Je li mamografija štetna i beskorisna za rano otkrivanje karcinoma dojke?

Ova analiza je označena kao: Provjera tačnosti

Kanadska višegodišnja studija dovela je u pitanje učinkovitost mamografije u smanjenju smrtnosti od karcinoma dojke kod žena starijih od 40 godina. Ipak, tvrdnje da je mamografija beskorisna ili štetna, zasnovane na nalazima studije, nisu utemeljene.

Foto: flgkbd1, Freepik

Na Facebooku je 12. aprila 2025. godine podijeljen link koji vodi na tekst portala Poslovni (.hr) iz 2014. godine u čijem se naslovu tvrdi da su kanadski naučnici rekli da je mamografija beskorisna. U opisu objave se kroz pitanja “potvrđuje” navod da je ova dijagnostička metoda za rano otkrivanje karcinoma dojke beskorisna i štetna.

Štok i vjeverica.
Neki medicinski zahvat pa da je beskoristan i štetan.
P.S. Dobivate li još uvijek pisma da se javite na "besplatnu" mamografiju? Kako to da struka šalje pozive za zahvat koji je beskoristan i štetan? Dobivate li pozive i za možda još koji drugi zahvat ili samo za ovaj beskoristan i štetan?

Foto: Screenshot/Facebook

U drugim, nešto detaljnijim objavama istaknuti su i dijelovi teksta s nalazima iz studije koja je bila osnova za tvrdnje o beskorisnosti mamografije. Studija je objavljena u reputabilnom časopisu The British Medical Journal.

Znanstvenici su 25 godina pratili 89.835 Kanađanki koje su nasumično podijelili u dvije jednake skupine. Prva je redovito išla na mamografije, a drugoj skupini žene su same pregledavale dojke. Nakon četvrt stoljeća istraživanja rezultati su pokazali da je smrtnost od raka dojke ista u obje skupine.
👉 Međutim, pokazalo se i da je 22 posto žena iz 'mamografske' skupine nepotrebno bilo liječeno od raka. Rezultati su objavljeni u utorak u časopisu British Medical Journal.
Ovo nije prva studija koja dovodi u pitanje smislenost mamografije i vjerojatno će pridonijeti polarizaciji između onih koji vjeruju da ona spašava živote, uključujući mnoge preživjele od raka, i sve većeg broja znanstvenika koji kažu da dokaza za takve tvrdnje nema, piše NYT.
"Zbog ove studije ženama neće biti ugodno. I ne bi im trebalo biti", kaže Russel Harris, profesor medicine na sveučilištu North Carolina, koji nije sudjelovao u istraživanju. "Odluku da se ide na mamografiju ne bi trebalo donositi olako."

Niz portala također je izvijestio o spomenutoj studiji još 2014. godine, kada je i objavljena. Na osnovu toga što je višegodišnje posmatranje pokazalo kako nema razlika u smrtnosti od raka dojke kod žena koje su išle na mamografiju i onih koje nisu, te da je 22% žena bilo nepotrebno podvrgnuto tretmanu karcinoma koji za života ne bi postao opasan, u naslovima ovih članaka zaključeno je da je mamografija beskorisna.

Najraniji takav naslov pronašli smo u članku hrvatske novinske agencije HINA objavljenom 12. aprila 2014.

Veliko istraživanje pokazalo - mamografija je beskorisna

Šta su činjenice?

Mamografija je rendgenski pregled grudi koji se koristi za otkrivanje promjena u tkivu dojke ili kako bi se pobliže istražili simptomi ili promjene koje su uočene na drugim pregledima. Pregled podrazumijeva pritiskanje grudi između dvije ploče na RTG aparatu i predstavlja zlatni standard u otkrivanju raka dojke. Na stranici hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo navodi se da je “dokazano da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice”.

Mamografija je osnovna metoda skrininga za rano otkrivanje raka dojke, koju obično organizuju zavodi za javno zdravstvo na nacionalnom nivou ili nižim nivoima. Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, skriningom ranog otkrivanja raka dojke u tom kantonu obuhvaćene su žene u dobi od 50 do 69 godina. U okviru toga, žene mogu svake dvije godine obaviti mamografski pregled dojki.

Međutim, “Kanadska nacionalna studija skrininga dojki” (eng. Canadian National Breast Screening Study), objavljena u časopisu The British Journal of Medicine u januaru 2014. godine, pokazala je da godišnja mamografija kod žena u starosnoj grupi od 40 do 59 godina nije utjecala na smanjenje smrtnosti od karcinoma dojke. O rezultatima studije svojevremeno je izvještavao i The New York Times, a na osnovu te studije izrađene su i preporuke za programe ranog otkrivanja karcinoma dojke za žene starije od 40 godina širom svijeta.

Studija i kasnije kontroverze

Kanadska studija bila je obimno istraživanje koje se provodilo od 1980. do 1985. godine u šest kanadskih provincija. U studiji je učestvovalo gotovo 90.000 žena starosti od 40 do 59 godina i bile su podijeljene u dvije dobne grupe: žene od 40 do 49 godina i žene od 50 do 59 godina. Obje dobne grupe bile su dodatno podijeljene u testne i kontrolne grupe: jedna je imala pet uzastopnih godišnjih mamografskih pregleda (uz fizičke preglede dojki), dok druga nije imala mamografiju, već samo uobičajenu zdravstvenu zaštitu, uz godišnje fizičke preglede za žene starije od 50 godina. Cilj studije bio je utvrditi da li mamografija smanjuje smrtnost od raka dojke.

Nakon 25 godina praćenja, rezultati su pokazali da je broj smrtnih slučajeva od raka dojke bio gotovo identičan u obje grupe: 500 u grupi koja je imala mamografije i 505 u kontrolnoj grupi. Nije pronađena značajna razlika u smrtnosti, što znači da godišnja mamografija nije pružila dodatnu korist u pogledu smanjenja broja smrtnih ishoda u poređenju s fizičkim pregledima i uobičajenim pristupom zdravstvenoj zaštiti. Također, rezultati su bili gotovo isti i za žene od 40 do 49 godina i za one od 50 do 59 godina.

Studija je ukazala i na problem prekomjerne dijagnostike: otprilike 22% slučajeva invazivnog raka dojke otkrivenog mamografijom bile su dijagnoze koje ne bi imale klinički značaj tokom života. To znači da je otprilike jedna od 424 pregledane žene potencijalno prošla kroz nepotrebno liječenje. Studija, međutim, nije zaključila da je mamografija kao dijagnostička metoda beskorisna, već da njena primjena u skriningu za rano otkrivanje karcinoma kod žena od 40. do 59. godine života ne utječe na smanjenje smrtnosti od te bolesti.

Osim toga, u 2021. godini u časopisu Radiology: Imaging Cancer objavljen je članak koji dovodi u pitanje nalaze kanadske studije, skrećući pažnju na njene “ozbiljne nedostatke”. U njemu je kanadska studija upoređena s drugim, novijim randomiziranim studijama o učinkovitosti mamografije.

Prvi veliki problem koji je naveden jeste nedovoljna statistička snaga da se utvrdi razlika u smrtnosti između grupa, što je uzrokovano slabim odzivom učesnica zbog straha od zračenja, velikim brojem učesnica koje su odstupale od protokola i greškama osoblja zbog kojih su neke žene izgubljene iz praćenja. Osim toga, korištena je zastarjela oprema za mamografiju, a prvih pet godina korišten je neadekvatan ugao snimanja, koji je hvatao manji dio tkiva dojke. Zbog toga je osjetljivost mamografije u ovoj studiji bila samo 69%, dok je u drugim studijama bila znatno viša.

Treći veliki problem bio je taj što kanadska studija nije eksplicitno isključila žene koje su već imale simptome raka dojke, što je dovelo do toga da su u studiju uključene i žene koje su zapravo trebale dijagnostičku, a ne skrining mamografiju (op.a., već su postojali simptomi karcinoma koji se određuju na detaljnijem dijagnostičkom mamogramu). Neke su uključene direktno iz hirurških klinika, a postoje i svjedočenja koja ukazuju na kršenje principa slučajnog odabira – žene koje su već imale znakove raka stavljane su u grupu koja je dobijala mamografiju. Višak uznapredovalih karcinoma dojke u toj grupi dodatno sugeriše da raspored grupa nije bio zaista slučajan.

No, prema pisanju kanadskog CBC-a, koji je izvijestio o kritikama na račun ranije studije, mnogi eksperti, uključujući i njenog autora Anthonyja Millera, i dalje brane njene rezultate te odbacuju mogućnost da su pojedine pacijentice sa simptomima karcinoma bile u grupi u kojoj se radila mamografija.

Prekomjerne dijagnoze karcinoma na mamografiji

U analiziranim objavama na društvenim mrežama navodi se da je mamografija štetna. To nije tačno. Tvrdnjama da je mamografija opasna za žene Raskrinkavanje se bavilo u ranijim analizama (link, link).

Navodi iz analiziranih objava da je mamografija štetna vjerovatno se odnose na podatak da je kanadskom studijom utvrđeno 22% prekomjernih dijagnoza karcinoma dojke koji su nepotrebno liječeni jer tokom života žene ne bi doveli do bolesti. Važno je napomenuti da prekomjerne dijagnoze ne znače i pogrešne dijagnoze; klinički, promjena postoji, no ona tokom života neće dovesti do problema, komplikacija ili smrti, a pacijentica, pak, može biti podvrgnuta nepotrebnom tretmanu.

Slučajevi prekomjernih dijagnoza u skrining programima su mogući, a metaanaliza više studija s ovom tematikom pokazala je da prosječna incidenca takvih slučajeva u skrining programima za karcinom dojke iznosi oko 12,6 posto. Pojava ovakvih slučajeva, naročito u vezi sa skrining programima za karcinome dojke i prostate, pokrenula je debatu i dileme o prekomjernim dijagnozama karcinoma u ranoj fazi.

Ipak, organizacija Cancer Research UK navodi da nacionalni skrining programi za karcinom u Ujedinjenom Kraljevstvu još uvijek postoje jer istraživanje pokazuje da su koristi takvih programa i dalje veći od potencijalne štete (naprimjer, kroz prekomjerne dijagnoze) za opštu populaciju.

U skladu s navedenim, tvrdnju da je mamografija štetna ocjenjujemo kao dezinformaciju. Mamografija u skrining programima može rezultirati slučajem da se pacijentica liječi od bolesti koja joj tokom života ne bi izazvala probleme, no mamografija kao dijagnostička metoda i dalje je korisna za utvrđivanje i rano liječenje karcinoma dojke.

Tvrdnje da su kanadski naučnici utvrdili da je mamografija beskorisna ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Kanadska studija zaključila je da mamografija ne utječe na smanjenje smrtnosti kod žena koje su imale redovne godišnje mamografe u poređenju sa ženama koje nisu imale takve preglede, no nije zaključila da je riječ o beskorisnoj dijagnostičkoj metodi. Studija je skrenula pažnju na to da je njena korist za smanjenje smrtnosti prenaglašena, no nije dovela u pitanje njenu dijagnostičku vrijednost.