Sporazumom je stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.
Dejtonski sporazum, nakon tronedeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.
Ni 24 godine posle Srbi nemaju uslova za povratak u FBiH
Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH uputio je danas, 24 godine od parafiranja Dejtonskog sporazuma, poziv državama potpisnicima da pomognu Srbima u Federaciji BiH da se vrate u svoje domove i da žive normalno.
Oni podsećaju da je Anksom 7 Dejtonsog mirovnog sporazuma predviđen povratak i pomoć povratnicima, ali da je u tom delu taj dokument primenjen selektivno.
Navode da su u Republici Srpskoj povratnici imali i danas imaju masovnu finansijsku i političku podršku svih država EU, SAD i zemalja Bliskog istoka, dok su se srpski povratnici u Federaciju BiH u svoje domove vraćali kako su znali i umeli, uz nedovoljnu podršku zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma.
"Dokaz tome je da danas, 24 godine posle potpisivanja sporazuma, oko 100 srpskih sela u Federaciji BiH u opštinama Bihać Sanski Most, Krupa, Ključ, Bosanski Petrovac, Drvar, Grahovo, Glamoč, Kupres, Bugojno, Donji Vakuf, Kladanj, i u drugim gotovo svim opštinama Federacije su i dalje bez struje", ističe se u saopštenju.
Ukazuje se da Srbi u Federaciji BiH, koji su državljani Federacije BiH, kojima Ustav Federacije garantuje sva prava, i dalje žive po šupama bez struje i vode, a nemaju ni uređene puteve ni zdravstvenu zaštitu, jer hitna pomoć ne može da dođe do njihovih sela.