Znanstvenici sa Sveučilišta u Bostonu spojili su omikron i originalni wuhanski soj što je izazvalo skepsu kod nekih njihovih kolega, pišu britanski mediji. Profesor Shmuel Shapira, izraleski znanstvenik, rekao je: "Ovo bi trebalo biti potpuno zabranjeno, to je igranje vatrom."
Liječnik Richard Ebright, kemičar sa Sveučilišta Rutgers u New Brunswicku rekao je za DailyMail sljedeće: "Želimo li izbjeći sljedeću pandemiju generiranu u laboratoriju, imperativ je pojačati nadzor istraživanja potencijalnih patogena pandemije".
Neki su doktori ovo istraživanje nazvali "ludilom" i "totalno neodgovornim"
Nadzor nad istraživanjima
Virus koristi šiljasti protein da se uhvati i uđe u stanice koje inficira. Omicronov šiljak ima desetke mutacija, što ga čini posebno zaraznim. Kada je skupina miševa bila izložena standardnom Omicronu, svi su preživjeli i imali su samo 'blage' simptome. Međutim, 80 posto onih koji su bili izloženi hibridnom soju je umrlo.
"Kod miševa, dok Omicron uzrokuje blagu, nesmrtonosnu infekciju, virus koji nosi Omicron S uzrokuje tešku bolest sa stopom smrtnosti od 80 posto", rekli su istraživači.
Omicron S ima stopu smrtnosti od 80 posto
Dok je šiljasti protein odgovoran za infektivnost, promjene u drugim dijelovima njegove strukture određuju njegovu smrtonosnost, kažu istraživači.
Što su točno napravili znanstvenici?
Znanstvenici su uzeli Omikronov površinski protein koji virus koristi za ulaza u stanice i dodali ga genomu druge varijante koronavirusa koja je identificirana ubrzo nakon što se virus prvi put pojavio u Wuhanu. Cilj je bio razjasniti objašnjava li Omikronov šiljasti protein zašto je manje patogen, odnosno zašto uzrokuje lakši oblik bolesti. Znanstvenici su se nadali da bi odgovor na to pitanje mogao dovesti do boljih dijagnostičkih testova za covid-19 i boljih načina upravljanja pandemijom, kažu autori.
Takav je hibridni virus ubio osam od deset miševa, dok miševi zaraženi omikronom nisu uginuli. Ovo sugerira da mutacije koje omikron čine manje patogenima moraju uključivati promjene u proteinima koje nisu šiljasti proteini.
Što kažu kritičari studije?
Kritičari dovode u pitanje znanstvenu vrijednost ove studije i tvrde da njezini potencijalni rizici i dobrobiti nisu pravilno pregledani prije nego što je studija provedena. Neki znanstvenici dovode u pitanje relevantnost studije za zaštitu ljudskog zdravlja te kažu da se nalazi dobiveni na miševima često ne mogu prenijeti na ljude.