- Suština je da se uradi što više testiranja, i to što prije, da bi, što je prije moguće, obolele osobe dobile tretman - ističe za "Novosti" profesorov saradnik Janis Rusel.
Podaci objavljeni u "Internacionalnoj reviji za antimikrobiološke agense" pokazuju da je broj zaraženih poslije šest dana tretmana antimalarijskim lekom hidroksihlorokin značajno opao, a da je u kombinaciji sa antibiotikom azitromicinom, prema prikazanoj grafici, nestao!
Tabela pokazuje da je već petog dana, broj izliječenih kombinovanom metodom stoprocentan. Istraživanje je započeto sa 36 pacijenta i trajalo je do 16. marta. Jedan deo su bili kontrolisani pacijenti, drugi su dobijali samo lek "plakenil" koji sadrži hidroksihlorokin, a u trećoj kombinaciji šest pacijenata je dobijalo oba tretmana.
Za one koji nisu dobijali lek protiv malarije, obolelo je posle šest dana i dalje bilo 90 odsto pacijenata, za one sa tretmanom "plakenilom" procenat je spao na svega 25 odsto, dok je izlečeno svih šest pacijenata koji su dobili oba lijeka.
Ovi rezultati su toliko ohrabrili francuske vlasti da su odlučile da testiranje prošire na ostale bolnice u zemlji. Nezavisna ekipa se tako priprema da isti tretman primjeni i u Lilu. Cilj je da se sve ispita na daleko većem uzorku.
Rusel za "Novosti" potvrđuje efikasnost ovih istraživanja izvršenih na Mediteranskoj infektološkoj klinici u Marselju. A na pitanje zašto onda u tom slučjau ima toliko mrtvih u svijetu i zbog čega se taj tretman odmah ne da ljudima koji trenutno umiru u Italiji, Francuskoj, Španiji i širom planete, naš sagovornik odgovara:
- Sve je više zemalja koje preporučuju da se koristi taj tretman. I predsednik SAD Donald Tramp je u sredu najavio da će predložiti davanje hidroksihlorokina pacijentima koji boluju od virusa korona u SAD. Prethodno su se u to uverili i u Kini i Koreji.
Janis Rusel naglašava da se taj tretman u ove dvije zemlje koristi već nekoliko sedmica i da svijet polako počinje da shvata interes njegovog korišćenja.
Istovremeno, opovrgava glasine da ovog lijeka, navodno, nema dovoljno u svijetu.
- Lijek postoji odavno, izdato je izuzetno mnogo recepata, svi ljudi koji žive u zonama gde vlada malarija su ga koristili. Uopšte nije rijedak. Uz to, postoje i generičke verzije. Nijedna firma ne drži prava na njega. Svaka farmaceutska laboratorija ima kompetencije da ga proizvodi. Postoje velike kompanije koje su već predložile da ga daju različitim vladama u svetu. Distribucija treba da se organizuje, ali to nije izazov. Uz to je i dosta jeftin - ističe saradnik ekipe profesora Raulta.
A na pitanje da li to znači da sada ne bi trebalo imati preveliki strah od virusa, jer lijek postoji, odgovara:
- Treba imati inteligentnu strategiju borbe protiv ove bolesti i tako ćemo uspjeti da je pobijedimo.
PRIJETNJE
Profesor Rault iznosi pozitivne primjere Kine, i navodi da prije svega treba testirati što više ljudi, jer je po njemu to put za izliječenje. Skrenuo je i pažnju, oslanjajući se na kineska istraživanja, da su nosioci zaraze potencijalno opasni 20 dana. Rekao je i da umiru samo oni koji u sebi i dalje imaju virus. On naglašava da su njegova istraživanja verodostojna. Rekao je i da u poslednje vreme noću dobija pretnje telefonom, uz zahtjev da opovrgne svoju teoriju, pa je zbog toga podnio tužbu.
VJEROVATNO UVOZ
ZA ljek protiv malarije - "hlorokin", za koji postoje indicije da u kombinaciji sa antibioticima može da bude efikasan u lečenju kovid-19, najverovatnije će, kako saznaju "Novosti", biti zatražen interventni uvoz. Ovaj lijek nije registrovan u Srbiji, ali jeste u EU i ima odobrenje za promet i američke FDA, Agencije za bezbjednost hrane i lijekova.