Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva Unsko-sanskog kantona, potvrdila je kako je u tom dijelu BiH u izolaciji sada 715 ilegalnih migranata smještenih u izdvojene prostorije.
Kazala je i kao je trenutačno najveći pritisak na prihvatni centar Miral u Velikoj Kladuši, gdje je predviđen za smještaj oko 1100 migranata.
“Prije nekoliko dana oko 200 migranata je prešlo preko ograde i jednostavno ušlo u kamp. Oni su se vratili iz Slovenije i odmah su stavljeni u izolaciju. Pratimo razvoj situacije u tim prostorima za izolaciju i za sada smo evidentirali četiri blaga klinička slučaja, i to dva u Miralu i dva u Sedri. Oni nemaju temperaturu, kašlju i njihovo stanje je pod nadzorom”, kazala je Ćemalović, kako je citira portal Nezavisnih novina.
Nisu testirani
Do četvrtka nitko od ilegalnih migranata nije testiran na koronavirus, no kantonalna ministrica je najavila kao će i ta mjera biti provedena ako se ukaže potreba.
“U slučaju da se netko od njih mora testirati, to će se uraditi po svim pravilima koja vrijede i za ostale građane. I oni su sada dio nas i moramo voditi brigu o njima”, kazala je Ćemalović.
Na području Unsko-sanskog kantona i dalje je koncentriran najveći dio od oko pet hiljada ilegalnih migranata, koliko vlasti u BiH procjenjuju da ih se zateklo u toj zemlji u trenutku kada je eskalirala epidemija.
Zbog procjene da bi njihovo nekontrolirano kretanje po zemlji moglo doprinijeti širenju zaraze, vlasti su odlučile uvesti režim strogog nadzora nad prihvatnim centrima, iz kojih migranti više ne mogu izlaziti niti novi migranti mogu u takve centre ulaziti.
U slučaju Bihaća to je stvorilo velike poteškoće lokalnim vlastima. Tamo stotine migranata, za koje nema mjesta u postojećim prihvatnim centrima, sada borave u ruševinama i spavaju pod šatorima i u parkovima.
Stoga je donesena odluka da se na lokaciji sela Lipa, udaljenoj 20-ak kilometara od Bihaća, uspostavi privremeno šatorsko naselje za njihov smještaj u kontroliranim uvjetima, no ono još nije dovršeno.
“Tako bismo imali efikasniju zdravstvenu kontrolu i nadzor nad njima. Moramo ukazati i na problem građana koji izdaju smještaj migrantima. Njima treba poručiti kako su odgovorni za vlastito, ali i za zdravlje svih nas”, kazala je Ćemalović.