Kristijan Šmit nema prava da nameće zakone u BiH, izjavio je poslanik SNSD-a Srđan Mazalica za RTRS.
Mazalica je naglasio da Šmitova odluka apsolutno nije pravno utemeljena.
"Pokušavaju osporiti Republiku Srpsku. Ovu Šmitovu odluku nećemo objaviti u Službenom glasniku", poručio je Mazalica.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić poručio je da imovina Srpske pripada Republici uprkos odluci Kristijana Šmita o "obustavljanju Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti".
"Imovina je Srpskoj data Dejtonskim mirovnim sporazumom i nijedna odluka to ne može promijeniti", rekao je Šulić na konferenciji za novinare u Skupštini.
On je rekao da će Srpska na tom planu nastaviti da čuva i jača svoje institucije.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da ne postoje bonska ovlaštenja, jer ne postoji visoki predstavnik, te samim tim njegove odluke nemaju nikakvo pravno dejstvo.
"Po svemu sudeći, Kristijana Šmita je Bisera Turković vodila na Tekiju na Mejtašu, pa je omađijan kao i ona. Јedan turista da se tako ponaša u tuđoj zemlji baš je cirkusantski", rekla je Vulićeva.
Da je BiH ozbiljna zemlja, istakla je ona, Šmit bi bio proglašen personom non grata.
"U Republici Srpskoj ste nepoželjni, kao i bilo koje drugo lice koje izaziva opšti nemir i nesigurnost", poručila je Vulićeva njemačkom diplomati Šmitu reagujući na njegovu odluku da obustavi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dušica Šolaja izjavila je Srni da bonska ovlaštenja nisu dejtonska kategorija, kao što Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, jer nije imenovan u Savjetu bezbjednosti UN.
"Ako neko misli da od jedne evropske države u 21. vijeku napravi anarhoprotektorat u kojem će vladati neizabrani stranac, onda Republiku Srpsku slobodno mogu izuzeti iz svojih planova. U Republici Srpskoj odluke donose i donosiće oni koje je birao narod, a ne stranci bez legitimiteta, ali sa očiglednim diktatorskim ambicijama", istakla je Šolaja reagujući na odluku njemačkog diplomate Kristijana Šmita da obustavi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras Srni da odluka Kristijana Šmita o "obustavljanju Zakona o imovini Republike Srpske" neće proći jer ga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Stevandić je istakao da ta odluka predstavlja veliki dokaz da se međunarodni predstavnici ne bave nikakvim pravom nego na ovaj način nastoje da prejudiciraju sudsku odluku.
"Na ovaj način se vrši pritisak na sud da se sudi po nalogu, kao što se ranije dešavalo u Ustavnom sudu BiH u slučaju grba i himne Srpske", rekao je Stevandić.
Prema njegovim riječima, ovo je početak sunovarata međunarodnog prava.
"Mi sigurno nećemo dozvoliti da u taj sunovrat upadne Republika Srpska i njeno pravosuđe na koje ima pravo po Dejtonskom sporazumu", rekao je Stevandić.
On je naglasio da Šmitove odluke neće imati u Srpskoj pravnu snagu, jer ga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, dodajući da je i ovo pokazatelj da Srpska vrati i grb i himnu.
Predsjednik NDP-a Darko Banjac izjavio je da Kristijan Šmit nema prava da nameće ni ukida zakone.
"I kada bi Šmit bio visoki predstavnik, što nije jer nije izabran po proceduri, niti potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN, ni po Dejtonskom sporazumu, niti po jednom aktu međunarodnog ugovora ni po bonskim ovlaštenjima, nema prava da nameće ni ukida zakone" rekao je Banjac.
On je rekao da to nikada nije imao ni jedan visoki predstavnik, te da je to nametnuto silom i prećutnom politikom međunarodne zajednice.
Šef Kluba poslanika Demosa u Narodnoj skupštini Republike Srpske Spomenka Stevanović izjavila je večeras da odluka Kristijana Šmita kojom "obustavlja Zakon o nepokretnoj imovini Srpske" predstavlja nastavak pravnog nasilja koje traje godinama.
Ona je dodala da to pravno nasilje u BiH provode oni koji su zaduženi ili bi trebali da rade na demokratizaciji, uspostavljanju pravne države, vladavini prava, a čine sve suprotno.