Rasvjetljavanje: Intervju kao sredstvo političke propagande

Ova analiza je označena kao: Analize Razabiranje

Intervju kao novinarski žanr u ranijim predizbornim kampanjama često je bio točak političke mašinerije čiji je cilj da afirmiše političke subjekte, izbjegavajući pritom predizborna pravila i standarde profesije. Isto će se vjerovatno dešavati i tokom budućih izbornih godina.

Izvor: Raskrinkavanje.ba

Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 2.10.2022. godine, dok je predizborna kampanja zvanično počela 2.9.2022. godine. Značajnu ulogu u izbornom procesu i kampanji imaju i mediji, a pravila o predstavljanju kandidata/kinja i izvještavanju o izbornim temama u medijima određena su Pravilnikom o medijskom predstavljanju političkih subjekata koji je izdala Centralna izborna komisija. Ovim se pravilnikom pobliže uređuje primjena odredbi Poglavlja 16 Izbornog zakona BiH, koji uređuje isto polje. Prema ovom pravilniku i zakonu, mediji su dužni poštovati pravila predizborne kampanje, kao i druge odredbe i principe Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za štampu u BiH, koji regulišu rad medija i definišu pravila za objavu medijskog sadržaja.

Ipak, Raskrinkavanje je tokom 2018. i 2020. godine primijetilo niz nepravilnosti, manipulacija i dezinformacija pri medijskom izvještavanju o izbornim temama. Mediji su tako otvoreno favorizirali jedne i degutantno pokušavali diskreditovati druge političke subjekte, koristeći se pritom različitim manipulacijama i dezinformacijama. Pojavili su se i različiti novi portali, mahom anonimni i pristrasni, koji su se lažno predstavljali kao novi nezavisni mediji. Pokretali su se i tematski usmjereni portali koji su se bavili isključivo izbornim temama, a budili su se i takozvani spavači – portali koji djeluju isključivo tokom izbornog ili nekog drugog politički bitnog perioda.

Pojedini mediji praktikovali su i objavljivanje izmišljenih ili recikliranje starih izjava, manipulisalo se posterima i plakatima, pravili su se lažni profili kandidata/kinja, a svjedočili smo i promociji mizoginih i seksističkih narativa, govoru mržnje i huškanju. Sve su ovo pojave i taktike koje je Raskrinkavanje zabilježilo tokom prethodne dvije izborne godine, a koje će se vrlo vjerovatno pojavljivati i u periodu svakih narednih izbora.

Stoga na početku izborne kampanje za Opće izbore 2022. godine Raskrinkavanje objavljuje novi serijal, “Rasvjetljavanje”, u kojem obrađuje vrste i taktike manipulisanja i dezinformisanja, zloupotrebe medija, medijskih žanrova i društvenih mreža te druge pojave kojima se utiče na javno mnijenje i izborni rezultat. Cilj serijala je da, na osnovu primjera i materijala iz prethodnih godina, upozori na štetne pojave koje će se vjerovatno ponovo naći u medijskom prostoru u periodu izbora, da olakša njihovo prepoznavanje i razumijevanje, ukaže na značaj i opasnosti te posluži kao svojevrsno pomagalo za glasače/ice.

Prvi tekst unutar "Rasvjetljavanja" obuhvata i ukazuje na pojavu u kojoj mediji, kao i anonimni portali koji se lažno predstavljaju kao mediji, zloupotrebljavaju intervju kao novinarsku formu kako bi svojim sagovornicima/ama ponudili govornicu i priliku za promociju.

Sve tekstove unutar ovog serijala možete pronaći na ovom linku, dok tekstove Raskrinkavanja koji se tiču aktuelnih izbornih tema i manipulacija možete pronaći u rubrici "Razabiranje". Iz materijala prikupljenih u rubrici posvećenoj izbornim temama, 2021. godine objavljeno je i istraživanje o dezinformacijama koje prate izborni proces u Bosni i Hercegovini, koje možete pronaći ovdje.

Kako mediji (zlo)upotrebljavaju formu intervjua?

Raskrinkavanje je ranije zabilježilo da su intervjui, kao jedna od najcjenjenijih i najzahtjevnijih novinarskih formi, u prethodnim predizbornim kampanjama manipulativo korišteni i zloupotrebljavani za političku promociju kandidata/kinja na izborima. Kako smo već naveli u ranijim tekstovima o ovoj temi, neki su nam predizborni intervjui više otkrili o medijima koji su ih objavili nego o osobama koje su intervjuisali, te se vrlo teško uopšte mogu nazvati novinarstvom.

Stvarni mediji, ali i anonimni portali, koriste intervjue na način da krše najprije etičke i profesionalne norme i standarde, a time i propise i kodekse o predstavljanju političkih subjekata i medijskom izvještavanju generalno. Takvi intervjui najčešće nemaju objektivan pristup, kritička i "teška" pitanja, te služe isključivo kao platforma za promociju kandidata/kinja na izborima.

Ovakve pojave štete kredibilitetu medija koji ih objavljuju, kao i kvaliteti medijskog sadržaja generalno, dok istovremeno dijelom utiču i na odluke glasača/ica. U njima se često govori o dobrim potezima i aktivnostima kandidata/kinja čiji se rad hvali, dok se sve manjkavosti rada uopšte ne spominju, što može uticati i na stvaranje lažne slike o nekome u javnosti, a u konačnici, i neinformisanog glasa na izborima.

Kako to izgleda u praksi?

Na osnovu analiza Raskrinkavanja o predizbornim intervjuima iz 2018. i 2020. godine, zaključuje se da su afirmacija uspjeha, izostanak kritike, izbjegavanje "škakljivih" pitanja i anonimnost novinara/ke ili portala koji objavljuje intervju jasni znaci da njegov cilj nije objektivno informisanje i zadovoljavanje osnovnih etičkih principa novinarstva. Naprotiv, kombinacija ovih elemenata obično je dokaz da se radi o manipulaciji novinarskim žanrom u svrhu promocije političkog subjekta. 

Jedan primjer takvog intervjua, koji je objavljen na anonimnom portalu, jeste onaj koji je portal Informativa u toku predizborne kampanje uoči Općih izbora 2018. godine uradio s tadašnjom i  aktuelnom ministricom turizma i okoliša u Vladi Federacije BiH Editom Đapo. Raskrinkavanje je u analizi od 15.11.2018. godine istaklo da se radi o predizbornom intervjuu čiji je cilj da Đapo, koja je članica Saveza za bolju budućnost (SBB), predstavi kao kandidatkinju koja zaslužuje glas ženskog biračkog tijela. O portalu Informativa i njegovoj bliskosti sa SBB-om Raskrinkavanje je i ranije pisalo u nekoliko navrata, a kome je u intervjuu za ovaj anonimni portal Đapo odgovarala na pitanja koja su uključivala angažman žena u politici, ali ne i ona koja su se ticala rezultata i potencijalnih manjkavosti njenog dotadašnjeg političkog angažmana, zna samo ona. Pitanja koja se tiču konkretnih rezultata rada Đapo indirektno su spomenuta samo kroz konstataciju o "brojnim nagradama", dok su bilo kakve "teže" teme izbjegnute, iako ih je svakako bilo: ekološka katastrofa koja se zbila u Lukavcu u augustu te godine, očajna kvaliteta zraka u nekim od najvećih gradova u Federaciji BiH, netransparentna podjela novca Fonda za zaštitu okoliša javnim i privatnim medijima i slično.

Raskrinkavanje se 2018. godine bavilo i analizom još jednog sličnog intervjua, koji je u vrijeme predizborne kampanje objavio portal Izdvojeno s tadašnjim kandidatom za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Mirsadom Hadžikadićem. Intervju nije sadržavao ime autora/ice, odnosno novinara/ke koji/a vodi razgovor, a ovaj portal, osim intervjua s Hadžikadićem, u toku te predizborne kampanje nije objavio nijedan intervju s nekim drugim političarom. Na osnovu isticanja promocije "patriotskih vrijednosti" i "angažmana" ovog kandidata, te pristrasnosti i nedostatka kritike u novinarskim pitanjima, zaključuje se da je riječ o još jednoj zloupotrebi intervjua u političke svrhe.

Međutim, i mediji čije autore/ice i urednike/ce poznajemo također objavljuju slične pristrasne intervjue. Jedan od takvih primjera je i intervju portala Dnevnik.ba sa Željanom Zovko iz 2018. godine, kao i intervju koji je ministar unutrašnjih poslova FBiH Aljoša Čampara dao za portal Faktor iste godine. Ni u ovim slučajevima nije bilo pitanja koja se tiču konkretnih rezultata rada političkih subjekata, već su intervjui iskorišteni kao alat za njihovu političku promociju.

Praksa recikliranja starih intervjua također je zabilježena tokom prethodnih izbornih ciklusa. Intervju s aktuelnim gradonačelnikom Gradačca Edisom Dervišagićem, tadašnjim kandidatom Socijaldemokratske partije u BiH (SDP) za istu funkciju na lokalnim izborima, koji je urađen u julu 2020. godine, na početnoj stranici anonimnog portala Deblokada našao se u novembru, tokom trajanja predizborne kampanje. Njegovo isticanje u mjesecu predizborne kampanje manipulativno je navodilo na zaključak da je riječ o aktuelnom intervjuu i ukazivalo na to da je manje riječ o novinarstvu, a više o političkoj promociji Dervišagića koji se natjecao za novi mandat. I iz ovog intervjua izostavljeno je ime autora/ice, odnosno osobe koja je vodila razgovor. Umjesto kritičkog pristupa, anonimni autor postavljao je pitanja koja su isključivo bila u vezi s uspjehom Dervišagića. 

Kako bi intervju trebao izgledati?

Dobra praksa provođenja intervjua ustvari podrazumijeva dobru pripremu, pažljivo biranje  sagovornika/ce, postavljanje jasnih pitanja, objektivnost te sudjelovanje u razgovoru na način koji podrazumijeva aktivno slušanje sagovornika/ce i postavljanje potpitanja. Govoreći o osnovnim pravilima, Mediacentar u članku iz 2004. godine navodi da dobra priprema novinara stavlja u ravnopravan položaj sa sagovornikom te da se time znatno smanjuje šansa da intervju završi samo kao jeftin publicitet za njegovog sagovornika.

Novinar je, kako se navodi, predstavnik publike i treba postavljati pitanja kakva bi postavila publika. Neprijateljski stav ili pretjerana naklonost spram sagovornika mogu doprinijeti urušavanju povjerenja publike. Stoga, objektivnost novinara ima značajnu ulogu u zadovoljenju etičkih standarda. Dodatno, pravila i standardi kvalitetnog intervjua dotiču se i spomenutih regulative i kodeksa, koji ukazuju na isto. 

Dakle, jasna pitanja popraćena potpitanjima, dobro poznavanje teme, kritički odnos te objektivnost jasni su znaci da se radi o intervjuu koji slijedi etičke standarde novinarstva. S druge strane, ukoliko takvi elementi nedostaju, a prisutne su isključivo pozitivne teme i aspekti bez ikakvog kritičkog pristupa, jasno je da je riječ o zloupotrebi ove forme.

Raskrinkavanje će u periodu Općih izbora 2022. godine nastaviti pratiti i analizirati zloupotrebe intervjua u političke i izborne svrhe. Ukoliko primijetite primjere slične one opisanim u ovoj analizi, možete ih poslati Raskrinkavanju putem ovog linka.

 

(Alena Beširević i Emir Zulejhić, Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Alena Beširević Objavljeno: 07. 09. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 1 sedmice

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Nove lažne nagradne igre lažnih Bingo Facebook stranica

Nekoliko Facebook stranica koje oponašaju vizuelni identitet trgovačkog lan...

Lažna vijest
Lažna vijest
Organizacija RAND nije kreirala izvještaj u kom se “planiraju rat i energetska kriza”

Portal Epoha u svom članku tvrdi da je organizacija RAND Corporation autor...

Lažna vijest
Analiza
Kako portali zloupotrebljavaju Istinomjer za političku promociju i diskreditaciju

Fact-checking portal Istinomjer čest je izvor vijesti za bh. portale. Ipak,...

Razabiranje
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me