESTI
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
IZVOR: MONDO.RS/ARHIVA
Tim sporazumom Republika Srpska je postala jedna od dva entiteta u BiH, drugi je Federacija BiH. RS obuhvata 49 odsto ukupne teritorije, a Federacija BiH 51 odsto teritorije.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.
ČUBRILOVIĆ: DEJTON - OKVIR ZA PROSPERITET BiH
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je Dejtonski mirovni sporazum važan dokument koji je donio mir u BiH i stvorio dobar osnov da ona može da bude prosperitetna zemlja.
U SRPSKOJ NERADNI DAN
U Republici Srpskoj danas je neradni dan jer se obilježava republički praznik - Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. U dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.
"BiH, međutim, može biti prosperitetna jedino ako tri naroda budu iskrena u saradnji na svim poljima i pošteni jedni prema drugima do kraja", rekao je Čubrilović, gostujući sinoć na Radio-televizije Vojvodine.
On kaže da je Dejtonski mirovni sporazum okvir u kojem ima prostora za sva tri naroda u BiH, kao i za nacionalne manjine.
"Sporazum ima ustavne principe koji garantuju zaštitu sva tri naroda, kao i nacionalnih manjina. Istina, trebalo bi riješiti neka manja pitanja, poput pitanja Sejdić-Finci, odnosno primijeniti odluku iz Strazbura o ovom slučaju", kaže Čubrilović.
Čubrilović smatra da Dejtonski sporazum ne treba mijenjati i da on ne predstavlja smetnju na putu BiH ka EU.