Na većini portala koji su ovu vijest objavili 28. i 29. januara možemo pronaći identičan naslov:
METEOROLOZI U NEVJERICI: PONAVLJA SE FEBRUAR 2012. I CIKLON “GABOR” SA METRIMA SNIJEGA?
U članku se dalje iznose neutemeljene tvrdnje kojima se upozorava javnost na opasnu zimu koja navodno dolazi:
Kakve oscilacije u prognozama nevjerovatno! – piše danas popularna meteo stranica Vremenska prognoza za HR i BIH svakodnevna, koja analizira meteo karte objavljene na na njemačkoj Wettercentrale, a koje možete pogledati na dnu teksta.
Jutrošnje prognoze su ublažile očekivana zahlađenja, dok su izlazi oko podne aktualizirali dolazak jačeg zimskog prodora u prvoj polovini 2. mjeseca. Ipak, mislim da ovi izlazi pretjeruju u hladnoći, ne vjerujem da će prognoze ostati na ovome, iako se nikad ne zna! Priželjkujemo i očekujemo još promjena u prognozama – navodi prof. Zoran Zadro sa spomenute stranice, ali navodi još jednu zanimljivost:
Ova situacija ima sličnosti i sa 2012. godinom i ciklonom Gabor, svakako zanimljiva slika za vidjeti!
Ostatak članka donosi samo hrpu detalja o temperaturama i nanosima snijega iz februara 2012. godine.
Ova “vijest” preuzeta je sa Facebook stranice “Vremenska prognoza za HR i BIH svakodnevna”:
S obzirom da je ovaj status iskorišten kao izvor vijesti, željeli smo, za početak, saznati ko je njegov autor, s obzirom da nikakve uredničke informacije nisu dostupne na samoj stranici. Statusi koji se objavljuju povremeno su potpisani sa “prof. Zoran”, dok u njenom opisu stoji samo ovo:
Ujedinjene snage HR i BIH , za vas su napravile strancu na kojoj ćete , na vrijeme biti informirani o vremenskim uvjetima koje možete očekivati .
Na ovoj stranici ćemo se baviti osim meteorologije - klimatologijom , vulkanologijom i seizmologijom.
Zanimalo nas je da li je u pitanju pojedinac ili grupa i da li je uredništvo stranice na bilo koji način povezano sa stručnim institucijama koje se bave meteorologijom. Sa ovim pitanjima obratilli smo se navedenoj stranici, ali nismo dobili odgovor.
Nakon toga smo detaljnije pregledali samu stranicu, na kojoj se svakodnevno objavljuju prognoze i fotografije, često slabo vidljive i u niskim rezolucijama, za koje nije sasvim jasno šta predstavljaju i kako “dokazuju” utemeljenost vremenskih prognoza koje se objavljuju. Pregledom smo uočili da ni oni koji je prate nemaju baš previše povjerenja u iznesene prognoze:
Komentar “prognoza” koje su prenijeli online portali, ali i samog rada stranice “Vremenska prognoza za HR i BIH”, potražili smo od hidrometeoroloških zavota Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Odgovore smo dobili vrlo brzo.
Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske odgovor smo dobili od pomoćnika direktora ovog zavoda i inženjera meteorologije, Igora Kovačića, koji nam se zahvalio na upitu jer, kako je naveo, “rijetko ko traži stručno mišljenje i želi da pojasni situaciju oko informisanja o vremenu.” Kovačić je, također, naglasio da meteorolozi iz zavoda “mogu izanalizirati vremenske prilike i njihov trend te dati svoje mišljenje, ali nikako komentarisati neautorizovane tekstove”.
Njegov odgovor, vrlo informativan za pitanje javnog informisanja o vremenskim prilikama, prenosimo u cjelosti.
Na slične probleme sa medijskim izvještavanjem o meteorologiji u svom odgovoru se osvrnuo i Hidrometeorološki zavod FBiH, uz nešto detaljniji osvrt na same “prognoze” date na navedenoj Facebook stranici.
Odgovor federalnog zavoda takođe prenosimo u cjelosti:
Federalni Hidrometeorološki zavod:
Poštovani, klasičan primjer kako jedan portal preuzme neku vijest i "copy-paste" metodom mnogi je prenesu i kao izvor informacije stave dati portal i naravno tako se ograde od istinitosti informacije. Bez, naravno, ikakve provjere o čemu se zapravo piše.
Jedini način da se prikaže neko buduće stanje atmosfere jesu numerički modeli pomoću kojih se računa neko buduće stanje atmosfere i koji se koriste za izradu same prognoze vremena. Statistički se pokazalo da je tačnost informacije koja se dobije putem numeričkih modela iznad 50% za narednih sedam dana. Vremenski sve iznad tačnost simulacije budućeg stanja atmosfere je manja od 50% i kako takva nije upotrebljiva za precizniju izradu prognoze vremena.
Na pomenutoj Facebook stranici nisam uspio na svim slikama da pročitam ko ih izrađuje, loša rezolucija. Ali sam siguran za GFS (Global Forecasting System), globalni numerički model koji radi "National Centers for Environmental Prediction"(NCEP), radi se o USA nacionalnom centru. E, pošto tamo rade mnogi pametni ljudi, koji zaista znaju svoj posao, pomislili bi da je izvor informacija nepogrješiv. Ali, radi se o slijedećem.
GFS model se iznova pokreće četiri puta dnevno, svaki dan, tokom cijele godine. Dakle, za samo deset dana konačni rezultat modela ce se promijenuti četrdeset puta. Konačni rezultat apsolutno zavisi od zadatih početnih uslova, čak i veoma mala razlika u početnim uslovima daće konačni proizvod drastično drugačiji. Za više o tome trebali bi malo pročitati o determinističkom haosu, ipak je atmosfera haotičan sistem.
Obzirom na to šta nauka ima da kaže o atmosferi kao sistemu, i da nije moguće potpuno tacno njeno opisivanje u nekom budućem vremenu, teško je sa velikom preciznosti reći koliko će zaista snijega pasti i tačno vrijeme samog dogadjaja.
Mnogo je faktora koji utiču na konačnu prognozu vremena koji Federalni hidrometeoroloski zavod izda svakog dana. Npr. od temperature zraka zavisi hoće li padati snijeg ili kiša ili susnježica. Pogotovo je problematično do koje nadmorske visine se prognozira snijeg. Okvirno možemo reći da se očekuju sniježne padavine u petak do nekih 400 metara nadmorske visine, niže je kiša, a ima i pojas susnježice. Slabiji snijeg se prognozira i za narednu subotu. Zatim snijeg ponovo od 5-6.02.2018.
Ove padavine koje se očekuju početkom naredne sedmice trenutno su na istočnoj obali USA i Kanade. Na pitanje koliko će tačno snijega pasti na našu zemlju, ako znamo da su padavine trenutno toliko daleko, nije jednostavno odgovoriti. Kada godinama radite u prognozi vremena uvijek sa odredjenom suzdržanošću morate prihvatiti rezultate numeričkih modela, pošto iz iskustva znamo koliko mogu biti neprecizni. Naravno da modeli mogu i veoma tačno predvidjeti buduće stanje atmosfere, konstantno se radi na njihovom poboljšanju i postoji veliki broj numeričkih modela koji se koriste za atmosferu.
Damir Šantić, stručni saradnik za analizu i prognozu vremena Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
S obzirom na sve činjenice, članke koji su neprovjerene anonimne tvrdnje sa Facebook-a prikazali kao stručnu vremensku prognozu, ocjenjujemo kao klikbejt, dezinformaciju, manipulisanje činjenicama i pseudonauku.
(raskrinkavanje.ba)
Odgovor Hidrometeorološkog zavoda RS:
Problemi ovog tipa nisu od juče već traju unazad niz godina. To je vezano sa velikim brojem kompanija koje na internetu prikazuju analitički i prognostički materijal.U javnosti postoji mnogo osoba koje uzimaju ulogu stručnjaka i komentatora vremena i neautorizovano objavljuju prognoze. Sloboda informacija i korištenja interneta im dozvoljava to, tako da mi kao institucija ne bi komentarisali, niti ocjenjivali kvalitet tih informacija. Za sve koji apriori vjeruju svim objavama i žele bombastične naslove to će biti i dalje primamljivo štivo.
Za sve druge koji procjenjuju koja je informacija autorizovana, stručna i od ovlaštenih institucija, ignorisaće tu vrstu prognoza i osloniće se na zvanične informacije hidrometeoroloških zavoda u BiH i iz regiona, pa ih prenositi u neizmenjenom obliku, uz navođenje autora.
Meteorologija je veoma kompleksna nauka za koju treba dosta znanja, koje se stiče na specijalizovanim fakultetima i studijima. Pravilno tumačenje produkata modela zahtjeva primjenu tih znanja i na osnovu njih, procjenu promjene strujanja u prostoru i vremenu, pa tek nakon toga opisivanje vremena.
Na kraju svega treba shvatiti granice i mogućnosti prognoze. Postoje dvije vrste prognoze.
Prva je na osnovu prognostičkih modela, na osnovu kojih se eksplicitno kaže kakve će vremenske prilike biti i druga koja se oslanja dijelom i na statističke proračune i relanalize nekih istorijskih situacija. Samim tim preciznost bilo koje prognoze opada na vremenskoj skali, pa kada ih želimo primjeniti, treba znadi da vjerovatnoća istih opada.
Prognoze koje ocjenjuju mjesec, dva ili tri mjeseca, odnosno sezonu se tretiraju kao srednje stanje vremena i ni u kom slučaju ne daju vrijeme eksplicitno iz dana u dan, već: sledeći mjesec će biti iznadprosječno topao ili hladan, čime nije određeno da li će biti jedna ili više hladnih, vrlo hladnih ili toplih epizoda, jer nadam se da svi znamo šta znači srednja vrijednost. Slično razmatranje se može primjeniti i na padavine, s tim što treba uzeti u obzir vrstu hladne advekcije (priliva vazduha), da li se vezuje za arktički ili polarni vazduh, da li on dolazi s mora ili s kopna, itd. Sve to uslovljava konačni opis vremenskih prilika.
Dakle, autorizovane kuće sa stručnim pristupom imaju ograničenja u izjavama i ograničavaju se vremenskim periodom prognoze, dok drugi daju sebi slobodu, da samo radi senzacionalizma, daju neodmjerene izjave, koje će za dva tri dana opovrgnuti i često dati sasvim nove suprotne, budući da će modeli dati drugi trend promjena strujanja.
Osnovno pitanje je kako pristupati tom virtuelnom problemu napisa o vremenskim prognozama? Mišljenja smo da je najjednostavnije pravilno potpisivanje autora datih prognoza. Dakle, ako već ti samoproklamovani meteorolozi ne zaziru da se potpisuju tim zvanjem, portali koji objavljuju tekstove bi trebali da to pravilno potpišu. Čak i potpisivanje sa „meteorolog amater“ je upitno, jer to može biti neko sa ni približno adekvatnim i primjerenim obrazovanjem.
Kao svjetli primjer ima portala koji su svojim dugogodišnjim radom i podizanjem stručne, naučne i tehničke opremljenosti stekli povjerenje javnosti, tako da se na njih ne odnosi izrečeno. Međutim možete upravo kod tih portala primjetiti obazrivost u izjavama, iz istih razloga kao i kod ovlaštenih, stručnih i profesionalnih institucija.
Dakle, uvijek možemo biti otvoreni za davanje zvaničnih prognoza, koje se na kraju krajeva objavljuju na zvaničnom sajtu našeg Republičkog Hidrometeorološkog Zavoda Republike Srpske i Federalnog hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH.
Kao zaključak: sve je dobro dok modeli „dobro“ rade, ali ako ne onda je problem.