Raskrinkavanje.ba

Kandidati Bećirović i Hodžić dali intervju za anonimni PressMedia

Ova analiza je označena kao: Razabiranje

Dva kandidata na Opštim izborima 2022. godine, od kojih je jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH, dali su intervjue za anonimni portal.

Foto: Raskrinkavanje.ba
 

Kako je Raskrinkavanje pisalo u analizi “Rasvjetljavanje: Intervju kao sredstvo političke propagande”, koja je objavljena 7.9.2022. godine, u predizbornom periodu nerijetko se forma intervjua zloupotrebljava s ciljem promocije određene političke opcije.

Jedan od takvih primjera je i intervju koji je 2018. godine u toku predizborne kampanje za Opšte izbore tadašnja i aktuelna ministrica turizma i okoliša u Vladi Federacije BiH Edita Đapo dala za portal Informativa. 

Raskrinkavanje je u analizi ovog intervjua istaklo da se radi o predizbornom intervjuu čiji je cilj da se Đapo, koja je članica Saveza za bolju budućnost (SBB), predstavi kao kandidatkinja koja zaslužuje glas ženskog biračkog tijela. Ono što je bilo najzanimljivije kod ovog intervjua jeste činjenica da je objavljen na potpuno anonimnom portalu i da je ministrica razgovarala s nepoznatim/om autorom/kom.

Identičnu praksu zabilježili smo i u predizbornoj kampanji ove godine, a jedan od aktera intervjua na anonimnom portalu je Denis Bećirović, kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Na anonimnom portalu PressMedia je od početka avgusta pa do trenutka pisanja ove analize u rubrici “Intervju” objavljeno 20 tekstova. Od tih 20, tek dva su autorska intervjua ovog portala. U jednom je slučaju za PressMedia govorio Denis Bećirović, kandidat liste Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu za člana Predsjedništva BiH, a u drugom Dželaludin Hodžić, kandidat Naroda i Pravde (NiP) za zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kako izgleda Bećirovićev intervju za anonimni portal?

Anonimni portal PressMedia intervju s Denisom Bećirovićem objavio je 4.8.2022. Intervju je potom objavljen i na zvaničnoj stranici Socijaldemokratske partije (SDP BiH).

Bećirović je zajednički kandidat nekoliko partija okupljenih u koaliciju pod nazivom Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu. 

Intervju čini tek pet pitanja, od čega su dva u direktnoj vezi sa Strankom demokratske akcije (SDA). Pitanja se zapravo odnose na to kako Bećirović komentariše kritike međunarodnih partnera na račun SDA te kako komentariše izjave lidera ove stranke.

Kako komentarišete sve češće otvorene i direktne kritike najznačajnijih međunarodnih partnera Bosne i Hercegovine na račun predsjednika SDA? Ambasada SAD-a u BiH direktno i poprilično oštro osudila je izjave Bakira Izetbegovića o „prebrojavanju“ i zamjenjivanju mladih ljudi koji napuštaju BiH „robotima“.

U nedavnom gostovanju na TV Hayat Bakir Izetbegović izjavio je kako se opozicija ne treba hvaliti podrškom stranih ambasada i da je to podaništvo. Kako komentarišete takve tvrdnje? Ovo Vas pitamo s obzirom na to da se upravo Bakir Izetbegović nedavno pohvalio kako SDA ima podršku Ambasade SAD-a u BiH, a nakon čega se oglasila i sama Američka ambasada s jasnom porukom kako oni ne djele iste ciljeve sa SDA jer da dijele onda SDA „ne bi doprinosili disfunkcionalosti Federacije BiH i ne bi preferisali retoriku podjela iznad retorike pomirenja“.

Novinar ili novinarka, s obzirom na to da nije jasno s kim je Bećirović razgovarao, pitao/la ga je i kako gleda na prijetnje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) o reorganizaciji BiH. 

Kako gledate na prijetnje HDZ-a o „institucionalnoj i teritorijalnoj reorganizaciji“ Bosne i Herecgovine?

Novinar/ka u jednom pitanju ističe da političke poruke Bećirovića nisu huškače te traži njegov stav o tome da li poruke takve prirode “ne piju vode”.

Vaše poruke nisu huškačke, ne dižete tenzije i ne bavite se zastrašivanjem biračkog tjela. Mislite li da huškačka retorika više, što bi se reklo, ne pije vode tj. da su prošla vremena u kojim su se izbori dobijali dizanjem tenzija?

U petom pitanju zatraženo je Bećirovićevo mišljenje o tome kako osigurati nezavisnost pravosuđa i sigurnosnih agencija, uz konstataciju da je ovaj sektor politizovan i pod kontrolom SDA, HDZ-a i SNSD-a.

Sigurnosni i pravosudni sektor u Bosni i Hercegovini u potpunosti je politiziran. Toga su svjesni svi građani Bosne i Hercegovine. Ključne pozicije u ovom iznimnom važnom dijelu državnog sistema u rukama su provjerenih kadrova SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a. Kako osigurati neovisnost pravosuđa i sigurnosnih agencija?

Suprotno najavi iz uvodnog dijela članka o tome da je Bećirović govorio ekskluzivno za PressMedia o “aktuelnim temama u Bosni i Hercegovini, kao i modelima rješavanja nagomilanih problema”, svega se jedno pitanje tiče toga kako riješiti neki problem. To je pitanje o tome kako osigurati nezavisnost pravosuđa i sigurnosnih agencija, na što je Bećirović odgovorio:

Bosni i Hercegovini na pozicijama sudija, tužitelja, direktora i službenika sigurnosnih agencija ne trebaju stranački poslušnici već odgovorni i stručni pojedinci koji će raditi u skladu sa zakonima i u interesu građana Bosne i Hercegovine, a ne u skladu s instrukcijama i direktivama vladajućih političkih opcija.

Crtice iz Hodžićeve biografije predstavljene kao intervju

Intervjuu s Dželaludinom Hodžićem, kandidatom Naroda i Pravde (NiP) za zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, na portalu PressMedia objavljen je 9.9.2022. godine.

Ovaj intervju, koji se sastoji od šest pitanja, više liči na predstavljanje kandidata nego na intervju. Članak počinje, ali i završava crticama iz Hodžićeve biografije.

Prva rečenica članka govori da je “Hodžić rođen 1983. godine u Sarajevu”, a posljednja da je “oženjen i otac troje djece”.

U prvom je pitanju nepoznati/a novinar/ka ovog kandidata pitao/la sljedeće: “Šta Vas je motiviralo na ovaj potez (op.a. kandidaturu) i kakva su očekivanja?”

Drugo pitanje glasilo je: “Koje su to teme i naglasci na kojima insistirate u kampanji i vlastitom političkom angažmanu?”. Hodžić daje opširan odgovor u kojem, suštinski, ne govori ništa precizno. On se tako poziva na program stranke te poziva građane/ke da se upoznaju s tim materijalom.

“Kao kandidat Naroda i Pravde podržavam programsku platformu i izborni program za predstojeći mandatni period. On je dostupan u različitim elektronskim i štampanim verzijama. Pozivam građane da se u toku ove kampanje upoznaju s tim materijalom.

Odmah nakon toga uslijedilo je pitanje: “Kako objašnjavate tu potrebu za manipuliranjem vjerskim osjećanjima?”.

Na pitanje “Kako razumijete vanjskopolitičke prioritete Bosne i Hercegovine u narednom periodu?”, Hodžić je odgovorio da su prioriteti “NATO i Evropska unija”. Upravo nakon ovog pitanja, ali i odgovora na njega, uslijedilo je jedino potpitanje postavljeno tokom intervjua – “Možete li obrazložiti takav stav?” Dodatno je objasnio da je NATO prioritet u odnosu na Evropsku uniju.

Posljednje pitanje u intervjuu glasilo je: “Zaključna poruka biračima?”. Nakon ovog pitanja ponovo su uslijedili detalji iz biografije ovog kandidata. 

Hodžić je u zaključku dobio priliku da predstavi, prije svega, sebe, a onda i iskaže svoje političke poruke, a da novinar/ka nije propitivao/la šta konkretno planira uraditi u slučaju da osvoji željenu poziciju.

Oba intervjua lišena su pitanja kojima bi, u svjetlu dobre medijske prakse, publika dobila objektivan uvid u temu.

Pitanja su u oba intervjua postavljena tako da sagovornici ispričaju ono što žele, a ti se odgovori dodatno ne propituju. Ona u jednom slučaju služe za kritiku protivkandidata i političkih protivnika, a u drugom za predstavljanje biografije i političkih poruka.

Posebno se u tome ističe intervju s Dželaludinom Hodžićem, koji i formom i pitanjima koji se nadovezuju na njegovu biografiju podsjeća na političko predstavljanje kandidata. Takav oblik predstavljanja uobičajen je za zvanične stranice partija ili stranice kandidata/kinja, kao i za slučajeve plaćenog oglašavanja, ali ne i za intervju.

 

(Raskrinkavanje.ba)