Foto: Magnific
Na Facebook stranici “Group people” je 24. aprila 2026. godine podijeljena objava napisana u formi ispovijesti o preparatu protiv proširenih vena. Ispovijest je pripisana Fatimi Hodžić iz Tuzle.
Foto: Screenshot/Facebook
U objavi napisanoj u prvom licu navodi se da je Fatima Hodžić godinama patila od proširenih vena, otoka, grčeva i venskog ulkusa, i da joj doktori nisu mogli pomoći niti je mogla priuštiti preporučenu operaciju. U priči je opisano kako je zbog zdravstvenih problema postala izolovana, izgubila mogućnost normalnog kretanja i strahovala da će završiti u staračkom domu nakon što su joj djeca to predložila zbog pogoršanja stanja.
Približavao se Bajram. Prvi put u životu sam pomislila — možda ove godine neću napraviti ručak. Ne mogu stajati na nogama. Ne mogu napraviti pitu. Ne mogu biti majka koja okuplja sve.
Jedne noći, kad nisam mogla zaspati od bola, uzela sam telefon. Otvorila Facebook. Samo da nešto radim, da ne poludim od tišine.
I vidjela sam jednu objavu.
Žena iz Mostara, mojih godina. Pisala o svojim nogama. Isti problemi — otekline, grčevi, rana koja ne zarasta. Doktori joj govorili da treba operacija — nije imala para.
Pisala da je našla kremu. Da se za nekoliko sedmica sve promijenilo.
Obično preskačem takve objave. Mi, Bosanke, znamo da je većina stvari na internetu prevara. Koliko su nas puta lagali.
Krema je navodno pomogla Fatimi Hadžić nakon nekoliko dana - bolovi i oticanje su prestali, rana je počela zarastati, a nakon nekoliko sedmica mogla je normalno hodati, izlaziti, kuhati i provoditi vrijeme s porodicom. U objavi se drugima savjetuje da ne vjeruju doktorima koji preporučuju operacije ili terapije i da naruče kremu.
U objavi je podijeljen link na internet-stranicu na domeni https://strong-lumoda.info/ (arhivirano ovdje), na kojoj je objavljen tekst u formi intervjua sa “španskim vaskularnim hirurgom Manuelom Mingoranceom”.
Foto: Screenshot
Ovaj doktor je navodno tokom boravka u Bosni i Hercegovini otkrio “katastrofalno” stanje u liječenju proširenih vena. U tekstu koji obiluje eksplicitnim prizorima oboljenja na nogama navodi se da komplikacije proširenih vena u BiH često završavaju amputacijama, invaliditetom ili smrću zbog lošeg zdravstvenog sistema, kasnog liječenja i zastarjelih metoda terapije.
Kroz “intervju” se iznose tvrdnje da proširene vene predstavljaju “nevidljivog ubicu” koji može izazvati trombozu, gangrenu, sepsu i amputaciju ekstremiteta. Nakon opisivanja ozbiljnih komplikacija, tekst se bavi “rješenjem” - proizvodom Varcolex.
Tvrdnje o efikasnosti ovog proizvoda predstavljene su kroz navodne izjave doktora Mingorancea, u kojima je Varcolex opisan kao “revolucionarno” sredstvo koje jača vene, poboljšava cirkulaciju i štiti od amputacije.
Na kraju teksta je formular za narudžbu Varcolexa “s popustom”.
Foto: Screenshot
Šta su činjenice?
“Ispovijest” Fatime Hodžić objavljena na Facebook stranici “Group people” je izmišljena. U ispovijesti se ne spominje naziv proizvoda koji je ona navodno koristila, što omogućava da se ista priča koristi za različite proizvode. Naziv proizvoda je poznat tek nakon klika na link u objavi, koji može voditi na formulare za narudžbu različitih proizvoda, bez značajnog mijenjanja sadržaja same ispovijesti.
Tekst u objavi je napisan tako da koristi strahove starijih ljudi, posebno onih koji žive sami i imaju zdravstvene probleme i mala primanja. Kroz priču o bolesti, usamljenosti, strahu da će postati teret djeci i završiti u staračkom domu, potiče se osjećaj očaja a proizvod koji se reklamira postaje rješenje.
Posebno su naglašeni skupi pregledi, niska penzija i nedostupno liječenje, čime se dodatno naglašava osjećaj nemoći kod starijih ljudi u BiH, s kojim se penzioneri mogu lako identifikovati. Istovremeno, tekst pokušava zadobiti povjerenje čitatelja tvrdnjama da Fatima Hodžić inače ne vjeruje sličnom sadržaju na internetu zbog prisustva raznih prevara, ali da joj je jedna objava u vezi sa naručenim proizvodom djelovala drugačije i uvjerljivo.
O sličnom primjeru korištenja lažnih ispovijesti na Facebooku za “pridobijanje” povjerenja starijih osoba sa narušenim zdravljem pisali smo u analizi na ovom linku.
Osim manipulativnih taktika u “ispovijesti”, druge odlike Facebook stranice “Group people” ukazuju na upitnost sadržaja koji objavljuje. Stranica je pokrenuta u martu 2026. godine, ali je u vrijeme pisanja analize imala svega 92 pratitelja/ke. Na stranici nema drugih objava, a u opisu je kategorizirana kao stranica za sportski sadržaj. Za profilnu sliku iskorištena je fotografija starije žene sa interneta.
Foto: Screenshot/Facebook
Stranicom upravljaju administratori u Kolumbiji i Rumuniji. U biblioteci oglasa moguće je pronaći i niz neaktivnih oglasa sličnog sadržaja. Riječ je, između ostalog, o reklamama za proizvode protiv proširenih vena, prilagođenim različitim tržištima i objavljenim na jezicima zemalja kojima su bile namijenjene.
Foto: Screenshot/Meta Ads Library
Lažni intervju sa Manuelom Mingoranceom
Sadržaj stranice na koju vodi Facebook objava i na kojoj se može naručiti Varcolex takođe obiluje manipulacijama i neistinama. Manuel Mingorance, koji se spominje u tekstu, postoji ali nije vaskularni hirurg, kako se navodi u članku, već doktor podologije - grane medicine koja se bavi dijagnostikom, prevencijom i liječenjem problema i bolesti stopala. Fotografija koja je iskorištena u izmišljenom intervjuu potiče iz stvarnog intervjua objavljenog 2016. godine, u kojem on govori o svom iskustvu i radu sa pacijentima i stručnjacima iz Ukrajine i drugih zemalja.
No, u lažnom intervjuu koji je pripsian ovom podologom, Varcolex je nazvan lijekom koji štiti oboljele od amputacije:
Dr. Manuel Mingorance: Varcolex nije samo lijek – to je vaša zaštita od amputacije. Ako liječenje započnete na vrijeme, moći ćete izbjeći najteže posljedice proširenih vena i spasiti ne samo svoje noge, već i život.
Varcolex nije na spisku lijekova Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, niti na spisku lijekova sa odobrenjem za oglašavanje u BiH. Radi se još jednom u nizu proizvoda kompanije LimitedCharm, podružnice društva MonetizeAd iz Sarajeva, koji se na internetu prodaje kroz manipulativne oglase. O metodama oglašavanja i prodaje proizvoda navedene kompanije, koji su često popraćeni tvrdnjama o medicinskim dejstvima iako nije riječ o registrovanim lijekovima, pisali smo ranije (link, link).
Shodno navedenim činjenicama, “ispovijest” Fatime Hodžić i “intervju” sa Manuelom Mingoranceom u kojem se Varcolex promoviše kao lijek ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)