Na portalu Dnevni avaz 10. jula je objavljen članak pod sljedećim naslovom:

Oživjela poznata „balkanska ruta“: Migranti postali mušterije dilerima

U uvodu ovog članka stoji sljedeće: 

Posljednja akcija Federalne uprave policije u kojoj je uhapšen M. Dž., diler iz Sarajeva od kojeg su drogu kupovali mahom državljani Alžira, Maroka i Pakistana, još jedna je potvrda da migranti koji dolaze u BiH sa sobom donose brojne sigurnosne probleme i da je na neki način ponovo oživljena “balkanska ruta”. 

Kako saznaje „Avaz“, radi se o osobama koje su ilegalno ušle na prostor BiH, odnosno o ilegalnim migrantima. Također, policija Unsko-sanskog kantona u desetak posljednjih racija koje je provela u migrantskim kampovima Bira, Lipa, Miral pronašla je određene količine droge, odnosno opijata raznih vrsta.

Neposredno nakon ovih navoda koji se tiču zabilježenih kriminalnih aktivnosti na tlu Bosne i Hercegovine, autor članka fokus svoje priče “seli” na podatke State Departmenta o trgovini drogom u Pakistanu i Afganistanu:

Najviše migranata dolazi iz Pakistana, slijede Bangladeš, Irak, Afganistan, Iran, Sirija... Poseban sigurnosni aspekt sa sobom nose migranti iz Pakistana i Afganistana jer, i prema izvještaju Stejt departmenta, ove dvije zemlje se proglašavaju najvećim svjetskim proizvođačem i distributerom droga. 

Pakistan je proglašen jednim od najvećih svjetskih tranzitnih koridora za opijate.

- Opijatima se trguje kroz porozne granice s Afganistanom i Iranom. Morske luke, aerodromi, poštanske usluge i neregistrirana obalna područja Pakistana dopuštaju distribuiranje nezakonitih droga na globalnom nivou. Procjena Ureda Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) je ta da je Pakistan tranzitna država za 45 posto opijata koji se proizvode u Afganistanu. Istraživanje UNODC-a pokazalo je da Pakistan ima 6,7 miliona korisnika droga - navodi se u izvještaju Stejt departmenta.

Mak se uzgaja u pakistanskoj provinciji Hajber-Pahtunva (KP).

- Procjena američke vlade iz 2016. ukazuje na to da ima oko 1.400 hektara maka u obradi. Većina droge koja prilazi kroz Pakistan namijenjena je globalnom tržištu, a pakistanske snage su u mogućnosti presresti samo mali dio. U 2019. godini pakistanske agencije za provođenje zakona tvrde da su razbile 11 lanaca koji se bave trgovinom drogom. U prvih 10 mjeseci 2019. zaplijenjeno je približno šest tona morfija i heroina, 7,9 tona opijuma - navodi se u izvještaju.

Uz ove navode, članak sadrži i sljedeće: 

Kako je za „Avaz“ kazao Ismir Jusko, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, skoro da ne postoji krivično djelo koje migranti nisu počinili.

- Svjedoci smo da s licima koja ilegalno ulaze u BiH, migrantima, dolaze brojni sigurnosni problemi. Nasilje, posjedovanje oružja, krađe, narkotici, sve to dolazi s migrantima - kazao je ministar Jusko.

Članak s Dnevnog avaza, uz navode da je “ponovo oživljena balkanska ruta”,  prenio je niz portala u BiH i regionu, te dvije novinske agencije - SRNA i Tanjug. 

Neki od portala članak su prenijeli uz netačne, te senzacionalističke i uznemirujuće naslove:

"Balkanska ruta" ponovo oživela: Migranti sa sobom nose i drogu, racije širom BiH (Telegraf)

ORUŽJE, DROGA, NASILJE I KRAĐE! Opet se otvara "BALKANSKA RUTA", migranti ponovo bezbednosni problem za BiH! (Informer)

Šta su činjenice?

Iako u članku Dnevnog avaza nije navedeno o kojem se izvještaju američkog State Departmenta konkretno radi, tačno je da se prema Međunarodnom izvještaju strategije za kontrolu narkotika State Departmenta za 2020. godinu, Afganistan i Pakistan nalaze na listi zemalja koje su glavni izvori za proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga. 

Ipak, tvrdnja da se radi o dva najveća svjetska proizvođača droge nije u potpunosti tačna. Naime u ovom izvještaju se zaista navodi da je Afghanistan “najveći svjetski proizvođač ilegalnih opijata”, dok takva tvrdnja za Pakistan ne postoji, već je navedeno sljedeće:

Pakistan nastavlja biti jednim od vodećih svjetskih tranzitnih koridora za opojna sredstva i proizvode od kanabisa kojima se trguje kroz porozne granice ove zemlje sa Afganistanom i Iranom. (...) UN-ov ured protiv droga i kriminala (UNODC) procjenjuje da je Pakistan tranzitna zemlja za 45 posto opijata proizvedenih u Afganistanu. Kemikalije koje služe za proizvodnju heroina i metamfetamina isto prolaze kroz Pakistan kao glavnu tranzitnu tačku prije globalne distribucije.

Iako je gore navedena tvrdnja djelimično tačna, u ovom članku se ne radi samo o pukom prenošenju podataka o proizvodnji i trgovini drogom u ovim zemljama. Hapšenje preprodavača droge - koji nije migrant, već bh. državljanin - u tekstu je povezano sa podacima o trgovini drogom u Afganistanu i Pakistanu čime su migrantima u BiH, bez navođenja ijednog konkretnog slučaja ili dokaza za to, implicitno pripisana ozbiljna krivična djela kao što su trgovina narkoticima, samo zato jer dolaze iz ovih zemalja.

Ilustracije radi, Bosna i Hercegovina se također nalazi na jednom od spiskova State Departmenta u gore pomenutom izvještaju o narkoticima - onom o zemljama za koje postoje indicije da njihove “financijske institucije sudjeluju u transakcijama koje uključuju znatne prihode od međunarodne trgovine narkoticima". No taj podatak, u ovom kontekstu veoma interesantan, u članku Dnevnog avaza se nigdje ne navodi. 

Povodom izjave ministra unutrašnjih poslova KS da "s migrantima u Bosnu i Hercegovinu dolaze i narkotici", Raskrinkavanje je kontaktiralo službu za odnose sa javnošću MUP-a KS, kao i kabinet ministra Ismira Juska.

Kako ministar Jusko u svojoj izjavi nije naveo nijedan konkretan slučaj u kojem su migranti osumnjičeni za (pre)prodaju ili šverc droge u BiH, pa čak ni za Kanton Sarajevo za koji je nadležan, MUP KS smo pitali da li su zabilježili ovakve slučajeve, i ako jesu, da nam dostave listu istih.

Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo, u telefonskom razgovoru za Raskrinkavanje je rekao sljedeće:

Prema polugodišnjem izvještaju MUP-a KS za 2020. godinu, među migrantskom populacijom nema zabilježenih slučajeva neovlašćene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga (Član 238. Krivičnog zakona FBiH). U istom periodu zabilježili smo sedam slučajeva gdje su migranti, po Članu 239, osumnjičeni za posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga. 

Iz MUP-a KS su nas uputili i na njihovu web stranicu, te naveli da se informacije vezane za krivična djela za koja se sumnja da su počinili migranti mogu pronaći u dijelu Izvještaji o radu. 

Među ovim izvještajima se nalazi i gore pomenuti polugodišnji izvještaj MUP-a KS za 2020. godinu, kao i godišnji izvještaj za 2019. godinu, no u njemu nije posebno istaknut broj krivičnih djela za koje se u KS sumnjiče migranti. 

Odgovor ministra Ismira Juska, to jest pojašnjenje njegovih navoda o migrantima u izjavi koju je dao Dnevnom avazu, nismo uspjeli dobiti ni nakon više pismenih i telefonskih upita. 

Upit smo poslali i Dnevnom avazu, između ostalog i o tome da li su za potrebe ovog članka kontaktirani i drugi nadležni na višim nivoima vlasti, koji bi mogli imati stvarne podatke o eventualnoj trgovini drogom od strane migranata na širem području BiH. Do momenta objave ove analize na taj upit nismo dobili odgovor.

Ovaj članak, dakle, insinuira postojanje trgovine drogom među migrantima u BiH, kao i uvoz i preprodaju iste iz Afganistana i Pakistana na temelju dvije nepovezane stvari - vijesti da je u Sarajevu uhapšen preprodavač droge čiji su kupci bili migranti, te izvještaja State Departmenta o tržištu narkoticima. Njima je pridodata i izjava kantonalnog ministra koja doprinosi stvaranju takvog utiska, a koja nije potkrijepljena nikakvim činjenicama. S obzirom na navedeno, članak ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje i manipulaciju činjenicama.

Shodno utvrđenim činjenicama, tvrdnja da je Pakistan jedan od “dva najveća svjetska proizvođača droge” dobija ocjenu dezinformacija.

Zbog činjenice da tvrdnja “racije širom BiH” nema utemeljenja u činjenicama te se u tekstu članka uopšte ne pominje, naslov članka na portalu Telegraf dobija ocjene lažna vijest i klikbejt.

Zbog senzacionalističkog prenošenja tvrdnji iz originalnog članka, ocjenu klikbejt dobija i naslov članka na portalu Informer.

(Raskrinkavanje.ba)