Foto: Bernard Gagnon, Wikimedia Commons
Na portalu Glas Srpske je 18. novembra 2025. godine objavljen članak o 25. novembru, Danu državnosti BiH, u kojem se ovaj praznik osporava.
Iako BiH nema zakon o praznicima, bošnjački politički predstavnici ne odstupaju od teze da je 25. novembar - Dan državnosti BiH, a ove godine otišli su i korak dalje i to u sjedište Ujedinjenih nacija, gdje je prvi put organizovana proslava nepostojećeg praznika.
Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti obezbijeđena puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost ondašnje RBiH u jugoslavenskoj federaciji.
Taj praznik, međutim, nije ovjeren na nadležnim adresama u BiH nakon što je utvrđeno njeno novo uređenje u Dejtonu 21. novembra 1995. godine.
Uprkos činjenici da 25. novembar nije praznik ni u čitavoj Federaciji jer ga Hrvati ne obilježavaju, Bošnjaci i dalje guraju taj datum kao takozvani dan državnosti BiH.
U nastavku članka citira se dio govora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića u UN-u koji je govorio o značaju Dana državnosti. Uvrštene su i izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je tvrdio da BiH nema dan državnosti i da je njegovo obilježavanje bošnjačka manipulacija, kao i izjave predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića koji je kazao da je BiH samo ono što usaglase tri naroda i dva entiteta.
Šta su činjenice?
Članak na portalu Glas Srpske reakcija je na obraćanje člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Ujedinjenim narodima 18. novembra 2025. godine povodom Dana državnosti BiH.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, 25. novembar obilježava se kao Dan državnosti BiH. Na taj datum 1943. godine u Mrkonjić-Gradu održano je prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), tadašnje de facto vlasti, na kojem je donesena rezolucija prema kojoj Bosna i Hercegovina uspostavlja svoju državnost kao federalna jedinica koja, zajedno s drugima, konstituiše Jugoslaviju.
U jednoglasno usvojenoj rezoluciji izražena je namjera da Bosna i Hercegovina, “koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena”, s punom ravnopravnošću svih naroda.
Foto: Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, Wikipedia
Na drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) 29. novembra 1943. u Jajcu, status Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice u Jugoslaviji je potvrđen.
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i referenduma o nezavisnosti 1992. godine, BiH je postala jednom od država nasljednica bivše federativne republike. U maju 1992. godine primljena je u Ujedinjene nacije i počela je s uspostavljanjem diplomatskih odnosa s drugim državama svijeta.
Dan državnosti BiH već je godinama meta osporavanja i dezinformacija, o čemu je Raskrinkavanje već pisalo u sklopu našeg “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje” 2023. godine ovdje. U našoj analizi tada je objašnjeno sljedeće:
Dan državnosti BiH kao praznik obilježava se 25. novembra u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok se taj dan u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko ne obilježava. Bosna i Hercegovina nema jedinstven državni zakon o praznicima.
25. novembar bio je praznik u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini (Službeni list SRBiH, broj 5/69). Ukazom Predsjedništva RBiH iz 1995. godine proglašen je praznikom i u tadašnjoj Republici Bosni i Hercegovini. Shodno načelu kontinuiteta pravnih propisa iz Aneksa II/2 Ustava BiH, ovaj zakon nastavio je svoje pravno postojanje u današnjoj BiH, tačnije u Federaciji BiH (Dan državnosti BiH neradni dan u FBiH).
U protekle tri decenije bilo je više pokušaja da se u Parlamentarnoj skupštini BiH izglasa državni zakon o praznicima, ali je svaki bio neuspješan, uglavnom zbog protivljenja zastupnika/ca iz Republike Srpske koji/e ne priznaju ni Dan državnosti ni Dan nezavisnosti BiH (1, 2).
Trideset zastupnika/ca u Narodnoj skupštini Republike Srpske je 2016. godine podnijelo Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti RBiH, tvrdeći da je diskriminatoran prema Srbima. Sud je zahtjev odbacio kao neosnovan, uz obrazloženje da, uzimajući u obzir historijski kontekst 25. novembra, taj datum nije diskriminatoran, već je podjednako značajan za sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. U Odluci se navodi sljedeće:
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se može zaključiti da je 25. novembar datum koji je vezan za historiju srpskog naroda jednako kao i hrvatskog i bošnjačkog, odnosno da ovaj datum nije povezan s događajem koji je srpski narod na bilo koji način isključio. Naprotiv, može se zaključiti da ovaj datum predstavlja simbol zajedničke antifašističke borbe svih naroda u Bosni i Hercegovini u II svjetskom ratu i njihove težnje da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna federalna jedinica u bivšoj Jugoslaviji, kao i da narodi koji u njoj žive budu ravnopravni.
Dakle, iako BiH nema zakon o državnim praznicima i iako se Dan državnosti BiH ne obilježava u Republici Srpskoj, to ovaj praznik ne čini “nepostojećim”, kako se navodi u članku Glasa Srpske. Njime se obilježava važan momenat u historiji ove države, slavio se i u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini te je zakonom iz 1995. godine određen kao državni praznik.
Tvrdnja da “Hrvati ne obilježavaju Dan državnosti BiH” također je netačna, jer je 25. novembar praznik i neradni dan u čitavoj Federaciji BiH, a domjenke povodom ovog praznika tradicionalno organizuju hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH (1, 2).
Osporavanje Dana državnosti BiH i tvrdnje da je riječ o “nepostojećem” prazniku mogu se povezati sa širim narativom koje vlasti u Republici Srpskoj godinama propagiraju. Prema tom narativu, Bosna i Hercegovine je “državna zajednica sastavljena od entiteta” koja pravno postoji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine (link). Ipak, taj narativ je činjenično i pravno neutemeljen budući da se u Ustavu Bosne i Hercegovine navodi da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama”.
Shodno činjenicama, tvrdnju da 25. novembar nije Dan državnosti Bosne i Hercegovine ocjenjujemo kao lažnu vijest. Tvrdnju da BiH nema praznik kao što je dan državnosti, jer nema zakon o praznicima, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)