Raskrinkavanje.ba

Adria → Video - Da se ne zaboravi - godišnjica NATO agresije na SRJ

24.03.2022
Tekst članka

Na današnji dan prije 23 godine počela je NATO agresija na Saveznu Republiku Jugoslaviju, čiji je dio bila i Crna Gora. Tokom neprekidnih 78 dana vazdušnih napada ubijeno je više od 2.500 civila, od kojih deset iz Crne Gore, kao i hiljadu vojnika i policajaca. U bombardovanju kasarne u Danilovgradu poginuo je devetnaestogodišnji vojnik Saša Stojić iz Beograda.

Za 11 nedjelja svakodnevnih vazdušnih napada NATO je izvršio 2.300 bombardovanja i bacio 22.000 tona projektila, među njima i hiljade zabranjenih kasetnih bombi i bombi punjenih obogaćenim uranijumom.

Tokom agresije teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, a nijesu bili pošteđeni ni škole, bolnice, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Procjene štete kreću se do 100 milijardi dolara.

Agresija NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju izvedena je pod nazivom „Milosrdni anđeo”, a bombardovanje je izazvalo humanitarni krizu na Kosovu i Metohiji. U Crnoj Gori posebno je stradalo mjesto Murino, gdje su NATO projektili ubili šest civila, od kojih troje djece.

Vojska Jugoslavije prva je i jedina koja je oborila američki avion F-117 koji je, do tada, slovio za nevidljivog za radare protiv-vazdušne odbrane.

Zvanična crnogorska vlast nikada nije obilježila stradanje njenih građana tokom NATO agresije. Na godišnjicu NATO agresije, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danas prisustvuje sastanku te vojne alijanse u Briselu.

Žrtve, međutim, nijesu zaboravljene od strane Udruženja boraca ratova od 1990. godine, koje je i ove godine, kako je za Adria televiziju kazao predsjednik tog Udruženja Radan Nikolić, položilo vijence na spomen-obilježja žrtvama NATO agresije.

"Danas smo položili vijence na spomenike palim borcima u Nikšiću, Mojkovcu, Beranama, Andrijevici, dok smo za spomenike u Grančarevu, ostavili da to učinimo za Vaskrs, 24. aprila", rekao je.

Nikolić ukazuje na nedopustivu praksu diskriminacije kako žrtava NATO agresije, tako i Udruženja boraca.

"Ali polako se okreće situacija u korist boraca, jer su ljudi shvatili, sad iz ove priče međunarodne zajednice, da se vodi i dalje politika dvostrukih aršina i da smo mi, jednostavno, ono što smo bili - ljudi koji su, po pozivu države, išli da je brane", dodao je Nikolić.

NATO agresija okončana je potpisivanjem Kumanovskog sporazuma 9. juna, poslije koga je uspostavljena civilna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji. Kao posledica NATO agresije ostale su brojne rane koje nikad nijesu zarasle.

Članak indeksiran 25.03.2022. Zadnji put osvježen 25.03.2022.

Ocijenjeno u analizi