Za sve je krivac slatki pelin, biljka porijeklom iz Azije koja proizvodi antimalarijski agent artemisinin, a znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, Sveučilišta Washington i Politehničkog instituta Worchester pokazali su da ekstrakti slatkog pelina bazirani na artemisininu, potpunim flavonoidima ili samo iz suhog lišća te biljke pokazuju antivirusnu aktivnost protiv novog koronavirusa.
Dodatne studije odredit će učinkovitost kako bi dokučile može li pelin poslužiti kao jeftina terapija za liječenje infekcija virusom SARS-CoV-2, kaže američka znanstvenica Pamela Weathers.
Sama studija nalazi se u bioRxiv znanstvenom repozitoriju i čeka znanstvene recenzije, prije službene objave u nekom od znanstvenih časopisa.
Slatki pelin se u medicinske svrhe koristi već jako dugo i za čitav niz zdravstvenih tegoba, posebice liječenje malarije, a kao ljekovita biljka upotrebljava se duže od 2000 godina.
Jedna studija provedena 2005. godine isto tako je pokazala da slatki pelin ima antivirusni učinak i protiv virusa SARS-COV-1, koji je bio odgovoran za epidemiju SARS-a 2002. i 2003. godine.
Isto tako, slatki pelin i artemisinin pokazali su da smanjuju razinu upalnih citokina. Te molekule mogu biti problematične tijekom ‘citokinske oluje‘ koju doživljavaju mnogi pacijenti sa SARS-CoV-2 , ističe Weathers.
Američki znanstvenici postavili su hipotezu da u prah smrvljeni osušeni listovi slatkog pelina koji bi se stavili u pilulu, mogu predstavljati jeftin pristup liječenju infekcija sa SARS-CoV-2. Svi ekstrakti slatkog pelina pokazali su anti-koronavirusnu aktivnost. Čak niti starost uzorka nije igrala ulogu u učinkovitosti, jer je i uzorak prikupljen još 2008. godine pokazao jednaku antivirusnu aktivnost kao i svježiji uzorci.
To zapravo sugerira da su aktivni sastojci u biljci kemijski stabilni bez obzira na uzgoj i ako su dugoročno pohranjeni na suhom mjestu i na sobnoj temperaturi, zaključili su američki znanstvenici.