Foto: The Yuri Arcurs Collection, Freepik
Ukoliko sumnjate da vi ili neko u vašoj blizini ima simptome srčanog udara, ne pokušavajte alternativne metode liječenja. Pozovite broj hitne pomoći u zemlji u kojoj se nalazite (124 u BiH i Crnoj Gori, 194 u Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, 112 u EU, 127 u Albaniji).
Na Facebooku se u 2024. godini intenzivno dijeli savjet koji navodno može spasiti život u slučaju srčanog udara. U jednoj takvoj objavi od 29. februara 2024. godine opisuje se hipotetska situacija u kojoj osoba osjeti simptome srčanog udara u autu pri povratku kući nakon neobično napornog dana na poslu. Kao oblik samopomoći u toj situaciji “savjetuje” se snažno kašljanje:
Možda ste išli na obuku za oživljavanje, ali osoba koja vodi tečaj nije vam rekla kako da pomognete sebi.
Kako preživjeti srčani udar kad si sam kad se dogodi? Osoba koja se osjeća slabo i čije srce jako kuca ima samo 10-ak sekundi prije nego što izgubi svijest.
Ali možete si pomoći tako što ćete kašljati više puta i vrlo snažno! Duboko udahni prije svakog kašlja. Kašalj treba ponavljati svake sekunde dok ne stignete u bolnicu ili dok vam srce ne počne normalno kucati.
Duboko disanje daje kisik vašim plućima, a pokreti kašljaju podstiču cirkulaciju srca i krvi. Srčani tlak također pomaže vratiti normalan rad srca. Evo kako žrtve srčanog zastoja mogu doći do bolnice na pravo liječenje
Od početka 2024. godine, status sa ovim “savjetom” za samopomoć prilikom srčanog udara objavljen je na stotinama Facebook profila. Motivacija za dijeljenje ovog savjeta leži u ubjeđenju da je on zaista koristan i da može spasiti život. Širenju ovih objava pridonio je i navod da “kardiolozi kažu” da dijeljenje ovog “savjeta” sa 10 drugih osoba može spasiti jedan život. Neke objave su zahvaljujući tome ostvarile na stotine interakcija (1, 2), dok je najpopularnija prikupila više desetina hiljada reakcija, komentara i dijeljenja na Facebooku.
Osim na društvenim mrežama, kašljanje kao način spašavanja od srčanog udara popularan je “savjet” na brojnim blogovima i portalima. U periodu od 2013. godine i najranije objave koju smo pronašli pretragom, “savjet” je objavljen na preko 30 portala.
Šta su činjenice?
Tvrdnje da snažno kašljanje može pomoći u slučaju srčanog udara nemaju medicinsko utemeljenje. Analizom ovakvih navoda bavili su se brojni svjetski fact-checking portali (1, 2, 3, 4, 5, 6), ali i fact-checking portali iz naše regije (1, 2).
Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, je ”poremećaj u kojem dolazi do oštećenja područja srčanog mišića radi njegove nedovoljne snabdjevenosti kisikom”, objašnjeno je na stranici Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla.
Uzroci su ugrušak ili spazam jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju srčani mišić (koronarne arterije). To i ostala slična stanja blokiraju dotok kisika u područje srca, što dovodi do oštećenja ili odumiranja ćelija u tom području.
Na stranici Instituta za javno zdravlje Crne Gore navedeno je da je vodeći simptom srčanog udara bol u grudima, “koji može biti tipičan, kada se javlja stezanje iza grudne kosti, uz postepeno pojačavanje intenziteta bola koji se širi prema lijevoj ruci, donjoj vilici i stomaku”. Neki pacijenti, naročito žene, mogu doživjeti tzv. nijemi srčani udar kod kojeg nema izražene boli. Ostali simptomi, prema navodima Instituta, uključuju gušenje, gubitak svijesti, mučninu, povraćanje, malaksalost i preznojavanje. Srčani udar bio je vodeći uzrok smrti u Federaciji BiH u 2022. godini.
Međutim, kako u svojoj analizi navodi portal Faktograf, više kardiologa je saglasno da ne postoje dokazi da je snažno kašljanje u slučaju srčanog udara efikasna metoda pomoći. Štaviše, kardiolozi ističu da jako kašljanje može samo oduzeti vrijeme pacijentu u kojem bi mogao pozvati hitnu pomoć.
Doktorica Gemma Figtree, kardiologinja i profesorica medicine na univerzitetu Sydney, rekla je u telefonskom intervjuu za portal AAP FactCheck da kašljanje neće otvoriti arteriju (čije začepljenje dovodi do infarkta).
Osnovni prioriteti moraju biti dovođenje (osobe) do mjesta gdje joj se može otvoriti arterija.
Doktorica Arnagretta Hunter, kardiologinja na Australijskom Nacionalnom Univerzitetu, za ovaj portal je kazala sljedeće:
Ne čini se da kardiopulmonalna reanimacija kašljem (eng. cough CPR) ima bilo kakvu naučnu osnovu za ljude koji dožive srčani udar u zajednici [op.a. u svakodnevnoj situaciji]. Pozivanje hitne pomoći je najbolji savjet za nekoga ko misli da može imati srčani udar.
AAP prenosi da su obje doktorice saglasne da ova netačna tvrdnja vjerovatno počiva na činjenici da se kašljanje koristi u slučaju srčanog zastoja, ali samo u kontrolisanom okruženju (op.a. u bolnicama) i ipak sa različitim stepenom uspjeha.
To potvrđuje i pregled studija o alternativnim metodama kardiopulmonalne reanimacije koji je obuhvatio i studije o reanimaciji kašljem. Pregled nije našao dokaze da ova metoda poboljšava kliničke ishode nakon srčanog zastoja, te se ne preporučuje u slučaju potvrđenog srčanog zastoja. U zaključku se pak napominje da se reanimacija kašljem može koristiti u specifičnim situacijama i kontrolisanim uslovima - na svjesnim pacijentima na početku potencijalno smrtonosne aritmije (poremećaja srčanog ritma).
Srčani zastoj (iznenadni srčani zastoj) je stanje u kojem srce iznenada prestaje kucati, navodi se na stranici Medline Plus, pri američkoj Nacionalnoj biblioteci medicine. Kada se to dogodi, krv prestaje da teče do mozga i drugih vitalnih organa, a ako se ne liječi, zastoj obično uzrokuje smrt u roku od nekoliko minuta. Srčani zastoj se, međutim, razlikuje od srčanog udara u tome da tokom infarkta srce obično ne prestaje kucati.
I doktorica Hunter je za AAP FactCheck potvrdila da “većina ljudi koji dožive srčani udar nemaju srčani zastoj”. Na stranici Britanske fondacije za srce (British Heart Foundation) navodi se da srčani udar može dovesti i do srčanog zastoja. U tom slučaju dolazi do nesvjestice, a bez trenutne reanimacije (kompresije prsnog koša i udisaja za spašavanje), dolazi do smrti.
Ukoliko je pacijent pri svijesti (a morao bi biti da bi uradio “reanimaciju kašljem”), on nema srčani zastoj i reanimacija nije potrebna, ali je hitna medicinska pomoć od vitalne važnosti.
Zbog toga je važno u slučaju sumnje na srčani udar odmah pozvati službu hitne medicinske pomoći.
Liječenje srčanog udara zavisi od toga da li je došlo do djelomične ili potpune blokade protoka krvi ka srcu, pa se mogu koristiti razni lijekovi ali i operativni zahvat za otvaranje začepljene arterije. Detaljnije o ovome možete čitati u analizi netačnih navoda da udaranje po unutrašnjoj strani lakta pomaže u slučaju srčanog udara i da čak može spasiti život.
S obzirom na to da tvrdnje o jakom kašljanju kao načinu za spašavanje života u slučaju srčanog udara nemaju medicinsko utemeljenje, ocjenjujemo ih kao pseudonauku.
Napomena
26.4.2024: Portali Krstarica i Magazin Novosti ispravili su netačne navode u člancima koji su bili obuhvaćeni ovom analizom, pa im je dodana i ocjena ispravljeno.
29.4.2024: Portal Dnevnik in je ispravio netačne tvrdnje u članku koji je ocijenjen u ovoj analizi, pa mi je dodana i ocjena ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)