Ovim sporazumom stvorena je država BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.
Pavić: Dejton treba da bude osnova političkog djelovanja
Predsjednik DNS-a Marko Pavić izjavio je Srni da Dejtonski mirovni sporazum treba da bude osnova političkog djelovanja svih predstavnika Republike Srpske, bez obzira da li su vlast u Srpskoj ili na nivou BiH.
Pavić je istakao da Dejtonski sporazum treba da poštuju svi u BiH, dok se ne pokaže spremnost da se odnosi regulišu na drugi način.
On smatra da trenutno nema uslova za novi sporazum. “Kada ništa ne funkcioniše na nivou BiH, ko onda može da prihvati da se vrše promjene ovoga što se već ima u nešto što je još nepoznato”, upitao je Pavić.
On je ukazao da su, nažalost, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma prije 22 godine izvršene mnoge njegove izmjene, najčešće protiv volje Republike Srpske i predstavnika Srba u BiH.
“Pozivam sve da razgovaramo međusobno, da ne idemo u Brisel, Vašington i London, nego da idemo u Banjaluku, Sarajevo i Mostar i da tu gradimo budućnost BiH i Republike Srpske, a ne da nam je neko nameće”, naglasio je Pavić.
On je zaključio da je Dejtonski sporazum donio mir u BiH i ustavno uređenje u kojem je Republika Srpska definisana na način koji treba da odgovara svima u BiH.
Čavić: Dejtonski sporazum Srbima donio državnost i suverenitet
Predsjednik NDP-a Dragan Čavić izjavio je da je Dejtonski mirovni sporazum donio Srbima, kao konstitutivnom narodu, državnost i suverenitet u BiH, te dao mogućnost razvoja i da slobodno grade svoju budućnost.
“Republika Srpska i dalje postoji, iako su mnogi koji su u Dejtonu učestvovali mislili da će Dejtonski mirovni sporazum biti kratkog daha i karaktera”, rekao je Čavić Srni.
On je naveo da, bez obira što su prošle 22 godine, kod političkih predstavnika Srba, Bošnjaka i Hrvata postoji različito poimanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Za Srbe je Dejtonski mirovni sporazum međunarodno stečeno pravo, a za Hrvate i Bošnjake međunarodno stečena nepravda”, rekao je Čavić.
On je dodao da se u političkom stavu Hrvata i Bošnjaka ništa nije promijenilo, kao ni kod srpskih političkih aktera kada je riječ o ovom sporazumu i njegovim temeljnim vrijednostima.
Čavić smatra da bi bili sretni politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka kada bi bio donesen “Dejton dva”, ali da za to ne postoje uslovi.
“Ne vjerujem da je ‘Dejton dva’ opcija koja se može vidjeti u neko skorije vrijeme uprkos tome što na tome posebno insistira vlast u Hrvatskoj. Iako je Hrvatska članica EU, takvo mišljenje ne dijele ostale članice”, zaključio je Čavić.
Borenović: Sporazum uspostavio pravila ponašanja u BiH
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović izjavio je Srni da je Dejtonski mirovni sporazum uspostavio pravila ponašanja i funkcionisanja BiH u kojoj je Republika Srpska jedan od dva ravnopravna entiteta, a srpski narod jedan od tri konstitutivna naroda.
Borenović je istakao da je najviša vrijednost Dejtonskog sporazuma to što je dao okvir u kojem se svi moraju ponašati jednako i gdje ne smije nijedan narod biti iznad druga dva, niti neko smije biti preglasavan ili majorizovan.
“Republika Srpska ima jasne mehanizme zaštite, nadležnosti koje treba da se poštuju i mogućnosti da kreira budućnost po mjeri naroda koji žive u Srpskoj i BiH”, rekao je Borenović.
On je poručio da Dejtonski sporazum treba čuvati kao najvažniju tekovinu BiH u kojoj je moguće graditi odnose ukoliko će jedni druge poštovati.
Borenović je naglasio da treba insistirati na sprovođenju Dejtonskog sporazuma u punom obliku.
“Apsolutno sam protiv bilo kakvog novog Dejtona. Postojeći Dejtonski sporazum je dobar, dovoljno širok okvir, unutar kojeg se mogu praviti dogovori”, istakao je Borenović.
On je dodao da još postoje političke strukture koje žive u iluziji da je u BiH moguće praviti odnose na način da bi jedni bili u povoljnijem položaju u odnosu na ostale narode.