Christian Schmidt nije “takozvani visoki predstavnik”

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je 12.4.2022. godine iskoristio bonske ovlasti i suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini, koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Zakon o nepokretnoj imovini usvojen je 10.2.2022, a 5. aprila objavljen je u Službenom glasniku Republike Srpske. Zakon je trebao osigurati da državna imovina Bosne i Hercegovine pređe u vlasništvo Republike Srpske.

Odluka visokog predstavnika da suspenduje ovaj zakon izazvala je burne reakcije pojedinih zvaničnika/ca u RS, koji/e su tvrdili/e da je odluka nelegitimna i naglašavali/e da Schmidta “ne priznaju” kao visokog predstavnika.

Određeni mediji iz ovog entiteta intenzivno su izvještavali o Schmidtovoj odluci, podržavajući u svojim izvještajima stavove vladajuće koalicije u RS i dovodeći u pitanje legitimitet i legalitet aktualnog visokog predstavnika.

“Njemački diplomata” Schmidt

Izvještavajući o Schmidtovoj odluci da suspenduje entitetski Zakon o nepokretnoj imovini, mnogi portali iz Republike Srpske i Srbije su Schmidta opisivali kao “njemačkog političara” ili “njemačkog diplomatu”.

U člancima javnih medija RTRS-a i Srne, kao i na portalu Alternativne televizije, sintagma “njemački diplomata” koristila se u gotovo svakom članku u kojem se spominje Christian Schmidt:

Njemački diplomata Kristijan Šmit rekao je danas da je obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. (RTRS, 12.4.2022.)

"Najbolji sinovi Republike Srpske nisu izginuli da bi neizabrani Nijemac Kristijan Šmit krčmio ono za šta su dali najvrednije", rekao je Dodik Srni upitan da prokomentariše odluku njemačkog diplomate Kristijana Šmita da obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. (Srna, 12.4.2022.)

Njemački diplomata Kristijan Šmit rekao je juče da je "obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti", a koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 10. februara. (ATV, 13.4.2022.)

Korištenjem formulacije “njemački diplomata” nastoji se minimizirati Schmidtov utjecaj i negirati značaj funkcije koju on obavlja. Ovakvim pristupom, čitateljima/kama se daje nepotpuna informacija te im se nameće zbunjujuće pitanje o tome zašto i kako bi strani diplomata mogao suspendovati domaći zakon. 

U skladu sa stavovima vladajuće koalicije u RS, a u suprotnosti sa činjenicama, mediji na ovaj način u svojim člancima izbjegavaju priznati da Christian Schmidt ima legitimitet kao visoki predstavnik u BiH.

“Takozvani” i “nelegitimni” visoki predstavnik

U člancima nekih medija navodi se i da je Schmidt “takozvani visoki predstavnik u BiH”. Od donošenja odluke o suspenziji Zakona o nepokretnoj imovini, ovaj izraz je korišten u dva članka na portalu srbijanskog izdanja ruskog medija Sputnik.

Kristijan Šmit, takozvani visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, večeras će doputovati u Beograd, gde će se sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. (Sputnik, 13.4.2022.)

Nakon što je tzv. visoki predstavnik Kristijan Šmit upotrebio bonska ovlašćenja i poništio Zakon o nepokretnoj imovini izglasan u parlamentu RS, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio da imovina Republike Srpske pripada njoj i da tu "ne pomažu ni bonska, niti bilo kakva ovlašćenja". (Sputnik, 13.4.2022.)

Desetine portala prenijele su saopštenje predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, u kojem se Schmidt naziva “nelegalno postavljenim stranim činovnikom”, bez intervencije ili objašnjenja. U saopštenju se, između ostalog, navodi:

Povodom odluke tzv. visokog predstavnika, čiji legitimitet nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, predsjednik Vlade Radovan Višković ističe da se radi o brutalnom napadu na legitimno pravo Republike Srpske da donosi i usvaja zakone na svojoj teritoriji.

Na portalu Hrvatski medijski servis je 13. aprila objavljen komentar autora Milana Šutala, u kojem Christiana Schmidta naziva “navodnim visokim predstavnikom” i ističe da ga Vijeće sigurnosti UN-a nije “potvrdilo za visokog predstavnika”, čime se implicira da ga to čini nelegitimnim.

U tri članka objavljena na ATV-u i Srni, Schmidt se i eksplicitno naziva “nepriznatim”, “nelegitimnim” i “samozvanim” visokim predstavnikom:

Profesor ustavnog prava Siniša Karan, komentarisao je današnju odluku nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, da poništi Zakon o nepokretnoj imovini Repulike Srpske. Karan je kazao da BiH nema suverenu vlast, te je naglasio da je najveća krivica na Ustavnom sudu BiH. (ATV, 12.4.2022.)

Samozvani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nastavlja vjekovnu, tradicionalnu germansku mržnju i osvetoljubivost prema Srbima i svemu što je srpsko, što je potvrdio takozvanim poništavanjem odluke Narodne skupštine Republike Srpske o imovini koja je vlasništvo Srpske, ocijenili su iz Udruženja građana "Istočna alternativa". (Srna, 13.4.2022.)

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miroslav Vujičić, komentarisao je današnju odluku nepriznatog visokog predstavnika Kristijana Šmita o poništavanju Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske (ATV; 12.4.2022.)

Šta su činjenice?

Raskrinkavanje je i ranije pisalo o neutemeljenim navodima da je Christian Schmidt nelegitimni ili nelegalno izabrani visoki predstavnik, u analizama koje možete pročitati ispod:

Ured visokog predstavnika (OHR) je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika je, kako se navodi na web stranici OHR-a, uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, a visoki predstavnik sarađuje sa građanima i institucijama Bosne i Hercegovine te međunarodnom zajednicom, kako bi osigurali da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u euroatlantske institucije.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira imenovao je Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27.5.2021. godine, nakon što je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko podnio ostavku.

Kako je objašnjeno u analizi Raskrinkavanja iz januara ove godine, kao argument za osporavanje legitimnosti Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH zvaničnici/e iz RS navode činjenicu da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.

Ova činjenica, pak, ne znači da je Schmidt “nelegalno izabran” ili “nelegitiman”.

Naš partnerski fact-checking portal Istinomjer je u analizi objavljenoj 7.6.2021. godine objasnio da potvrda imenovanja od Vijeća sigurnosti UN-a nije nužna da bi visoki predstavnik preuzeo funkciju. 

Naime, iako se Vijeće sigurnosti UN-a nekoliko puta izjašnjavalo o odabiru visokog predstavnika, također se dešavalo da ovo tijelo ne potvrdi imenovanje visokog predstavnika:

Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.

Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
(...)
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.

Dakle, Christian Schmidt nije “nelegalno izabran” na funkciju koju obavlja te samim tim nije “nelegitiman” niti “takozvani” visoki predstavnik. Takve odrednice u medijima su manipulativne.

Dok jedni koriste ove neutemeljene izraze u svojim člancima, drugi pribjegavaju suptilnijim načinima da ospore Schmidtovu funkciju, kao što je korištenje izraza “njemački diplomata”. Takav opis, iako činjenično tačan, ne informiše čitatelje/ke u potpunosti.

Shodno činjenicama, tvrdnju da je Christian Schmidt “nelegitimni”, “takozvani” ili “samozvani” visoki predstavnik u BiH ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.

(Raskrinkavanje.ba)