Ova investicija predstavlja najveću poslijeratnu investiciju u Bosni i Hercegovini – gotovo 400 milijuna KM uloženo je u istraživanje, razvoj rudnika Rupica, izgradnju infrastrukture i postrojenja za preradu rude. Očekuje se da će rudnik postati katalizator značajnih ekonomskih koristi za BiH. Svojim opsegom, kompleksnošću i tehnološkom standardnošću ovo industrijsko poduzeće pokazuje konkurentnost BiH u realizaciji složenih projekata i vraća ovu zemlju u fokus velikih stranih investitora.
Postavlja se pitanje koliko će Vareš, a time i sama država profitirati ili ćemo kao i u brojnim primjerima biti izvrsni izvor prvoklasne sirovine koja se izveze, preradi i onda kasnije po duplom cijenama prodaje nama.
Vareš je stradao u ratu i grad je odumirao, propadao i nazadovao. U ratnim i poratnim godinama sve je nestalo. Nestajao je i grad. No, onda je uslijedio obrat u koji su, istina, mnogi isprva sumnjali. Britansko-australska tvrtka Eastern Mining, odnosno Adriatic Metals, započela je istraživanja.
– Mislim da je u samom startu postojalo nepovjerenje prema stranim tvrtkama koje su vjerojatno davale obećanja u prošlosti, ali ih nikada nisu ispunile. Naporno smo radili tijekom godina kako bismo izgradili snažan odnos sa zajednicom. Grad koji je vjerojatno bio u velikom propadanju prije samo 5-6 godina sada oživljava i vraća se u život – zajedno s drugim kompanijama iz cijelog svijeta koje su odlučile doći ovdje u Vareš, postaviti svoje sjedište i nastaviti svoje poslovanje . Odnos sa zajednicom nam je vrlo važan. Mi to zovemo našom društvenom licencom i ta društvena licenca nam je jako važna, kaže za Biznis.ba generalni direktor Adriatic Metalsa Paul Cronin.
Uz dosadašnju glavnu investiciju uloženo je oko 200 milijuna eura. U izgradnju tvornice bit će uloženo još 50 milijuna kuna.- Da budem iskren s vama, vjerujem da je ovo vrh ledenog brijega jer mislim da postoji toliko potencijala za ulaganja u rudarsku industriju u Bosni. Ovdje smo pokazali da imate značajan mineralni sastav na globalnoj razini.
Toga ima iu drugim dijelovima Bosne i mislim da će se rudarstvo u BiH drastično proširiti. U ovom trenutku, doprinosi BDP-u su vrlo mali, ali mislim da ćete u sljedećih 20 godina vidjeti kako rudarstvo preuzima mnogo veću ulogu u ekonomiji Bosne i Hercegovine, i mislim da je to izazov i za zajednice i vlada treba osigurati da se to radi odgovorno, kaže nam Cronin.
Iz perspektive rudarstva, Adriatic Metals je u Varešu pokazao da je moguće izgraditi rudnik u kojem zapravo radi vrlo malo ljudi u zemlji. Većinom opreme upravljat će se s površine. Nove tehnologije su prioritet iz jednostavnih razloga. Primjerice, rude iz rudnika koje je Energoinvest kopao 80-ih godina više se ne mogu plasirati na svjetsko tržište. Zbog toga su se morale koristiti nove tehnologije koje su testirane na arsen i kadmij, kako bi se osiguralo da ti materijali ne uđu u proizvode.
Dug je put prijeđen, uložena ogromna sredstva, a danas se u zapadnim medijima o Varešu piše kao o bosanskohercegovačkom gradu, odnosno rudniku srebra koji će pomoći Zapadu u utrci s metalom.
– Za nas u Adriatic Metalima jedan od metala koji proizvodimo bit će od instrumentalne važnosti u procesu dekarbonizacije, a to je srebro. O srebru ljudi obično razmišljaju u kontekstu nakita, plemenitog metala određene vrijednosti. U 2021. smo prvi put imali priliku vidjeti da je industrijska upotreba srebra premašila potražnju za srebrom kao plemenitim metalom u industriji nakita. A ta potražnja prvenstveno dolazi iz dva izvora – srebro je trenutno najtraženiji metalni vodič i može se vrlo lako oblikovati. Za baterije električnih vozila, na primjer, to je metal izbora za stanice za punjenje. Dodatno, vidimo veliki porast potražnje za srebrom koji dolazi iz solarnih panela, kaže Cronin za Biznis.ba