Raskrinkavanje.ba

Kurir → UBICA KORONE VIRUSA NALAZI SE U DUBINAMA CRNOGORSKOG MORA? Svetski naučnici usmerili svu pažnju na organizam ZLATNE boje

21.04.2020
Tekst članka

Ceo svet trenutno traga za rešenjem problema pandemije korona virusa Sars-CoV-2. Naučnici iz Bergakademije u Frajbergu veruju da su našli rešenje: na morskom dnu na obali Crne Gore.

U svom prirodnom okruženju, na morskom dnu Jadrana, on sija sav žut. To mu je i dalo ime: Zlatni Sunđer. Ili službeno latinski Aplysina aerophoba, pri čemu ova druga reč u imenu znači “strah od vazduha”, tj. od izranjanja. Izvadite li ga iz vode, njegova zlatna boja se pretvara brzo u plavo-crnu.

FOTO: PROFIMEDIA

Za naučnike sa Bergakademije u Frajbergu, koji na obali Crne Gore od 2014. imaju 100 kvadratnih metara rezervoara u kom Zlatne sunđere gaje, ovaj detalj oko boje i nije tako bitan. Njih pre svega interesuje rezistencija sunđera protiv svih zamislivih bioloških prouzrokovača bolesti: bakterija, virusa, bacila. Jer sunđer sa crnogorske obale je otporan i na Sars-CoV-2 virus, što budi nade naučnika da u njemu mogu naći saveznika u borbi protiv korone, piše piše nemački Freiepresse, prenose Primorske novine.

- Sunđer na morskom dnu živi od toga što filtrira hranu iz vode - objašnjava prof. dr Herman Ehrlih, biominerolog i biomimitičar sa frajberške Bergakademije.

Njegov naučni fah se bavi pronalaženjem svega onoga što čovek može da iskopira od “građevinskih planova” i koncepata prirode. Na ovom aktuelnom projektu na crnogorskoj obali frajberški profesor radi zajedno sa farmakolozima sa Univerziteta Drezden.

FOTO: PROFIMEDIA

Profesor Ehrlih objašnjava da sunđer ne sme da bude previše izbirljiv što se tiče hrane: on mora da uzme ono što mu voda nanese. Ali u vodi postoje i svi mogući prouzrokovači bolesti, koje sunđer bez ikakvih problema ubija - iako nema elaborirani imunološki sistem. Uz to ovaj sunđer, u slučaju povrede svog tela, sprečava da u njegovu otvorenu ranu prodru virusi ili bakterije, jer izaziva momentalnu hemijsku reakciju pri kojoj nastaju hemijski izmenjene aminokiseline, tzv. bromtirosini.

Do sada su naučnici uspeli da definišu 35 od njih. Ove odbrambene supstance uništavaju strana tela koja pokušavaju da prodru u sunđer: bukvalno sve viruse i bakterije. Profesor dodaje da sunđer efikasno uništava i multirezistentne organizme. Uz to bromtirosin sprečava gradnju proteina a time i širenje tzv. RNK virusa. U tu grupu spada i virus korone Sars-CoV-2.

NE PROPUSTITE

USPORENI SNIMAK KIJANJA ĆE VAS ŠOKIRATI: Evo koliko daleko putuju kapljice i koliko se brzo ŠIRE! 2 METRA JE MALO

SVI ZNAJU ZA 3 OSNOVNA SIMPTOMA KORONE! Lekari sad upozoravaju na ove NEOČEKIVANE i njih ne treba ignorisati

Profesor Ehrlih zaključak da morski sunđer proizvodi materije koje sprečavaju prodiranje virusa u organizam izvodi iz već okončanih pretkliničkih eksperimenata. Mehanizam delovanja je već dokazan na ćelijama tumora, zajednički sa naučnicima iz Drezdena, na njihovoj univerzitetskoj klinici. Naučna publikacija na tu temu je objavljena već pre dve godine. Ono što profesora čini srećnim jeste da nije primećeno citostatično dejstvo - za samu rakom napadnutu ćeliju substanca iz sunđera nije bila otrovna.

Berba sunđera, koji raste po celom Mediteranu, ali posebno u Jadranskom moru, se obavlja u normalnoj ronilačkoj opremi. U međuvremenu je timu naučnika uspelo da realizuje novu metodu po kojoj aktivne supstance iz sunđera pretvaraju u kristalnu formu i to u toj meri koja je potrebna za kliničke studije. Oko 10 grama je izolovano i njih mogu odmah da ustupe za laboratorijske studije u vezi sa borbom protiv Sars-CoV-2.

- Naravno da smo u ovoj aktuelnoj situaciji otvoreni za saradnju sa odgovarajućim službama i institucijama - kaže profesor Ehrlih. I dok je iz drugih zemalja već dobio odgovarajuće upite, stručni svet u Nemačkoj se do sada nije baš pokazao previše zainteresovanim.

Dosadašnje rezultate su naučnici objavili u izdanjima “Materials Science and Engineering”, kao i na platformi “Sciencedirect”.

FOTO: PROFIMEDIA

kurir.rs/primorskenovine.me/prevod: Mirko Vuletić

Članak indeksiran 13.07.2020. Zadnji put osvježen 13.07.2020.

Ocijenjeno u analizi