Da li je kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina (Sumameda) zaista “lijek za COVID-19”?

Francuski Méditerranée Infection Institut proveo je u martu studiju o djelovanju kombinacije lijekova klorokina, odnosno hidroksiklorokina i azitromicina, koji je na našem tržištu poznatiji kao Sumamed, antibiotik koji proizvodi Pliva. Rezultati studije “Hidroksiklorokin i azitromicin kao terapija za COVID-19: rezultati otvorenog nerandomiziranog kliničkog ispitivanja”, objavljeni su 17. marta.

U studiji je sudjelovalo 36  COVID-19 pacijenata. Dio njih liječen je samo hidroksiklorokinom, dio kombinacijom sa azitromicinom, a dio nije dobivao nikakav lijek. U studiji su sudjelovali zaraženi bez simptoma (6), sa simptomima u gornjem dijelu dišnih putova (22) i sa simptomima u donjim dijelovima dišnih putova (8). 

Studija je rađena na malom i nereprezentativnom uzorku, te što još uvijek nije recenzirana. U zaključku studije koju je proveo francuski  se navodi:

“Unatoč maloj veličini uzorka, naše istraživanje pokazuje da je tretman hidroksiklorokvinom značajno povezan sa smanjenjem / nestankom virusnog opterećenja kod pacijenata sa COVID-19 i da je njegov učinak pojačan azitromicinom.”

Regionalnu raspravu o rezultatima studije pokrenuo je Miodrag Stojković, genetičar iz Srbije, objavom na svom Twitter profilu 19.3.2020. Stojković je napisao da francuski naučnici tvrde kako kombinacija antimalarika i antibiotika liječi COVID-19 sa stoprocentnom stopom uspješnosti.

Ovaj tweet na je imao više od 14.000 reakcija, dok je screenshot iste objave, koji je ubrzo počeo kružiti društvenim mrežama, zabilježio desetine hiljada reakcija i dijeljenja. Tvrdnje Stojkovića je iste večeri objavio portal Nedeljnik, sa naslovom:

Dr Miodrag Stojković o ohrabrujućoj studiji: Lek protiv malarije dovodi do izlečenja od koronavirusa posle šest dana terapije

Članke s njegovim tvrdnjama je objavilo više portala u regiji i u BiH, uključujući Blic, Espreso, Buku, Novu TV, Novi (ba), Prijedor 24h i Hrvatski medijski servis.

Nedeljnik u svom članku kaže:

Naš priznati genetičar dr Miodrag Stojković objavio je ohrabrujuće rezultate istraživanja francuskih naučnika o leku protiv malarije.
“Posle kineskih, i naučnici iz Francuske tvrde da lek protiv malarije (hydroxychloroquine) kod 70% pacijenata obolelih od COVID-19 dovodi do izlečenja – posle 6 dana terapije. Kod pacijenata koji su dodatno tretirani antibiotikom (azithromycin) uspešnost je 100%”, napisao je Stojković na Tviteru.

Napomenuto je i da se radi o studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu International Journal of Antimicrobial Agents, ali sa netačnim brojem ispitanika.

Istraživači su radili sa 30 ispitanika koji su bili zaraženi koronavirusom. Neki su dobili samo hydroxychloroquine, neki kombinaciju tog leka i antibiotika, a kontrolna grupa nije dobila ništa.

Već sljedećeg dana, portal Novosti je objavio novi članak, a sagovornik je bio “član tima koji je otkrio lek protiv korone”, Yanis Roussel:

Član tima koji je otkrio lek protiv korone govori za "Novosti": Ima ga dovoljno i jeftin je!

U članku se tvrdi: 

DIREKTOR Mediteranske infektološke klinike iz Marselja Didije Rault na dobrom putu je da spase čovečanstvo od opasnosti virusa korona. Njegov tim je izvršio istraživanja čiji su rezultati upravo objavljeni, i koji pokazuju da u kombinaciji dva leka virus praktično nestaje!
Ekskluzivno, za "Novosti", iz profesorove ekipe pojašnjavaju domete ovog spektakularnog istraživanja.

I u ovom članku se navode detalji sprovedenog istraživanja, ali se, za razliku od članka Nedeljnika, koji tvrdi da je u istraživanju učestvovalo 30 ljudi, navodi da ih je bilo 36:

Tabela pokazuje da je već petog dana, broj izlečenih kombinovanom metodom stoprocentan. Istraživanje je započeto sa 36 pacijenta i trajalo je do 16. marta. Jedan deo su bili kontrolisani pacijenti, drugi su dobijali samo lek "plakenil" koji sadrži hidroksihlorokin, a u trećoj kombinaciji šest pacijenata je dobijalo oba tretmana.
Za one koji nisu dobijali lek protiv malarije, obolelo je posle šest dana i dalje bilo 90 odsto pacijenata, za one sa tretmanom "plakenilom" procenat je spao na svega 25 odosto, dok je izlečeno svih šest pacijenata koji su dobili oba leka.

Iako su navedeni podaci o broju učesnika/ca ovog istraživanja koji pokazuju da je istraživanje rađeno na izuzetno malom uzorku, i dalje se u članku Novosti više puta pominje da je “otkriven lijek protiv korone”.

U članku stoji i da član Didierovog tima “Rusel za ‘Novosti’ potvrđuje efikasnost ovih istraživanja”. Međutim, kada mu je postavljeno pitanje zašto se tretman već ne primjenjuje u praksi, s obzirom na broj ljudi u svijetu koji umiru od COVID-19, sagovornik Novosti nije eksplicitno potvrdio učinkovitost terapije u odgovoru:

Sve je više zemalja koje preporučuju da se koristi taj tretman. I predsednik SAD Donald Tramp je u sredu najavio da će predložiti davanje hidroksihlorokina pacijentima koji boluju od virusa korona u SAD. Prethodno su se u to uverili i u Kini i Koreji.

Tvrdnje iz članka su prenijeli brojni portali, između ostalih i Alternativna televizija, Hayat, Novi (ba), Istinito i Fresh Press. Portal Hrvatska danas je 20. marta objavio članak u kojem tvrdi da je kombinacija dva lijeka djelotvorna.

Mediteranski fond za zarazne bolesti ispitao je kombinaciju lijekova za liječenje korona virusa – COVID-19, i ta kombinacija je djelotvorna.
Riječ je o lijeku Hidroksiklorokin (HCQ), koji se među ostalim prodaje pod robnom markom Plaquenil, lijek je koji se koristi za prevenciju i liječenje određenih vrsta malarije. Kombiniran je s Azitromicinom, koji je antibiotik koji se koristi u liječenju niza bakterijskih infekcija. Azitromicin su izumili Hrvati u Plivi.

Članak je istog dana prenio portal Kamenjar.

Američki predsjednik Donald Trump je 21. marta na svom Twitter profilu napisao da bi kombinacija antimalarika i antibiotika iz francuske studije mogla biti učinkovita u liječenju virusa SARS-CoV-2.

HIDROKSIKLOROKIN I AZITROMICIN, kada se uzimaju zajedno, mogli bi biti jedna od najvećih prekretnica u povijesti medicine. FDA (Američka agencija za lijekove op.a.) je pomaknula planine - Hvala vam! Nadamo se da će OBA (H djeluje bolje uz A, Međunarodni žurnal antimikrobnih agensa)...
…biti stavljena u upotrebu ODMAH. LJUDI UMIRU, RADITE BRZO i BOG BLAGOSLOVIO SVE! 

Trump je slične stavove iznosio i na press konferencijama održanim prethodnih dana. Njih je, još tada, “na licu mjesta” opovrgao jedan od njegovih naučnih savjetnika za COVID-19, doktor Anthony Fauci, o čemu će više riječi biti kasnije. Bez obzira na to, značajan broj medija u regionu prenio je Trumpove tweetove, i nastavio prenositi i proširivati priču o navodnom lijeku za COVID- 19.

Činjenice o “hrvatskom antibiotiku koji liječi COVID-19” 

Iz kompanije Pliva, koja proizvodi Sumamed, nisu htjeli za hrvatski portal Poslovni komentarisati rezultate pilot studije o efektima azitromicina i hidroksiklorokina na liječenje COVID-19. Na upit za komentar ovih navoda, iz “Plive” su 23. marta odgovorili samo da azitromicina “ima dovoljno”.

Alemka Markotić, direktorica Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević” u Zagrebu iznijela je 24. marta 2020. godine u razgovoru sa portalom Radio Sarajevo svoj stav o tome kako Sumamed može djelovati na liječenje bolesti COVID-19.

"Sumamed je naš patent i proizvod hrvatske pameti. On, osim što djeluje na bakterije, djeluje i na imunološki sustav, može ga dodatno modulirati. Javljaju se promišljanja da Sumamed može pozitivno utjecati u suzbijanju koronavirusa, ali takva promišljanja nisu znanstveno utemeljena. On može djelovati protuupalno, ali zasigurno će oko ovoga biti dodatnih istraživanja".

Više o tome “Može li antibiotik izumljen u Hrvatskoj doista izliječiti Covid-19?” pisao je i naš partnerski portal Faktograf 23. marta. U svojoj analizi, Faktograf je citirao Matthewa Herpera, novinara specijaliziranog za praćenje inovacija u medicini. Herperov članak je objavljen 22. marta na portalu Stat, koji objavljuje analize o farmaceutskoj industriji i zdravstvenim politikama:

Koliko je izgledno da će se moguće koristi prikazane u maloj studiji pokazati čudotvornima? Jedan način da razumijemo ovu temu je da pogledamo što se inače događa s lijekovima u kliničkim testiranjima. Eksperimentalni lijekovi obično se proučavaju u tri faze studija koje se progresivno povećavaju i šire. U prvoj fazi rade se male studije kako bi se dobila rana procjena učinkovitost i kako bi se eliminiralo očigledne sigurnosne probleme. Ti se rezultati zatim rafiniraju u proširenoj drugoj fazi testiranja, a zatim i u još većoj trećoj fazi temeljem koje FDA odlučuje hoće li odobriti lijek za korištenje.
Herper dalje piše kako je studija na koju se poziva Trump, baš kao i druge studije potencijalnih tretmana za Covid-19, nije samo opsegom mala, već je i dizajnirana na brzinu “čak i prema standardima za studije u prvoj fazi testiranja”.

Herper je naglasio i da “tri četvrtine lijekova koji izgledaju obećavajuće u malim studijama prve faze nikad ne dođu do faze da se mogu koristiti u liječenju pacijenata” te da “čak i lijekovi koji uđu u treću fazu testiranja u samo 63 posto slučajeva dobivaju dozvolu za korištenje pri liječenju pacijenata”.

Hidroksiklorokin - sukob mišljenja i činjenica

Kada je Donald Trump nahvalio učinkovitost hidroksiklorokina protiv COVID-19 na pres konferenciji 19. marta, ustvrdio je da je američka uprava za hranu i lijekove, FDA, odobrila upotrebu tog lijeka u liječenju bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2. Ta tvrdnja je brzo demantovana u američkim medijima. (FDA je ipak poslije sedam dana odobrila lijek za tu upotrebu eksperimentalno, u slučajevima kada “kliničko ispitivanje nije dostupno ili lako izvodivo”, što trenutno važi za liječenje SARS-CoV-2 infekcije hidroksiklorokinom.)

Trumpove tvrdnje o hidroksiklorokinu je na svojevrstan način američkoj i svjetskoj javnosti pojasnio, odnosno demantovao, jedan od njegovih glavnih naučnih savjetnika u borbi protiv COVID-19 pandemije, doktor Anthony Fauci iz američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti. Na pres konferenciji Bijele kuće u Washingtonu, 20. marta, novinari/ke su pitali obojicu da li se lijek protiv malarije može koristiti u liječenju COVID-19. Faucijev je to vrlo jasno negirao:

“Ne. Odgovor je… ne. Informacija (o francuskoj studiji, op. a.) na koju se konkretno pozivate je neformalna. To nije provedeno u kontrolisanom kliničkom ispitivanju, tako da se ne može dati nikakva konačna izjava o tome.”

U subotu, 21. marta, Trump i Fauci su se ponovo našli pred novinarima, gdje su nastavili da sukobljavaju mišljenja o hidroksiklorokinu. Iako je rekao da “svi razumijemo da je ono što doktor kaže 100% tačno”, Trump je nastavio propagirati ovaj antimalarik, koji je opisao kao “jak lijek”. “Mislim, kao što izreka kaže, šta možemo izgubiti?” Trump je rekao novinarima, govoreći o korištenju tog lijeka u liječenju COVID-19. 

Fauci je tada zauzeo čvršći stav nego u petak i uporedio trenutne špekulacije sa ranim danima medicinskih istraživanja tokom AIDS krize, kada je u opticaju bilo nekoliko neformalnih terapija, dok konačno nisu razvijeni učinkoviti lijekovi koji su sigurni za upotrebu. “Ako stvarno želite da saznate da li je nešto učinkovito, morate uraditi ispitivanje tako da dobijete dobre informacije.” rekao je Fauci i naglasio da on govori kao naučnik, za razliku od Trumpa koji, kao predsjednik, govori “o nadi za narod”. 

U međuvremenu, drugo istraživanje učinkovitosti hidroksiklorokina je provedeno u martu u Šangaju (Kina), ovaj put sa 30 ispitanika koji boluju od COVID-19, ali i sa prikladnom kontrolnom grupom ispitanika koji nisu primali terapiju. Rezultati istraživanja na Zheijang univerzitetu - koje također čeka dodatnu naučnu provjeru i potvrdu - pokazali su slabiju učinkovitost tog lijeka nego francusko istraživanje, napisao je Matthew Herper u članku objavljenom 27. marta na portalu Stat. 

“Naša studija i (francuska) studija imaju mnogo ograničenja” rekao je Jun Chen, jedan od autora šangajske studije. “Ali lično, ja bih rekao da hidroksiklorokin nije ‘magični’ lijek, ako i ima neki antiviralni učinak. U stvari, hidroksiklorokin nikad nije ni bio učinkovit protiv virusnih oboljenja, uprkos njegovoj antiviralnoj aktivnosti u laboratorijskim uslovima.”

Herper također navodi kritiku tri statističara, koji su rekli da je francuska studija napravljena tako da terapija izgleda bolje nego što jeste. Oni su istakli da nije bilo nasumičnog (randomiziranog) razvrstavanja pacijenata u grupe i da je kontrolna grupa bila neprikladna jer su je činili uglavnom pacijenti koji su odbilli da uzmu lijek. Također su istakli da neki pacijenti nisu uključeni u analizu rezultata istraživanja, koja je obuhvatila 36 ispitanika od početnih 42. 

Tim Morris, statističar u jedinici za medicinska istraživanja na London University College, napisao je da šangajska studija, koja je pokazala manju učinkovitost terapije hidrokskiklorokinom, produbljuje sumnje u francusku studiju. U šangajskoj studiji, naime, pokazalo se da se virus “izgubio” za pribiližno isto vrijeme kod onih pacijenata koji su primali hidroksiklorokin i pacijenata u kontrolnoj grupi koja nije primala lijek. Drugim riječima, nije bilo značajne razlike u vremenu trajanja infekcije u odnosu na to da li su pacijenti tretirani ovim lijekom ili nisu:

“(Francuska) studija je pružila vrlo malo korisnih informacija o tome da li hidroksiklorokin može pomoći. Šangajska studija je bolja (jer su imali smislenu kontrolnu grupu), ali nam daje vrlo malo informacija o tome da hidroksiklorokin ne pomaže.” 

Prema Morrisu, podaci dobijeni šangajskim ispitivanjem se slažu sa širokim spektrom mogućih efekata terapije, šro prevedeno sa jezika statističara znači da “niko ne zna pomaže li lijek ili ne”.

Tvrdnje o učinkovitosti hidroksiklorokina, te stopi izlječenja od 100% kad je kombinovan sa azitromicinom, koje je Nedeljnik preuzeo iz tweeta Miodraga Stojkovića bez informacije da se radi o studiji čiji rezultati tek treba da se potvrde, ocjenjujemo kao dezinformaciju. Prenošenja tih tvrdnji dobijaju istu ocjenu. Tvrdnje iz članka u Novostima da je francuski tim otkrio lijek protiv SARS-CoV-2 i da kombinacija dva lijeka čini da taj virus “praktično nestaje” ocjenjujemo kao lažnu vijest, a člancima medija koji su preuzeli te tvrdnje dajemo ocjenu prenošenje lažne vijesti. Članak na portalu Hrvatska danas, koji tvrdi da je “kombinacija dva lijeka djelotvorna” ocjenjujemo kao dezinformaciju. Članku na portalu Kamenjar dajemo istu ocjenu, kao i člancima u kojima stoji da je francuska studija provedena na 30 a ne na 36 ispitanika. 

(raskrinkavanje.ba)