Raskrinkavanje.ba

Jablanica → NA BALKANU SE POJAVILA “RADIOAKTIVNA” CRVENA SMRDIBUBA, EVO KOLIKO JE OPASNA I ŠTA MORATE ZNATI O NJOJ

24.03.2022
Tekst članka

Društvenim mrežama u Srbiji širi se fotografija u narodu odavno omražene smrdibube koja je izazvala brojne polemike jer je, za razliku od onih zelenih na koje smo navikli, ova crveno-narandžaste boje?!

Odmah je uslijedila salva komentara sa raznim dezinformacijama – od toga da je riječ o nekoj mutaciji prouzrokovanoj davnim bombardovanjem Srbije, preko upozorenja da je izuzetno otrovna, do toga da je dospjela iz Černobila bježeći od rata.

Sve ove navode demantovao je u izjavi za “Blic” doc. dr Miloš Petrović sa Departmana za Fitomedicinu i zaštitu životne sredine Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu koji je kroz smijeh rekao da ništa od toga nije istina, pogotovo ne da je stigla iz Černobila.

– Istina je da je ova forma relativno rijetka, a sama vrsta na našu veliku žalost nije rijetka i spada u grupu opasnih polifagnih štetočina u poljoprivredi. Vrsta na fotografiji koja se širi mrežama je Nezara viridula (L.) kod nas poznata i kao zelena povrtna stjenica. Stjenica se kod nas prvi put pojavila 2008. godine, a 2011. godine su primjećene prve ekonomski značajne štete na gajenim usevima (soja i paradajz) – priča za “Blic” dr Petrović.

Ova vrsta ima devet formi boja, što se stručno naziva polimorfizam. Jedinka sa slike pripada formi aurantiaca te joj je pun naziv Nezara viridula f. aurantiaca. Ova forma se smatra izuzetno rijetkom. U Japanu se npr. nalazi jedna individua na 5.000 zelenih individua a kod nas se najčešće može pronaći u rano proljeće ili kasnu jesen kada ljudi u svojim domovima prilikom velikog proljećnog spremanja bašta, špajzeva i šupa pronalaze mjesta gdje su stjenice prezimjele u grupama a u oči im upadne i ova naizgled čudna, ali zaista lijepa i interesantna jedinka, opet naglašavam, vrste koja je u Srbiji opasna štetočina velikog broja gajenih biljaka. Najveće štete pravi u proizvodnji paradajza, paprike, soje, u posljednje vrijeme i maka i drugih gajenih biljaka – objašnjava dr Miloš Petrović.

Članak indeksiran 30.03.2022. Zadnji put osvježen 30.03.2022.

Ocijenjeno u analizi