Sarajevo je u utorak ponovno dospjelo na vrh ljestvice gradova s najvećim onečišćenjem zraka na svijetu, što sada već i nije neka novost za stanovnike glavnog grada Bosne i Hercegovine. Podaci s portala AirVisual, koji prikuplja informacije s mjernih postaja iz država diljem svijeta, pokazivali su jučer da je jedini grad u svijetu s većim stupnjem zagađenja pakistanski Lahore.
Prema najnovijim podacima o kvaliteti zraka, indeks kvalitete zraka (AQI) za Sarajevo jučer u jutarnjim satima iznosio je alarmantnih 235, što je neznatno više nego u Dhaki u Bangladešu ili indijskom Delhiju.
AQI se mjeri na temelju koncentracije različitih zagađivača u zraku, uključujući čestice PM2.5 i PM10, dušikov dioksid, sumporov dioksid, ozon i druge štetne tvari. Visoke razine tih zagađivača mogu izazvati respiratorne probleme, kardiovaskularne bolesti i druge zdravstvene komplikacije.
Sarajevo se redovito u zimskim mjesecima suočava s ovim problemom koji je posljedica kombinacije geografskog položaja i ljudskog djelovanja. Budući da je smješteno u kotlini, Sarajevo je podložno temperaturnoj inverziji koja pogoduje zadržavanju zagađenog zraka u nižim slojevima. No, samo zagađenje uglavnom je posljedica gomilanja ispušnih plinova iz vozila, sustava grijanja koji se temelji na velikim toplanama, ali i još uvijek masovnom korištenju ugljena i drva u privatnim kućama. Prirodno strujanje zraka umnogome je onemogućeno neplanskom gradnjom visokih zgrada, pa i cijelih naselja.
Unatoč činjenici da je riječ o dugogodišnjem problemu, mjerodavne vlasti nisu ni blizu nekog realnog rješenja kojim bi se bar ublažio problem. Za sada se sve svodi na proglašenje stanja upozorenja, koja uključuju određene restrikcije pri korištenju fosilnih goriva i preporuke rizičnim skupinama stanovništva da izbjegavaju zadržavanje na otvorenom.
Različitih je ideja bilo za rješavanje problema zagađenog zraka u Sarajevu, ali su sve ocijenjene kao preskupe, a neke i kao tehnički prezahtjevne. Najradikalnije čine se one o izgradnji divovskih ventilatora na Trebeviću ili rekonstrukciji korita rijeke Miljacke gdje bi se vodotok podigao na višu razinu, a kanal ispod bi usisavao zrak kroz kanalizacijski sustav koji bi potom kroz gradski dimnjak isisavao zagađeni zrak.
Jedino koliko-toliko realno rješenje za ublažavanje problema zagađenosti zraka jest energetsko utopljavanje objekata, čime bi se smanjila potreba za njihovim zagrijavanjem, te potpuna zabrana korištenja čvrstih goriva za grijanje i masovniji prelazak na čišće energente, prvenstveno plin i struju. No, ni za to nema političke volje i spremnosti, jer zahtijeva dodatna ulaganja u infrastrukturu te subvencije.
Posljedice sadašnjeg stanja poražavajuće je po zdravlje stanovništva, ali i ekonomiju. Primjerice, sarajevska međunarodna zračna luka u zimskim mjesecima svakodnevno mora otkazivati letove, jer je zbog slabe vidljivosti nemoguće uzlijetanje i slijetanje zrakoplova.