Istine i zablude o E407

Mediji su skloni da teme vezane za sigurnost prehrambenih proizvoda predstavljaju na senzacionalistički način, pri čemu se često udaljavaju od naučnih dokaza, bilo iz nerazumijevanja, bilo iz potrage za ekskluzivnom viješću.

Iako slovo “E” na deklaracijama industrijski obrađene hrane označava samo da je aditiv dozvoljen za konzumiranje u EU, strah od “E brojeva” je sveprisutan. Uzrok su mu često pogrešne informacije koje se objavljuju u medijima, a jedan takav primjer nam je nedavno poslala čitateljka.

Link koji smo dobili odveo nas je na post objavljen na ovoj društvenoj mreži, u kom se, između ostalog, tvrdi da aditiv karagenan izaziva rak i navodi se lista proizvoda koji ga sadrže i kojih bi se, navodno, trebalo kloniti.

Tokom istraživanja pronašli smo veliki broj članaka o ovom aditivu, zasnovanih na netačno protumačenim informacijama. Sve tvrdnje na koje smo nailazili po internetu, prisutne su u članku koji je objavljen 17.6.2017. na portalu “Slobodna Dalmacija”.

Slobodna istražuje: u našim trgovinama pojavio se karagenan - aditiv koji izaziva rak!

U našim eko, bio, ali i običnim trgovinama počeli su se prodavati 'zdravi' sladoledi bez šećera, glutena i nekih umjetnih primjesa. No, u tim sladoledima se nalazi karagenan, aditiv koji se nalazi na crvenoj listi E-brojeva, dakle onih brojeva za koje naši stručnjaci okupljeni u Savjetovalištu za aditive kažu da ih treba izbjegavati. Naime, taj aditiv je kod životinja izazvao ozbiljne poremećaje.

Istražili smo šta je karagenan i da li je zaista “opasan” kako ga mediji predstavljaju.

Karagenan je sulfatni polisaharid koji se dobija iz jestivih crvenih morskih algi koji se koristi kao dodatak u prehrambenim proizvodima za zgrušnjavanje (najsličniji želatinu), a u Evropi se označava brojem E407. Riječ je o neprobavljivoj tvari koju naš organizam ne razlaže na druge hemijske spojeve i izlučuje se iz organizma u nepromijenjenom obliku, te je klasificiran kao prehrambeno vlakno. Kao aditiv se koristi još od polovine prošlog vijeka.

Međutim, tvrdnje iz gore citiranog članka ne odnose se na aditiv E407.

Kad su štakori konzumirali karagenan, razvili su tumore u crijevima. Ti su zaključci doveli da Agencija za istraživanja tumora (IARC) degradirani karagenan označi oznakom '2B', dakle kao mogući uzročnik raka u ljudi. I u drugim straživanjima vršenim nad glodavcima postoje jasni dokazi da razgrađeni karagenan može uzrokovati ulceracije i neoplazme - stoji pak u jednom drugom radu objavljenom u američkom Nacionalnom centru za biotehnologiju.

Iz crvenih algi, ali drugačijim procesom, se dobija i poligenan o kojem članak zapravo govori. Poligenan se koristi u radiološkoj dijagnostici probavnog trakta i ranije se nazivao „degradirani karagenan“, ali je naziv promijenjen upravo zbog toga što je sličnost izazivala konfuziju i pogrešan utisak da se radi o istoj supstanci. No, ove dvije tvari nisu iste.

Poligenan nije prehrambeni aditiv i zaista jeste klasificiran oznakom “B2”, što znači da postoji mogućnost da uzrokuje rak kod ljudi. Sam Karagenan nosi oznaku “3”, što znači da nije klasificiran kao mogući kancerogen - tačnije, da ga (još) nije moguće klasifikovati.

IARC klasifikacija

Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research of Cancer / IARC) djeluje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije i koristi sljedeće oznake za klasifikaciju agensa:

Grupa 1 Kancerogen za ljude

Grupa 2A Vjerovatno kancerogen za ljude

Grupa 2B  Vjerovatno kancerogen za ljude

Grupa 3 Nije moguće klasifikovati kancerogenost za ljude

Grupa 4 Vjerovatno nije kancerogen za ljude

Znanstvena komisija za sigurnost hrane Europske komisije stoga preporučuje da količina razgradnih produkata karagenana ne smije iznositi više od 5 posto od njegove ukupne mase.

Molekularna težina karagenana je u rasponu od 400-615 kDa (kilodaltona), dok se molekularna težina poligenana kreće u rasponu od 10-20 kDa. Zbog male molekularne težine postoji mogućnost da se poligenan apsorbuje kroz zidove crijeva, dok to sa karagenanom nije slučaj. Preporuka naučnog odbora za hranu Evropske komisije za zdravlje i sigurnost potrošača o kojoj se ovdje govori, objavljena je u dokumentu “Mišljenje naučnog odbora za hranu o karagenanu” (2003) i odnosi se na njegovu molekularnu masu, a ne na “razgradne produkte”.

U dokumentu se konkretno navodi da nema dokaza o bilo kakvim štetnim utjecajima konzumacije prehrambenog karagenana, niti da se poligenan (to jest, ono što se ovdje naziva “razgradnim produktima karagenana”) javlja kao nusprodukt konzumacije karagenana. Radi predostrožnosti je, ipak, preporučeno da se komponente karagenana koje imaju molekularnu masu ispod 50 kDa, ograniče na 5% - uz napomenu da “Odbor prepoznaje da bi ograničavanje niže molekularne težine tehnički moglo biti teško izvodivo”.

U članku se dalje navodi da je konzumacija karagenana opasna za malu djecu i bebe.

Izbjegavati! - navode naši stručnjaci - biokemičari, liječnici, kemičari, biokemičari i farmaceuti okupljeni u Savjetovalište o E brojevima, te upozoravaju kako se taj aditiv ne smije dodavati početnoj hrani za dojenčad ni dijetnoj hrani za dojenčad i malu djecu.

Ni ova tvrdnja nije sasvim tačna. Karagenan se ne smije dodavati u formulu za prehranu novorođenčadi, jer ne postoji dovoljno podataka da li se aditiv može apsorbovati kroz nerazvijeni probavni trakt novorođenčeta. Isti, stoga, nije dozvoljen u specijalnoj dojenačkoj i dječijoj hrani koja ima medicinsku svrhu. No, Naučni odbor EK nije postavio restrikcije za unos ovog aditiva za hranu koja je namijenjena starijoj dojenčadi i djeci.

(...) Znanstvenici u svijetu tvrde da prehrambena industrija u proizvode 'trpa' rafiniran karagenan, za kojeg Dr. Joanne Tobacman navodi i da postoji opravdana sumnja da može dovesti do upala, a kronične upale su začetak niza bolesti - upalne bolesti crijeva, dijabetes. Zanimljivo, dr. Tobacman iznosi tvrdnju da je upravo karagenan korišten u farmaceutskoj industriji da bi se istražio mehanizam izazivanja upala u tkivima.

Rafinirani karagenan nosi oznaku E407, dok je polu-rafinirani karagenan označen brojem E407a. Proizvodnja rafiniranog karagenana je drugačija i skuplja od proizvodnje polu-rafiniraniranog. Nazivaju ih još filtrirani i nefiltrirani karagenan, imaju istu upotrebu, a za razliku od EU, SAD-u nema odvojenu klasifikaciju.  

U radu Joanne Tobacman nigdje se ne navodi da je karagenan “korišten u farmaceutskoj industriji da bi se istražio mehanizam izazivanja upala u tkivima”, već se uspostavlja korelacija između istraživanja koja su rađena sa degradiranim karagenanom i mogućnosti da prehrambeni karagenan postane “degradirani karagenan”, to jest poligenan. Upravo je ovaj rad potakao Evropsku komisiju da od Naučnog odbora za hranu zatraži mišljenje o nalazima istog i da objavi zaključke o tome “da li ove informacije utječu na ranije mišljenje o sigurnosti karagenana”.

Nakon uvida u navedene radove, Odbor je objavio sljedeće mišljenje:

Odbor je zaključio da informacije objavljene nakon posljednje revizije karagenana kao aditiva za opštu upotrebu u hrani, nisu pružile nikakav razlog za promjenu prethodno utvrđenog dozvoljenog dnevnog unosa od 0 do 75 mg po kilogramu tjelesne mase. Odbor dodaje da je unos ovog aditiva značajno manji nego je propisano dozvoljenim dnevnim unosom.

Međutim, Odbor smatra da se, ako je to moguće, u specifikaciju uvede ograničenje da najviše 5% komponenti mogu imati molekularnu masu ispod 50 kDa, kako bi se osiguralo da se bilo kakva prisutnost degradiranog karagenana svede na minimum.

U nedostatku bilo kakvih dodatnih informacija o mogućoj apsorpciji karagenana kroz nezreli probavni trakt novorođenčeta, Odbor potvrđuje svoje prethodno mišljenje (SCF, 1998) da je neprihvatljivo koristiti karagenan u dojenačkim formulama uključujući i kategorije namirnica za posebne medicinske svrhe.

Odbor nema prigovor na korištenje karagenana u hrani za stariju dojenčad (SCF, 1983) kao i u hrani za prelazak na čvrstu ishranu dojenčadi. 

Evropska komisija za sigurnost hrane (European food safety authority / EFSA), koja utvrđuje bezbjedne količine različitih supstanci u hrani, 2015. godine je vršila re-evaluaciju bezbjednosti ovog i drugih aditiva koji su odobreni u EU prije 2009. godine. U 2015 je raspisan poziv za vlade, univerzitete i druge naučne i istraživačke institucije, kao i ostale interesne grupe, da do kraja 2015. godine dostave podatke koje imaju o zgrušnjivačima, među kojima je i E407. Pretragom stranice EFSA može se utvrditi da su nakon toga re-evaluirani neki od ovih aditiva, kao što je agar, dok za karagenan nije bilo novih informacija, to jest nije urađena nikakva nova klasifikacija ovog aditiva koja bi ukazala da su promijenjeni raniji zaključci o bezbjednosti karagenana.

Dizanje panike zbog aditiva E407 zasnovano je, dakle, na neupućenosti u razliku između karagenana i poligenana. Dok je prvi klasifikovan kao bezbjedan za ishranu i nije označen kao kancerogena materija, drugi se uopšte ne koristi u ishrani i označen je kao supstanca druge grupe rizika, tj. kao “vjerovatno kancerogen za ljude”. Izjednačavanje ove dvije supstance je svakako pogrešno, a za tvrdnje da poligenan može nastati procesom varenja, to jest razgradnjom karagenana, nigdje nije ponuđen dokaz, niti su iste naučno potvrđene.

Pisanje medija o komplikovanim temama poput ove moralo bi biti mnogo obazrivije i zasnovano na kredibilnim istraživanjima i mišljenju stručnjaka - koji su se, uostalom, i na našim prostorima već očitovali o ovoj temi i objasnili da “opasnost od “kancerogenog E407”” zapravo ne postoji. Informisanju javnosti svakako ne doprinose zastrašujući naslovi poput onog koji tvrdi da se “kod nas pojavio aditiv koji izaziva rak”, bez ikakvih dokaza za takve tvrdnje.

(raskrinkavanje.ba)

Tagovano: karagenan e407 aditiv
Autorica: Biljana Livančić-Milić Objavljeno: 14. 04. 2018 | Zadnji put osvježeno: prije 5 mjeseci

Posljednje objavljene analize

Analiza
Pregled sedmice: Od Lepe Brene do Milorada Dodika

"Pravda za Davida" i dalje je redovna tema medijskih manipulacija.

Lažna vijest
Medijski linč u dvije slike

Sinhronizovani medijski napadi na proteste “Pravda za Davida”, koji su se...

Razabiranje Lažna vijest Spin Teorija zavjere Pristrasno izvještavanje
Manipulisanje činjenicama
Sedam sekundi za neistinu

Na osnovu sedam sekundi izrezanih iz šestominutnog snimka, portal “Saff”...

Razabiranje Manipulisanje činjenicama Pristrasno izvještavanje
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com