Food: Freepik.com
Na jednom Facebook profilu 23. januara 2023. godine objavljena je slika na kojoj piše da insekti sadrže hitin koji ljudski organizam ne može da obradi. Kako se navodi, insekti sadrže i metamorfne steroide, “osobito ekdisteron”, što ih čini nepogodnim za ishranu sisara. Implicira se da se promoviše uvođenje insekata u ljudsku prehranu, a cilj ovakvih nastojanja jeste da se ubrza depopulacija.
Eto zašto insekti u hrani…
…malo depopulaciju da pojačaju…
Insekti sadrže hitin,koji naš sistem za probavu ne može obraditi.Ali hitin je jako ukusan polisaharid za rak,parazite,gljivice i gotovo sve što uzrokuje bolest.Hitin je dio njihove konstrukcije.Također sadrže matamorfne steroide,osobito ekdisteron.To nije hrana sa sisare.Samo ptice mogu sigurno obrađivati insekte kao hranu.Sistem za probavu kod ptica je potpuno drukčiji od našeg .Sada znate zašto svjetski bolesnici žele da jedemo insekte.
Iste tvrdnje se Facebookom dijele od avgusta 2022. godine. Najraniju objavu ovih tvrdnji dostupnu u vrijeme pisanja ove analize pronašli smo na stranici Samo istina, gdje je slika s pomenutim tekstom objavljena 12.8.2022. Tvrdnje o hitinu i ekdisteronu u insektima pronašli smo u još više od 130 Facebook objava.
Insekti kao dio ljudske prehrane
Dezinformacije o navodnom planu “elita” da insekte nametnu kao obavezan način prehrane privukle su u proteklom periodu veliku pažnju pobornika/ca teorija zavjere. Kako Raskrinkavanje detaljno objašnjava u analizi ovakvih tvrdnji iz septembra 2022. godine, insekti se zapravo razmatraju kao potencijalni izvor proteina za ljude, budući da postoje predviđanja da će brojnost ljudske populacije prevazići kapacitete za uzgoj hrane.
Kako UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe, insekti predstavljaju potencijalni direktan ili indirektan izvor proteina za ljude. I dok konzumacija insekata u zapadnim kulturama nije česta te se, kako FAO navodi, dočekuje s gađenjem, insekti su već dugo dio ishrane u većini tropskih zemalja i zemalja u razvoju.
Studija objavljena u martu 2020. godine u časopisu NFS Journal, dostupna na platformi ScienseDirect pod nazivom “Prednosti i brige za bezbjednost hrane povezane sa konzumiranjem jestivih insekata”, ističe da su insekti oduvijek konzumirani u određenim državama i tretirani kao delikatesi. Kako se navodi, istraživanja su pokazala da insekti zapravo imaju veliku nutritivnu vrijednost za konzumente.
Svakako, ističe to i FOA, važno je osigurati sigurnost u pripremi i konzumaciji insekata, kao što je to slučaj i s drugim namirnicama.
Tvrdnje da je uvođenje insekata u ljudsku prehranu dio plana depopulacije spadaju u poznate teorije zavjere o planu smanjenja ljudske populacije, o kojoj je Raskrinkavanje pisalo više puta (1, 2, 3). Nema dokaza za postojanje takvog plana niti je konzumacija insekata obavezna.
Šta je hitin i kakav je njegov uticaj na ljude?
Pomenute tvrdnje širile su se i na engleskom govornom području te ih je analiziralo kanadsko izdanje platforme za provjeru činjenica AFP.
Hitin je polisaharid široko zastupljen u prirodi. Nalazi se, između ostalog, u morskim beskičmenjacima i insektima, proizvode ga i gljivice i bakterije, a nalazi se i u staničnoj stijenci gljiva. Hitin je, nakon celuloze, drugi najzastupljeniji prirodni biopolimer. Ovaj polisaharid je dio egzoskeletona kod zglavkara, poput rakova, škampi, škorpija, pauka, skakavaca i leptira. Glavna uloga hitina i drugih sastojaka egzoskeletona jeste da formiraju čvrstu zaštitu za unutrašnje mekše tkivo kod zglavkara, kao i da spriječi njihovu dehidrataciju.
Hitin se koristi u proizvodnji đubriva, kao aditiv u hrani, emulgator te u različite medicinske svrhe, poput izrade hirurškog konca.
Kako se navodi u studiji “Reakcije mikrobiote ljudskih crijeva na fiziološki digestirani prah insekata ili njegov izolovani hitin”, koja je u decembru 2022. godine objavljena u časopisu Hrane budućnosti (Future Foods), i koja je dostupna na stranici ScienceDirect, uglavnom se smatra da ljudi ne mogu variti hitin. Ipak, navodi se i da postoje neki dokazi o niskim nivoima hitinaza, enzima koji razgrađuju hitin, u ljudskim želučanim sokovima.
Rezultati pomenute studije sugerišu da “hitin može da funkcioniše kao prebiotik u ljudskim crijevima”, što predstavlja sastojke iz hrane koji se ne mogu variti ali imaju povoljan uticaj na zdravlje. Treba istaći i da je ova studija provedena in vitro, to jeste u laboratorijskim uslovima te da je potrebno, kako i sami/e autori/ke ističu, provesti dodatne studije na ljudima.
Isto je u odgovoru za Raskrinkavanje potvrdila i biologinja Jelena Kalinić. Kako je navela, “insekti zaista sadrže hitin koji ljudi ne mogu variti puno, ali je nedavno utvrđeno da i ljudi imaju enzime hitinaze koji donekle mogu razbiti molekule hitina”. Kalinić ističe i da se hitin nalazi i u staničnoj stijenci gljiva, koje ljudi redovno konzumiraju.
Ipak, iako ljudski organizam ne može u potpunosti variti hitin, to ne znači da on nije siguran za ljudsku konzumaciju. To je za AFP potvrdila Mareike Janiak, doktorica antropologije i autorka studije o hitinazi objavljene 2018. godine pod nazivom “Evolucija kiselih gena hitinaze sisara (CHIA) povezana je sa tjelesnom masom i insektivorom kod primata”. U analizi AFP-a ističe se:
“Biolozi/ginje su dugo mislili/e da sisari ne proizvode enzim koji bi mogao da razgradi hitin, međutim, to ne bi značilo da insekt ne može da se obradi u crijevima“, rekla je ona za AFP u e-mailu.
Ona je uporedila hitin s celulozom, koja čini ćelijske zidove mnogih biljaka, a za koju ljudsko tijelo nema enzim koji bi mogao da je razgradi.
“Još uvijek jedemo stvari poput celera i dobre su za nas”, objasnila je ona.
(...)
"Ljudi, zajedno sa mnogim drugim primatima, imaju funkcionalan gen za ovaj enzim, tako da je moguće da zaista možemo da obrađujemo hitin u našim crijevima. A čak i da ne možemo, on bi jednostavno prošao kroz naš sistem, baš kao celuloza u celeru i drugom povrću."
Šta je ekdisteron i da li je štetan za sisare?
U pomenutim objavama nadalje se navodi i da insekti sadrže “matamorfne steroide, osobito ekdisteron”, što ih ne čini adekvatnom hranom za sisare.
Ekdisteroidi su steroidni hormoni prisutni kod zglavkara. Ovaj hormon reguliše njihov razvoj. Jedan od naučno najistraživanijih ekdisteroida jeste ekdisteron (20-Hydroxyecdysone). Ovaj hormon se primjenjuje kao suplement prehrani kojim se poboljšava performans sportista/kinja. Ovaj steroid, dakle, pojedinci/ke svjesno unose u svoj organizam, a ukoliko se u organizam unosi u adekvatnim dozama, nije opasan za ljude.
Činjenica da insekti imaju određene doze ovih steroida ne znači da oni nisu pogodni za prehranu sisara. Štaviše, postoji niz sisara čija je prehrana bazirana na insektima, poput ježeva, nekih vrsta pacova, armadila i drugih.
“Važno je i da mnogi primati jedu insekte, uključujući mnoge male majmune (majmune kapucine, majmune vjeverice, tamarine, da spomenemo samo neke), tarsijere, ali i šimpanze, naše najbliže žive rođake”, navela je Janiak, a prenosi AFP.
Kako AFP navodi, Dominique Bureau, profesor na Odjeljenju za bionauku o životinjama Univerziteta u Gelfu, pojasnio im je da će “praktično sva životinjska tkiva ili hrana sadržati određene količine steroidnih hormona” te da to ne znači da je ona štetna za ljude.
“Mlijeko, meso, jetra itd. sadržat će hormone. Hrana biljnog porijekla, poput mnogih uljarica i mahunarki, sadržat će prekursore steroidnih hormona (npr. fitoestrogene poput izoflavona u proizvodima od soje)”, rekao je on.
Dakle, iako insekti zaista sadrže određene doze hitina i ekdisterona, to ne znači da nisu pogodni za ljudsku prehranu. Konzumirani na pravilan način i u adekvatnim količinama, oni nisu štetni za ljude. Kako je objašnjeno, neke vrste insekata predstavljaju učestalu prehrambenu namirnicu u nekim kulturama.
Dodatno, tvrdnje da postoji plan elita da depopulaciju “pojačaju” uvođenjem insekata u prehranu nemaju nikakvo utemeljenje u činjenicama.
Tvrdnju da ljudski “sistem za probavu ne može obraditi hitin” ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Istu ocjenu dajemo i tvrdi da je hitin dio parazita i gljivica koji uzrokuju bolesti.
Tvrdnje da insekti nisu hrana za sisare jer sadrže hitin i ekdisteron ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Na kraju, tvrdnju da je razlog uvođenja insekata u prehranu “pojačavanje” depopulacije ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)