Iz našeg
sarajevskog dopisnika - Stara priča o zakopavanju oko 13.000 grobova, uglavnom Srba, na devet gradskih groblja u Kantonu Sarajevo pokrenuta je najavom kantonalnih vlasti da će uskoro donijeti zakon na osnovu kojeg će ostvariti svoju dugogodišnju namjeru. Ova vijest uznemirila je javnost u Republici Srpskoj, a posebno prognane sarajevske Srbe (više od 120 000), raštrkane po svijetu, kojima su grobovi članova njihovih obitelji jedina preostala emocionalna veza s gradom u kojem su rođeni i proveli dio svog života.
Dužnosnici Republike Srpske kažu da vlada Sarajeva, kojom dominiraju Bošnjaci, želi najavljenim zakonom okončati postupak etničkog čišćenja Srba, čime bi se izbrisali svi tragovi stoljetnog postojanja tog naroda u gradu Miljacki, ali i šire.
"To čine oni koji se često pozivaju na multietničku i demokratsku. Namjera im je uništiti grobove njihovih mrtvih nakon što su uništili srpsku imovinu i živote mnogih Srba. Naravno, u BiH nema reakcija predstavnika međunarodne zajednice i da je, nažalost, nešto slično najavio i službeni Banjalučanin, siguran sam da bi se Vijeće sigurnosti već sastalo da bi raspravljalo o tome ", izjavio je za Politiku Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske. i predsjedavajući Srpskog kluba u Parlamentu BiH.
Predsjednika Udruženja porodica nestale sarajevsko-romanijske regije Milana Mandića, koji 28 godina traga za posmrtnim ostacima svog oca, pripadnici Armije RBiH u tom su gradu stradali na njegovom pragu.
"Uništavanjem srpskih grobova želi se dokazati da Srbi nikada nisu živjeli u BiH i da su na ta područja došli kao agresori da bi ubili mirne i poštene muslimane. Na kraju krajeva, može se očekivati da bi srpska bogoslužja koja su stoljećima postojala u BiH trebala doći na red ”, rekao je Mandić našem listu.
Nekoliko tisuća nadgrobnih ploča na sarajevskom groblju Bare prije tri godine postavljeno je pozivima rodbine "da se jave", ili će se posmrtni ostaci njihovih najmilijih ekshumirati i završiti u kolektivnoj grobnici. "Pokop", sarajevsko poduzeće za sahranjivanje i upravljanje grobljima u Sarajevu, tada je za "Politiku" rekao da su naljepnice postavljene na temelju odluke Skupštine grada Sarajeva iz 2010. godine, koja je definirala da se "groblje ili grobnica mogu iskopati nakon deset godina od dana sprovoda u slučaju da nisu održani i ne plaća se naknada (nešto više od četiri eura godišnje). "
Najda Vranić Besirević, glasnogovornica "Pokopa", rekla je za "Politiku" da "u međuvremenu nisu pokopani grobovi", čak ni oni za koje održavanje nije plaćeno više od 30 godina. U tom slučaju, navela je, radilo se o dugu od milijun dolara.
U pisanom odgovoru na naša pitanja spominje i naljepnice na nadgrobnim spomenicima i tvrdi da "ovakav poziv rodbini pokojnika nema nikakve veze s neplaćanjem godišnje naknade", već s "prikupljanjem podataka" za uređenje njihovih djelomično uništenih arhiva.
Iako je Najda Vranić Besirević zaobišla odgovor na naše pitanje vezano za najavljeni zakon, sasvim je sigurno da njegova primjena neće predstavljati problem s obzirom na činjenicu da je akt stvorio Kanton Sarajevo, čiji je osnivač "Pokop".