Klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom nisu “laž” koju širi “moćni lobi”

Foto: Flickr

Na portalu Novosti 15.1.2023. godine objavljen je članak pod naslovom:

LAŽNA KLIMATSKA KRIZA PLANETU VODI U PROPAST: Moćni lobi širi neistine o navodnim pogubnim promenama u atmosferi

Za Novosti je ovom prilikom govorio klimatolog s Geografskog fakulteta u Beogradu dr. Vladan Ducić, koji tvrdi da su priče o klimatskoj krizi ostrašćene i da “nisu nauka, već religijski zanos”. Navodi da klimu na Zemlji određuju astronomski procesi, sunčeva aktivnost i pojave na Zemlji te da je ljudska aktivnost “na kraju liste”. U članku se dalje nabrajaju primjeri klimatskih promjena koje su se dogodile ranije u historiji, implicirajući da klimatske promjene koje se dešavaju danas nemaju veze s ljudskim faktorom, to jest da bi do njih svakako došlo bez obzira na ljudsku djelatnost.

Članak objavljen na Novostima prenijelo je nekoliko portala iz regiona (1, 2, 3).

Šta su klimatske promjene i kakvu ulogu u njima ima ljudska djelatnost?

U članku Novosti navodi se:

- Klimu naše planete u dugim vremenskim periodima određuju astronomski procesi koje je objasnio veliki srpski naučnik Milutin Milanković, a u kraćim periodima najveći uticaj imaju sunčeva aktivnost i pojave na Zemlji kao što su velike vulkanske erupcije, a tek na kraju niza se nalazi čovek i njegova delatnost. Kada je reč o Srbiji, čak i u najgorim prognozama scenarista globalnog otopljavanja piše da će ona imati klimu nalik onoj u Tesaliji, žitnici Grčke, a meni to ne liči na katastrofu - kaže prof. dr Ducić.
(...)
KLIMATOLOGIJA ozbiljnim državama služi za stvaranje strategija održivog razvoja u skladu sa aktuelnim promenama, od izbora sorti biljaka koje će se uzgajati, do planiranja saobraćaja.

- Rusija se, na primer, ozbiljno priprema za povećanje značaja plovidbenog puta preko Severnog ledenog mora, koje će u bliskoj budućnosti biti plovno veći deo godine. To nije katastrofa, već ponavljanje situacije od pre nekoliko vekova, kada je ovaj plovni put bio otvoren šest meseci godišnje, a danas je samo tri - kaže dr Ducić.

Klimatske promjene su dugoročne promjene u temperaturi i vremenskim obrascima na Zemlji. Promjene u temperaturi mogu biti prirodne, poput varijacija u solarnom ciklusu. Međutim, od 19. stoljeća ljudska aktivnost znatno utječe na klimatske promjene, prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva kao što su ugalj, nafta i plin. Naime, sagorijevanje fosilnih goriva proizvodi emisije stakleničkih plinova koji postaju svojevrsni ogrtač oko Zemlje, koji zadržava sunčevu toplotu i podiže temperaturu.

O netačnim tvrdnjama u vezi s klimatskim promjenama Raskrinkavanje je pisalo i ranije, u analizama koje možete pročitati ispod.

Kako se navodi na web stranici NASA-e, Zemljina klima mijenjala se kroz historiju. U proteklih 800.000 godina na Zemlji se desilo osam ciklusa ledenog doba i toplijih perioda, koji su bili uzrokovani malim varijacijama u Zemljinoj orbiti i koji su utjecali na količinu sunčeve energije koju je planeta dobijala.

Ipak, kako je objašnjeno, današnje zagrijavanje Zemlje drugačije je od događaja u prošlosti jer je jasno da je uzrokovano ljudskim aktivnostima od druge polovine 19. stoljeća naovamo. Trenutno zagrijavanje Zemlje dešava se brzinom koja nije zabilježena u proteklih 10.000 godina.

Postoje mnogobrojni dokazi da se intenzivne klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem zaista dešavaju. Neki od njih su zabilježeni rast temperature na Zemlji, zagrijavanje okeana, topljenje ledenih pokrivača na Antarktiku i Grendlandu, povlačenje glečera u cijelom svijetu (Ande, Himalaji, Alpe, Aljaska), smanjenje snježnog pokrivača, povećanje globalnog nivoa mora, topljenje arktičkog leda i sl.

Naučnici/e širom svijeta slažu se da trenutne klimatske promjene i globalno zagrijavanje uzrokuje ljudska aktivnost. Naime, 99,99% naučnih studija objavljenih od 2012. godine do danas, koje su prošle stručnu recenziju, zaključile su da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom. Više od 90% klimatologa/inja čiji su radovi objavljeni u naučnim publikacijama stava je da globalno zagrijavanje uzrokuje ljudska aktivnost.

Sa zaključcima se slažu i mnogobrojni klimatolozi/ginje iz našeg regiona. Bh. klimatolog Željko Majstorović za novinsku agenciju Anadolija u julu 2022. godine objasnio je da priča o klimatskim promjenama započinje pojavom prvog parnog stroja u 19. stoljeću, nakon čega dolazi do povećane emisije ugljendioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. Majstorović je za portal Klix  prošle godine govorio o posljedicama klimatskih promjena na Bosnu i Hercegovinu:

Srednja svjetska (globalna) temperatura neprestano raste, a iako taj porast na godišnjem nivou i nije tako velik, kontinuiran je i neumoljiv, kako to objašnjava Majstorović.

"Kada se to izrazi u brojkama za sljedećih deset ili sto godina cifre su više nego upozoravajuće, tim prije što su već sada vidljive značajne posljedice. Porast srednje temperature za BiH je u skladu sa globalnim porastom. Grafikon srednjih godišnjih temperatura za Sarajevo pokazuje porast za 1,1 stepen Celzijusa za sto godina. No, vidi se da u tome prednjači upravo zadnjih petnaestak godina, što znači da se trend zagrijavanja ubrzava. Nešto manji porast pokazuju mjesta na jugu zemlje, a najveći porast pokazuje sjeverni (peripanonski) dio. Stoga je česta pojava u zadnjih dvadeset godina da su Banja Luka i Gradačac topliji od Mostara", rekao je Majstorović.

Da su trenutne klimatske promjene velikim dijelom posljedica ljudske aktivnosti, potvrdili su i hrvatski klimatolozi Lidija Srnec i Branko Grisogono u intervjuu za portal Dnevnik 2019. godine:

Branko Grisogono, profesor dinamične meteorologije na zagrebačkom PMF-u, ističe također da se klima mijenja globalno i to ubrzano zadnjih sto, sto i pedeset godina.

"To je prvenstveno zbog plinova staklenika koji rastu i onda oni dovode do globalnog zatopljenja koje se očituje na različitim mjestima na različite načine. Uglavnom, izgleda da smo ušli u novu epohu što neki znanstvenici nazivaju antropocen – gdje je čovjek dominantNi faktor", kaže.

Dakle, iako je tačno da na klimatske promjene, generalno govoreći, utječu razni prirodni faktori, naučni je konsenzus da globalno zagrijavanje, koje je rezultat ljudskih aktivnosti u proteklih 200 godina – odnosno, sagorijevanja fosilnih goriva koja koristimo u industriji i transportu – uzrokuje neuobičajene, trajne i opasne promjene u klimi na Zemlji. 

Minimiziranje upozorenja o posljedicama globalnog zagrijavanja

U članku Novosti navodi se:

KLIMATSKOG smaka sveta neće biti, ni zbog rupa u ozonskom omotaču, ni zbog ugljen-dioksida, koji svakodnevno izdišu sva ovozemljska stvorenja s plućima, a sudnji dan ne može da izazove ni metan koji "emituju" krave iz creva posle varenja. 

Tačno je da postoje novinari/ke, aktivisti/ce, političari/ke, pa čak i pojedini/e naučnici/e, koji/e u svojim javnim nastupima govore o “početku apokalipse”, “nestanku ljudske civilizacije” ili “kraju svijeta do 2030.”.

Ukoliko govorimo o direktnim posljedicama globalnog zagrijavanja, moglo bi se reći da one neće dovesti do smaka svijeta i izumiranja ljudske rase. Ipak, kako je objašnjeno u članku naučnog portala Live Science iz decembra 2021. godine, klimatske promjene jesu potencijalna prijetnja za živote stotina miliona ljudi jer mogu dovesti do nestašice hrane i vode, što može rezultirati društvenim kolapsom i globalnim konfliktom. Naime, zagrijavanje planete negativno se odražava na proizvodnju hrane, uključujući povećanje deficita vode i time smanjenje žetve. 

Profesor atmosferske nauke na Univerzitetu Penn Michael Mann kazao je za Live Science da “ne postoje dokazi za scenarije u kojima bi klimatske promjene mogle da dovedu do izumiranja ljudske rase”, ali je dodao da bi “povećanje globalne temperature za 3 stepena celzijusa ili više dovelo do urušavanja naše društvene infrastrukture i masivnog konflikta i nemira”. 

To, kako objašnjava Live Science, ne mora nužno značiti izumiranje ljudi. I druge su civilizacije kroz historiju doživljavale kolaps, dijelom zbog klimatskih promjena, ali ljudska vrsta nije prestala da postoji i izgradila je nove civilizacije.

Drugim riječima, klimatske promjene neće dovesti do “smaka svijeta” i izumiranja ljudske rase u jednom katastrofalnom događaju, ali njihove dugoročne posljedice mogle bi da dovedu do kolapsa društva kakvog poznajemo danas. 

Posljedice klimatskih promjena već su osjetne. Na web stranici Ujedinjenih naroda navode se češće i intenzivnije prirodne katastrofe, intenzivnije suše, nedostaci  hrane u pojedinim dijelovima svijeta, izumiranje pojedinih životinjskih vrsta kao neke od posljedica klimatskih promjena.

Krave i ugljendioksid 

U članku Novosti navodi se:

Naučnici su zabrinuti jer mali korak deli odluku birokrata EU da narede istrebljenje krava jer ispuštaju gasove, od ideje da se naredi iskorenjivanje ljudi iz sličnih razloga.

- Isticanje lažne klimatske krize postaje tragedija za savremenu civilizaciju koja zavisi od pouzdanih, ekonomičnih i održivih izvora energije. Ni vetrenjače, ni solarni paneli, ni baterije nemaju ove kvalitete. Neistine o njima gura moćni lobi koji je Bjorn Lomborg nazvao klimatskim industrijskim kompleksom, a sastoji se od nekih naučnika, većine medija, industrijalaca i zakonodavaca. Oni su uspeli da ubede mnoge da je ugljen-dioksid u atmosferi, gas neophodan za život na zemlji, koji izdišemo sa svakim dahom, ekološki otrov. Višestruke naučne teorije i merenja pokazuju da klimatske krize nema. Tokom perioda ljudske civilizacije, temperatura je oscilirala između nekoliko toplih i hladnih perioda, pri čemu su mnogi topli periodi bili mnogo topliji nego danas - izričit je Volas Manhajmer, penzionisani stručnjak Istraživačke laboratorije mornarice SAD.

Ugljendioksid (CO2) je bezbojni gas slabog oštrog mirisa i kiselog ukusa i jedan od najvažnijih stakleničkih plinova povezanih s globalnim zagrijavanjem. Nastaje sagorijevanjem materijala koji sadrže ugljik, fermentacijom i disanjem životinja i ljudi, a koriste ga i biljke u fotosintezi ugljikohidrata. 

Tačno je da je CO2 prirodni dio životnog ciklusa na Zemlji. Ljudi i životinje ga izdišu, a biljke ga apsorbiraju i proizvode kisik. Ovaj balans u životnom okolišu narušen je sagorijevanjem fosilnih goriva u današnje vrijeme. Od industrijske revolucije ljudi sagorijevanjem fosilnih goriva proizvode znatno više ugljendioksida, koji je nemoguće apsorbovati unutar prirodnog ciklusa CO2, što rezultira povišenim količinama ovog gasa u atmosferi, koji potom zadržava sunčevu toplinu i dovodi do zagrijavanja planete.

Dakle, činjenica da je CO2 neophodan za život na Zemlji i da ga i sami izdišemo nije “dokaz” da njegove prekomjerne količine u atmosferi ne doprinose klimatskim promjenama.

Metan (CH4) je također jedan od najpotentnijih stakleničkih plinova koji se pojavljuje i u prirodi, kao i rezultat ljudskih aktivnosti. Ovaj gas odgovoran je za oko 30% globalnog zagrijavanja od predindustrijske ere.

Stoka, uglavnom krave, emituje velike količine stakleničkih gasova, uglavnom metana (najviše emisija stakleničkih plinova  proizvodi energetika, oko 77%). U pokušaju da se smanje ove emisije, suprotno onome što se navodi u članku Novosti, naučnici/e, organizacije i odgovorne institucije ne predlažu “istrebljenje krava”, već promjenu njihove prehrane, kao i smanjenje udjela mesa i mesnih proizvoda i veće korištenje biljnih namirnica u ishrani ljudi.

Ne postoje nikakvi izvještaji o tome da su zvaničnici/e Evropske unije naredili/e “istrebljenje krava”, kako to tvrde Novosti (1, 2), niti najave da postoje planovi za takvo nešto.

Dakle, i ugljendioksid i metan, koji se ljudskim aktivnostima proizvode u ogromnim količinama, jesu štetni za planetu i doprinose klimatskim promjenama. 

Shodno činjenicama, tvrdnju da se trenutno odvija “lažna klimatska kriza” koju “guraju” mediji, neki naučnici i zakonodavci ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere. Ocjenu lažna vijest dajemo i tvrdnjama da ljudi i njihova djelatnost najmanje utječu na klimatske promjene te da CO2 nema utjecaj na globalno zagrijavanje.

Sva prenošenja ovih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.

Tvrdnju da neće doći do “klimatskog smaka svijeta” ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama s obzirom na to da se njom insinuira da klimatske promjene nemaju opasne posljedice.

(Raskrinkavanje.ba)