Raskrinkavanje.ba

Newsagency25 → OVO SU SANKCIJE ZA DODIKA: Evo šta je EU odlučila

06.11.2021
Tekst članka

Unija se sprema da kazni otvoreno i sve češće kršenje Dejtonskog sporazuma

Ministri vanjskih poslova Evropske unije, odnosno Vijeće za vanjske poslove (FAC), na sastanku koji je zakazan za 15. i 16. novembar ove godine trebali bi raspravljati o sankcijama protiv Milorada Dodika, lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH.

Zvaničnici Evropske unije na ovaj način trebali bi povući konkretan potez protiv Dodika i njegovih najbližih saradnika, a zbog krize u našoj zemlji te otvorenog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Inače, procedure su takve da Vijeće za vanjske poslove EU neće odmah donijeti odluku o sankcijama protiv Dodika, ali će otpočeti pregovore za donošenje konkretne odluke.

U posljednje vrijeme Sjedinjene Američke Države i Evropska unija sve glasnije govore o sankcijama.

Posjeta Orbana

Iako Dodik i njegova politika imaju određenu podršku pojedinih članica evropskog bloka, Unija se sprema da kazni otvoreno i sve češće kršenje Dejtonskog sporazuma.

Kako se može čuti u krugovima u Briselu, današnja posjeta premijera Mađarske Viktora Orbana Banjoj Luci nije nikakva podrška Dodiku. Naprotiv, sama činjenica da se Orban pred dolazak u Banju Luku prvo susreo sa visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt), a koga Dodik ne priznaje, govori u prilog tome da Orban ne zastupa istu politiku sa liderom SNSD-a.

Tokom sastanka u Briselu, članovi Vijeća za vanjske poslove EU sastat će se i sa Jensom Stoltenbergom, generalnim sekretarom NATO-a, a tema je odnos Unije sa Rusijom i Kinom.

Sa Evropska unija u saradnji sa SAD razmišlja o sve snažnijem angažmanu u našoj zemlji, govori i činjenica da u BiH stiže i američki specijalni izaslanik Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar).

Slabljenje institucija

Pred polazak u BiH Eskobar je jasno kazao da rata neće biti, a posebno je prozvao Dodika.

– Što se tiče oslabljenih centralnih institucija, razlog je korupcija. Ono što Dodik radi je da želi zaštititi svoju moć i svoj novac. Tražim od ljudi da ne nasjedaju na to – poručio je Eskobar.

Ipak, eventualne sankcije Miloradu Dodiku i njegovim najbližim saradnicima ne mogu se očekivati preko noći prvenstveno zbog kompliciranih procedura u Evropskoj uniji. Međutim, najvažnije je da su procedure započele.

FOTO: AGENCIJE

ZABUNA VLADA: Da li razmišljate napustiti BiH

Moguća formiranjem paravojjniha jedinica, moguće teško uspostavljenom i skupo plaćenom miru samo tri decenije od protekle dešavanaj na ovim prosorima i svih dešavajna koje su građani Bosne i Hercegovine zbog nje prošli snažno uznemirravaju sve stanovnike ove zemlje.

Mnogi se u lutanj razmisljanju sta i kako, već sedmicama pitaju trebaju li razmišljati o odlasku i ponovnom napuštanju svoje zemlje.

Mladi ljudi koji su odrastajući i školujući se zamišljali kako svoju energiju, pamet i vještine uložiti u stvaranje boljih okolnosti za život u njihovoj zemlji, sada razmisljaju i za zemlju i za vlastitu budućnost u njoj.

Ipak, kažu, njihovu snagu ne treba potcjjenjivati, a oni znaju gdje je žele usmjeriti. Sigurno ne prema nekim tamo i idejama koje su van zdravog razuma

MLADI NAPUŠTAJU BiH: Ne žele da rade…

Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBiH) Mersiha Ferhatović-Beširović kazala je da “poslodavci u BiH zatvaraju radnje jer ne mogu naći radnike”.

Za Faktor je pojasnila uzroke ovakvog stanja.

To je generalni opis stanja u malim mjestima gdje je zbog masovnog odlaska stanovnika postalo gotovo nemoguće naći radnika. Nisam mislila ni na jednu konkretnu kompaniju iako imamo primjera malih trgovina koje usljed stalne promjene radnika ne mogu funkcionisati.

Srednje i velike kompanije uspijevaju amortizovati manjak radnika ali i to postaje sve teže posebno što stalna promjena radnika zahtijeva ulaganja u smislu obuke i to postaje preskupo, posebno kad znate da obučavate radnika privremeno što je slučaj upravo u tim pograničnim mjestima.

STBiH svakodnevno ima od 3 do 5 intervencija za radnike koji odlaze iz BiH i trebaju savjet ili instrukcije u vezi s otkaznim rokom, odmorom i sl. pravima – pojašnjava Ferhatović-Beširović.

Razlozi su, ističe ona, politička nestabilnost, izostanak bilo kakvog vidljivog ekonomskog napretka, ali i nemogućnost preživljavanja u BiH.

Radnici više ne žele raditi za 500 KM posebno ako imaju šansu da negdje vani rade za najmanje pet puta veću plaću sa prosječno skoro pa istim troškovima života – naglašava Ferhatović-Beširović.

Na pitanje da li dolazi vrijeme kada će se morati više cijeniti radnik u BiH, odgovara da su “poslodavci svjesni da sve to diktira promjenu kapitala prema radnicima”.

To je već vidljivo na terenu, prosječna plaća u trgovini je dostigla nivo od 740 KM, ali to još ne znači da su uvjeti rada u ovom sektoru dobri. Još postoji jako puno kompanija koje plaćaju mizerne plaće svojim radnicima od 406 KM.

Prema informacijama koje smo dobili od samih poslodavaca, u ovom sektoru djeluju i takve kompanije koje od svojih radnika traže da potpišu prijem npr. naknade za topli obrok, a naknadu uopće ni ne dobiju.

Mi takvih prijava nismo imali, ali upravo zato što se to dešava na terenu naša zajednička inicijativa kao sindikata i naših partnera poslodavaca je da se naknada za topli obrok mora isplaćivati na tekući račun radnika, a ne u gotovini. Uvjeti se mjenjaju, ali oni još nisu ni blizu na nivou koji će garantirati poštovanje za radnike.

Cijenu za ovo plaćaju podjednako i radnici i poslodavci. Prvi jer su prisiljeni egzistenciju tražiti negdje drugo, a drugi jer ne mogu naći ne kvalitetnu nego gotovo nikakvu radnu snagu na koju dugoročno mogu računati – zaključila je Ferhatović-Beširović.

Članak indeksiran 10.11.2021. Zadnji put osvježen 10.11.2021.

Ocijenjeno u analizi