Raskrinkavanje.ba

Kardiolozi ne savjetuju kašljanje u slučaju srčanog udara

“Savjet” da treba jako kašljati u slučaju srčanog udara nema medicinsko utemeljenje, ali i dalje se intenzivno dijeli na društvenim mrežama.

Foto: Msgrowth/Freepik

Objave u formi “savjeta” kako pomoći sebi u slučaju srčanog udara podijeljene su na desetinama Facebook profila početkom juna 2024. godine. U tim objavama opisana je zamišljena situacija u kojoj je osoba sama u vozilu i osjeća simptome srčanog udara. Navodi se da može pomoći sebi tako što će snažno kašljati do dolaska u bolnicu. 

Osoba koja se oseća slabo i čije srce jako kuca ima samo 10-ak sekundi pre gubljenja svesti.
Možete sebi pomoći tako što ćete kašljati više puta vrlo snažno!
Duboko udahnuti pre svakog kašlja.
Kašalj treba ponavljati svake sekunde dok ne stignete u bolnicu ili dok vam srce ne počne normalno kucati.
Duboko disanje daje kiseonik plućima, a pokreti kašlja podstiču cirkulaciju krvi i rad srca.

Fire Shot Capture 4749   Dubravko Ferger   Dobro Je Znati, I Dobro Je Činiti Dobro! Jeste...     Www.facebook.com

Foto: Screenshot/Facebook

Šta su činjenice?

Savjet da kašljanje pomaže u slučaju srčanog udara, odnosno da osoba koja je sama u tom trenutku može sebi spasiti život tako što će snažno kašljati, intenzivno se dijelio početkom 2024. godine. Raskrinkavanje je u analizi iz aprila 2024. godine provjeravalo tačnost tih navoda. Kako je navedeno u analizi, stručnjaci se slažu da taj savjet nema medicinsko utemeljenje.

Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, ”poremećaj je u kojem dolazi do oštećenja područja srčanog mišića radi njegove nedovoljne snabdjevenosti kisikom”, objašnjeno je na stranici Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

U slučaju simptoma srčanog udara, jako je važno što prije pozvati hitnu pomoć. Kašljanje na način na koji je to “savjetovano” u analiziranim objavama zapravo oduzima vrijeme pacijentu/kinji da blagovremeno reaguje i potraži stručnu pomoć. S tim u vezi, u pomenutoj analizi navodi se:

Doktorica Gemma Figtree, kardiologinja i profesorica medicine na Univerzitetu Sydney, rekla je u telefonskom intervjuu za portal AAP FactCheck da kašljanje neće otvoriti arteriju (čije začepljenje dovodi do infarkta).  
“Osnovni prioriteti moraju biti dovođenje (osobe) do mjesta gdje joj se može otvoriti arterija.”
Doktorica Arnagretta Hunter, kardiologinja na Australijskom nacionalnom univerzitetu, za ovaj je portal kazala sljedeće:
“Ne čini se da kardiopulmonalna reanimacija kašljem (eng. cough CPR) ima bilo kakvu naučnu osnovu za ljude koji dožive srčani udar u zajednici [op.a. u svakodnevnoj situaciji]. Pozivanje hitne pomoći najbolji je savjet za nekoga ko misli da može imati srčani udar.”
AAP prenosi da su obje doktorice saglasne da ova netačna tvrdnja vjerovatno počiva na činjenici da se kašljanje koristi u slučaju srčanog zastoja, ali samo u kontrolisanom okruženju (op.a. u bolnicama) i ipak sa različitim stepenom uspjeha. 

Srčani zastoj (iznenadni srčani zastoj) stanje je u kojem srce iznenada prestaje kucati, navodi se na stranici Medline Plus pri američkoj Nacionalnoj biblioteci medicine. U slučaju srčanog zastoja, krv prestaje da teče do mozga i drugih vitalnih organa, a bez ljekarske pomoći zastoj obično uzrokuje smrt u roku nekoliko minuta. S druge strane, u slučaju srčanog udara, srce obično ne prestaje kucati. 

Tvrdnje da kašljanje pomaže kod srčanog udara dijelile su se i na stranim jezicima, a analizirale su ih svjetske fact-checking platforme (1, 2, 3, 4,).

Kada je riječ o medicinskom tretmanu osoba koje su doživjele srčani udar, važno je da li je došlo do djelimične ili potpune blokade protoka krvi ka srcu. U skladu s tim, mogu se koristiti različiti lijekovi. U nekim slučajevima neophodan je i operativni zahvat kako bi se začepljena arterija otvorila. Detaljnije o ovome možete čitati u analizi Raskrinkavanja iz 2023. godine, u kojoj je objašnjeno zašto su netačni navodi da se udaranjem po unutrašnjoj strani lakta u slučaju srčanog udara može spasiti život.

Ukoliko sumnjate da vi ili neko u vašoj blizini ima simptome srčanog udara, ne pokušavate alternativne metode liječenja. Pozovite broj hitne pomoći u zemlji u kojoj se nalazite: 124 u BiH i Crnoj Gori, 194 u Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, 112 u EU ili 127 u Albaniji.

Shodno navedenim činjenicama, savjete o jakom kašljanju u slučaju simptoma srčanog udara ocjenjujemo kao pseudonauku budući da nemaju nikakvo medicinsko utemeljenje.

 

(Raskrinkavanje.ba)

 

Pogledajte originalne članke