Foto: Freepik
Na Facebooku je 15. septembra 2023. godine objavljen tekst o negativnim efektima konzumacije šećera. Između ostalog, navodi se:
Šećer u mozgu odraslih zove se demencija i Alzheimer.
(...)
Višak šećera u vašem organizmu zove se rak.
(...)
Ovisnost o šećeru 8 puta je jača od ovisnosti o kokainu. Znaj tko ti je pravi neprijatelj!
Iste tvrdnje objavljene su tokom septembra 2023. godine u još nekoliko Facebook objava (1, 2, 3).
Šta su činjenice?
Šećer nastaje u biljkama kroz proces fotosinteze. Njegova hemijska struktura podrazumijeva povezane molekule glukoze i molekule fruktoze. Dodati šećer predstavlja šećer koji se dodaje namirnicama prilikom njihovog procesuiranja. Prekomjerna konzumacija dodatog šećera zaista može imati negativne efekte na ljude, naročito kad je u pitanju zdravlje srca.
Ipak, tvrdnje da se “šećer u mozgu kod odraslih zove demencija ili Alchajmer”, kao i da se “višak šećera u organizmu zove rak” nisu tačne.
Demencija, Alzheimer i šećer
Demencija predstavlja skup simptoma postepenog gubitka kognitivnih funkcija. Ona može imati različite stepene ozbiljnosti, a uglavnom podrazumijeva narušavanje sposobnosti pamćenja, razmišljanja i razumijevanja. Kako se na stranici klinike Mayo navodi, “demencija je uzrokovana oštećenjem ili gubitkom nervnih ćelija i njihovih veza u mozgu”. Još uvijek su u toku istraživanja o tome zašto tačno do ovih promjena dolazi kod nekih ljudi. Određeni faktori rizika za razvoj ovih simptoma, pak, jesu poznati. Stručnjaci/kinje preporučuju usvajanje zdravih životnih navika kao formu djelimične prevencije.
Najčešći uzročnik demencije je Alzheimerova bolest. Alzheimerova bolest je poremećaj koji postepeno uništava sposobnosti pamćenja i razmišljanja kod ljudi. Uzroci ove bolesti nisu još u potpunosti jasni: radi se o kombinaciji faktora poput životnog stila, promjena u mozgu do kojih dolazi starenjem, kao i genetskih promjena.
I dok, kako je navedeno, životni stil, koji uključuje i način prehrane, može biti jedan od faktora rizika za razvoj demencije, tvrdnja da se “šećer u mozgu odraslih zove demencija i Alzheimer” nije tačna. Pretjerana konzumacija šećera, pokazala su to neka istraživanja, može biti jedan od faktora rizika za razvoj ovih stanja (1, 2, 3). Međutim, kako je navedeno, to je tek jedan od faktora rizika, a ne provjereni uzročnik simptoma demencije te su potrebna dalja istraživanja u ovim oblastima.
Šećer i rak
U pomenutim objavama takođe se tvrdi i da se “višak šećera u organizmu zove rak”. Ni ta tvrdnja nije tačna. Naime, rak je široka grupa bolesti koje nastaju ubrzanim dijeljenjem abnormalnih ćelija. Glavni uzročnik raka jesu genetske promjene ili mutacije, koje mogu biti i naslijeđene. Uz to, postoje i brojni drugi faktori iz okruženja. Tvrdnje o navodnoj povezanosti raka i šećera širile su se i ranije u različitim verzijama. Raskrinkavanje je o njima pisalo u analizi iz jula 2021. godine, koju možete pročitati ovdje.
Kako je u ovoj analizi detaljno objašnjeno, ćelije u ljudskim tijelima kao izvor energije koriste jednostavni šećer glukozu. Kancerogene ćelije, pak, koriste oko 200 puta više šećera od normalnih ćelija. S tim u vezi, na stranici Mayo klinike ističe se da je neophodno provesti još istraživanja kako bi se pouzdano utvrdila veza između konzumacije šećera i raka.
“Razne vrste ćelija, uključujući ćelije karcinoma, energetski ovise o šećeru u krvi (glukozi). Ali više šećera za ćelije raka ne ubrzava njihov rast. Isto tako, lišavanje ćelija karcinoma šećera ne usporava njihov rast”, navodi se na ovoj stranici.
Ipak, kako se na stranici Istraživanje raka Ujedinjeno Kraljevstvo (Cancer Research UK) ističe, iako šećer sam ne uzrokuje rak, postoji indirektna veza između šećera i ove bolesti. Naime, pretjerana konzumacija šećera može dovesti do gojaznosti, a gojaznost povećava rizik od nekih vrsta raka.
Dakle, konzumacija šećera može posredno biti faktor rizika za obolijevanje od nekih vrsta raka, ali nije tačno da se “višak šećera u organizmu zove rak”.
Da li je zavisnost o šećeru osam puta jača od zavisnosti o kokainu?
Među naučnicima/ama još uvijek postoji debata o tome da li šećer izaziva istu vrstu zavisnosti kao neki opijati te ako da, u kojoj mjeri. Teza da šećer izaziva zavisnost počiva na tome da konzumacija šećera oslobađa opioide i dopamin u ljudski organizam. Dopamin, čije oslobađanje izaziva pozitivna osjećanja kod ljudi, povezan je sa zavisnošću upravo zbog osjećaja koji izaziva, a koji ljudi žele ponovno iskusiti. Veće lučenje dopamina vremenom stvara toleranciju, zbog čega je potrebna veća količina “stimulansa” koji ga izaziva. Na taj način dolazi do razvoja zavisničkog ponašanja.
Dakle, mehanizam po kom šećer izaziva vrstu zavisnosti postoji, ali se ne može pouzdano tvrditi da je riječ o istoj zavisnosti kakvu izaziva kokain ili neka druga opojna droga.
Prvu objavu tvrdnje da je zavisnost o šećeru “8 puta jača od zavisnosti o kokainu” pronašli smo na engleskom jeziku u članku medija KCTV5, objavljenom 2015. godine. U vrijeme pisanja ove analize ovaj članak nije bio dostupan, ali je moguće pronaći njegovu arhiviranu verziju. Kako se iz arhive može vidjeti, u članku se zaista navodilo da “istraživači/ce sada kažu da šećer izaziva osam puta veću zavisnost od kokaina”. Ipak, u samom se članku za ovu tvrdnju ne navodi nikakav izvor niti se precizira koji/e istraživači/ce i gdje, kada i kako su došli/e do ovog zaključka.
Pretragom pojmova “šećer”, “kokain” i “studija” moguće je pronaći studiju koja je u avgustu 2007. godine objavljena u naučnom časopisu PLOS ONE pod nazivom “Intenzivna slatkoća prevazilazi kokainsku nagradu”. Ova studija pokazala je da su laboratorijski miševi češće birali intenzivno zaslađenu tečnost u odnosu na kokain. Miševima je ovaj izbor nuđen osam puta dnevno, a gotovo u svim slučajevima birali su zaslađenu tečnost. Moguće je, stoga, da je na osnovu ovog broja kreirana tvrdnja o osam puta snažnijoj zavisnosti o šećeru u odnosu na kokain. To, ipak, nisu bili nalazi ove studije provedene na miševima.
Zavisnost od kokaina ozbiljna je bolest koja može imati brojne dalekosežne posljedice na oboljele.
Iako, dakle, nije moguće sa sigurnošću tvrditi ko je izvor tvrdnji o navodnoj snazi zavisnosti od šećera, ne postoje naučni dokazi koji bi potvrdili njihovu tačnost.
Shodno činjenicama, tvrdnje da “šećer u mozgu odraslih” izaziva demenciju i Alzheimerovu bolest, kao i da “višak šećera u organizmu” uzrokuje rak, ocjenjujemo kao dezinformaciju i pseudonauku. Tvrdnju da šećer izaziva zavisnost koja je osam puta jača od one o kokainu ocjenjujemo kao pseudonauku.
(Raskrinkavanje.ba)