Ovo je naveo potpredsjednik ove stranke Vojin MijatoviÄ i rekao da zbog toga ne Äudi najava Dodika na pres konferenciji u Beogradu s Aleksandrom VuÄiÄem.
“Paralelno s tim Dragan ÄoviÄ se primirio jer je dobio obeÄanje da Äe proÄi Izborni zakon po njegovim željama. Kada ovo sve analiziramo, vidimo da je najava odlaska Bakira IzetbegoviÄa u Beograd oÄigledno dio ukupnog paketa, jer su sva tri lidera etnnacionalih grupa pritisnuta najavljenim sankijama SAD-a, a svakako je priÄa po istim meÄunarodnim krugovima kako su Bošnjaci dobili Zakon o zabrani negiranja gnocda i da su tim zadovoljeni njihovi zahtjevi”, dodao je MijatoviÄ.
Ovakav razvoj situacije iako izgleda realan, posebno u svijetlu najavljenih dolazaka meÄunarodnih predstavnika u BiH koji za cilj imaju rješavanje problema izbornog zakona, teško je moguÄ u BiH. Zato su oni koji prate politiÄku situaciju itekako oprezni u prognozama.
PolitiÄki analitiÄar Darko KuzmanoviÄ kaže da je ova koncepcija popriliÄno jednostavno postavljena i vrlo vjerovatno bi bila usvojena od strane politiÄara koji bi bili spremni na saradnju i kooperativnost u cilju ostvarivanja interesa koji bi zadovoljavali potrebe graÄana.
„MeÄutim, u našoj situaciji kada imamo politiÄare koji gledaju iskljuÄivo svoj liÄni interes i sve posmatraju kroz prizmu politiÄke koristi teško je oÄekivati da se takav dogovor desi, odnosno da on bude iznuÄem pod pritiskom meÄunarodnog faktora. Tako da se sve to treba uzeti sa velikom dozom rezerve,“ kaže KuzmanoviÄ.
Prema njegovim rijeÄima, ono što je interesantno jeste da BiH najbolje funkcioniše u situaciji kad niko od politiÄara nije zadovoljan. u tom pravcu ide i ova priÄa koju je iznio SDP. Ipak, naš sagovornik smatra da je sve to na „dugom štapu“ i da je trenutno izmjena izbornog zakona najrealnija i najpotrebnija opcija.
„Sasvim je sigurno da bi temeljne izmjene izbornog zakona stale u kraj korupiraim politiÄarima i raznim manipulacijama u izbornom procesu. Tu pored nekih tehniÄkih pitanja kada govorimo o intervencijama u izbornom zakonu kao što su skeniranje otiska prsta, skeniranje liÄnih dokumenata, uvoÄenje video nadzora na birališta, svakako bi trebalo uvesti u dvokružni izborni sistem za inokosne funkcije i institut prijevremenih izbora koji se pokazao kao potreban. Sa druge strane u izbornom zakonu bi trebalo zabraniti pomaganje pri glasanju uz odreÄena ograniÄenja i izuzetke i urediti glasanje iz inostranstva“, kaže naš sagovornik.
KuzmanoviÄ se osvrnuo i na uticaj Beograda i Zagreba na dešavanja u BiH i pokušaj djelovanja sa strane ne bi li se došlo do nekih kompromisnih rješenja.
„Kakav je njihov uticaj najbolje smo mogli vidjeti na primjeru iz prethodnih nekoliko dana kada je nakon sastanka sa predsjendikom Srbije došlo do smanjivanja atno-huškaÄkke retorike Milorada Dodika. On je u velikoj mjeri spustio loptu nakon satsnaka sa Aleksandrom VuÄiÄem. Šta Äe donijeti naredni sastanci ostaje da se vidi“, kaže KuzmanoviÄ i dodaje:
„MeÄutim, kada govorimo o svim ovim koncepcijama moram reÄi da je najbitnija promjena izbornog zakona koji se mora dogoditi do kraja godine.“
PolitiÄki analitiÄar Velizar AntiÄ kaže da prije svega, treba naglasiti da je Äitava ova kriza krenula od nametanja odluke Valentina Incka i izmena KriiÄnog zakonna BiH.
„To je bila jedna jako lloša odluka i ništa dobro nije donela osim što nas je gurnula u ovu rizu. Odgovor na nametnutu odluku Valentina Incka u Narodnoj skupštini RS je bio dobar i jedini moguÄ. MeÄutim, nakon te odluke Milorad Dodik i vladajuÄe politiÄke partije u Srpskoj su proširile svoje zahteve i otvorili su pitanje vraÄanja nadležnosti Republike Srpske koje su prenete u prethodnom periodu. Svima je bilo jasno da te nadležnosti nije moguÄe vratiti na naÄin na koji su to javnosti predstavili Milorad Dodik i SNSD.
Te nadležnosti su usvojene na nivou države BiH i samo na tom nivou mogu biti i vraÄene Republici Srpskoj. U ovu igru je Dodik ušao bez podrške opozicije i sada traži naÄin kako da se izvuÄe iz rize koju su sami stvorili. Sastanak koji je Dodik imao sa VuÄiÄem i izjave nakon sastanka su bili jasan znak da za avanturu u koju je vlast u Srpskoj krenula nema podrške u Beogradu.
Jasno je da Äe Dodik morati da se povuÄe sa svojim prvobitnim zahtevima i da se vrati u institucije na nivou BiH. MeÄutim, oni su u velikom prolemu kako svojim biraÄima da objasne da su ih još jednom prvarili jer su obeÄavali vraÄanje nadležnosti i referendum o nezavisnosti RS a od toga neÄe biti ništa. TakoÄe, u Äitavu priÄu su uvuÄene i institucije Republike Srpske, pre svega Narodna skupština koja je donosila odreÄene odluke koje ne mogu da budu sprovedene i na taj naÄin je ugled i integritet NSRS u velikoj meri narušen od strane vlasti u RS“, kaže AntiÄ.
Što se tiÄe posjeta visokih politiÄkih predstavnika kako SAD-a tako i EU, jasno je da oni nisu napustili ovaj region i da ga neÄe prepustitii niti Rusima niti Kinezima.
„Oni su se jedno vreme bili povukli jer su imali svojih mnogo važnijih problema i Balkan im nije bio pri vrhu liste prioriteta i taj vakum su iskoristili Kinezi pre svega da pojaÄaju svoje prisustvo na ovom prostoru. MeÄutim, mislim da su toga svesni i u SAD i u EU i da Äe ponovo pojaÄati svoje prisustvo u ovom regionu. Ne treba zaboraviti da je Dejtonski sporazum ameriÄko delo i da Äe ga sasvim sigurno braniti do kraja. Upravo iz tog razloga naše politiÄke elite moraju da dobro proÄitaju taj sporazum jer je samo pridržavanjem svega onoga što je tamo napisano moguÄ i mir i napredovanje ove zemlje. Sve druge kombinacije, bilo da dolaze iz Sarajeva koje nas vode u veÄu centralizaciju, ili da dolaze iz Banjaluke koje nas vode u veÄu nezavisnost Republike Srpske ne samo da neÄe biti podržane od strane SAD-a veÄ Äe biti i žestoko-kažžnjene“, rekao je AntiÄ.
Ko Äe šta da dobije u ovom trenutku ne možemo da znamo, navodi naš sagovornik.
„Verujem da Äe biti usvojen novi Izborni zakon koji Äe zaštititi interese hrvatskog naroda i koji se neÄe sviÄati Bakiru IzetbegoviÄu. MeÄutim, treba navesti i da su Bošnjaci do sada veÄ dva puta birali hrvatskog Älana Predsedništva i na-najggrublji naÄin interese ovog konstitutivnog naroda. Po reakcijama bošnjaÄke politiÄke elite na najavu Šmita da ovaj-problemm mora biti rešen na naÄin da se zadovolje interesi hrvatskog naroda, videli smo da Äe biti jako i nezadovoljni novim rešenjem ovog pitanja. MeÄutim, kod novog Izbornog zakona ovo je samo jedan deo-problema i odnosi se pre svega na Federaciju BiH, ali mi imamo i drugi deo probblema koji se tiÄe i Republike Srpske i cele BiH a to su velike moguÄnosti za-manipulacijju i u izbornom procesu. Ovaj deo je potrebno rešiti u ovom trenutku, jer ukoliko u nove izbore uÄemo po starim pravilima to Äe odgovarati samo trenutno vladajuÄim politiÄkim partijama“, kaže AntiÄ
On smatra da je uticaj Beograda i Zagreba na politiÄka dešavanja u BiH oduvijek bio veliki i to nije nikakva novost niti iznenaÄenje, pa tako oÄekuje njihovo prisustvo u rješavanju u BiH.
„Radi se o jednoj prirodnoj stvari da u BiH žive Srbi i Hrvati za Äije interese Äe uvek biti zainteresovani i Beograd i Zagreb. Mi ne možemo da smetnemo sa uma da su Srbi jedan narod i u Srbiji i u BiH. Isto tako je sluÄaj i sa Hrvatima. I sasvim je prirodno i logiÄno da Äe imati dobre odnose i da Äe i Beograd i Zagreb imati želju i interes da pomognu svojim sunarodnicima u BiH.
Tako da uopšte ne iznenaÄuju ovi poslednji razgovori i u Beogradu i u Zagrebu. TakoÄe, bilo bi dobro da doÄe do razgovora i na nivou Beograda i onih predstavnika bošnjaka koji su na vlasti u Sarajevu. U ovom trenutku to je SDA i sasvim je logiÄno da Bakir IzetbegoviÄ razgovara sa VuÄiÄem i da traže najbolja rešenja. Ne treba zaboraviti da u Srbiji imamo i Raškoj oblasti ili Sandžaku veliki procenat Bošnjaka koji takoÄe imaju interes da odnosi na relaciji Beograd-Sarajevo budu dobri“, zakljuÄuje AntiÄ.