Srčani udar ili infarkt miokarda označuje oštećenje i odumiranje (infarkt) stanica srčanog mišića (miokard) koje nastaje kada dođe do smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić.
Glavni uzrok infarkta miokarda jest ateroskleroza arterija koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, to jest bolest koronarnih arterija.
Glavni simptom infarkta miokarda jest bol u prsištu koja je mukla, po intenzitetu varira od blaže do jake i nepodnošljive boli, najčešće je karaktera pečenja, stezanja ili pritiska i ne mijenja intenzitet sa promjenom položaja tijela. Često se bolovi šire u lijevu ili obje ruke, u leđa ili vrat do donje čeljusti.
Od drugih simptoma često je prisutno preznojavanje, otežano disanje i osjećaj nedostatka zraka, lupanje srca, omaglice, bljedilo kože.
Kod starijih ljudi ili dijabetičara simptomi su često blaži i manje očiti, te se mogu zamijeniti sa tegobama od koštano mišićnog sustava ili žgaravice.
Većina ljudi kada doživljavaju srčani udar, je bez pomoći, osoba čije srce kuca nepravilno i počinje se osjećati loše, ima samo oko 10 sekundi prije nego što izgubi svijest.
Međutim, ove osobe mogu pomoći sebi tako što će kašljati, energično, ponovno i ponovno (učestalo). Treba uzeti dubok udah prije svakog kašlja, a kašalj mora biti dubok i produžen, kao kad se proizvodi šlajm iz dubine grudi.
Dah i kašalj se moraju ponavljati svake 2 sekunde bez prestanka dok ne stigne pomoć, ili dok se ne osjeti da srce ponovno kuca normalno.
Duboko disanje unosi kisik u pluća, a pokreti kašljanja gnječe srce i održavaju cirkulaciju krvi. Pritisak gnječenja srca pomaže vraćanju normalnog ritma. Na ovaj način, žrtve srčanog udara mogu stići do bolnice.
Izvor: izvorzdravlja.info