Klimatska kriza je stvarna, izvještavanje o njoj nije dio “zavjere”

Ovogodišnje klimatske katastrofe pokrenule su lavinu teorija zavjere o klimatskoj krizi, između ostalog, i na anonimnom portalu Provjeri.

Ocijenjeni članci
Provjeri (.hr) Dezinformacija; Teorija zavjere;

Na anonimnom portalu Provjeri, koji uglavnom objavljuje zavjerološke sadržaje o pandemiji Covid-19, 10. augusta 2021. objavljen je članak opremljen naslovom:

Plandemija jenjava, agenda globalnog zatopljenja jača

U članku se navodi niz netačnih tvrdnji o klimatskim promjenama, sa fokusom na globalno zatopljenje kao jednu od posljedica klimatskih promjena. Klimatske promjene u ovom članku povezane su sa još uvijek aktuelnom pandemijom Covid-19 i vakcinacijom protiv ove bolesti, koja se trenutno sprovodi u skoro svim državama svijeta. 

 

Medijsko izvještavanje o vremenskim katastrofama nije počelo tornadom u Češkoj  

“Plandemija” je termin koji potiče od Judy Mikovits, diskreditovane američke naučnice koja je ostala bez posla zbog lažiranja naučnih istraživanja. Mikovits je stekla posebnu “slavu” svojim 26-minutnim videozapisom nazvanim “Plandemija”, koji se predstavlja kao dokumentarac. U njemu, Mikovits i drugi iznose brojne netačne tvrdnje o aktuelnoj pandemiji, o čemu smo detaljnije pisali u analizi na linku. Nasuprot ovakvim tvrdnjama, pandemija je stvarna, a virus SARS-CoV-2 koji izaziva bolest Covid-19 nije izmišljen ili bezopasan.

Članak započinje tvrdnjom da postoji određeni “recept” prema kojem “mainstream” mediji pišu o klimatskim promjenama. Autor ili autorica ovog članka izvještavanje “mainstream” medija o klimatskim promjenama opisuje kao “modus operandi” koji je započeo izvještavanjem o tornadu u Češkoj Republici krajem juna. Navodno, ovaj tornado je započeo “eru novog terora”. 

Ako ste u zadnje vrijeme “provirili iza neprijateljskih rovova” primijetili ste da se putem MS medija sve više plasiraju vijest o vremenskim „kataklizmama“, po točno određenom receptu. Nakon početnog bloka plandemijskih prebrojavanja i daljnjih strašenja modifikacijama virusa, te poticanja na cijepljenje, u pravilu slijedi blok vremenskih katastrofa koje se događaju diljem Zemlje. Ovakav modus operandi započeo je još tamo krajem lipnja s tornadom u Češkoj, o kojem smo pisali i koji je zapravo započeo eru novog terora, čijim posljedicama ćemo tek svjedočiti.

Prema pisanju Nacionalne geografije, tornado je “silovito rotirajući stupac zraka koji se proteže od olujnog neba do tla”. Ova pojava je jedna od najopasnijih u prirodi, s obzirom na to da se tornado kreće ogromnom brzinom i uništava sve pred sobom. Uprkos tome što je ova pojava najčešća u Sjedinjenim Američkim Državama, tornado se javlja i u Evropi.

Prema podacima Evropske laboratorije za jake oluje (European Severe Storms Laboratory - ESSL), u Europi se u prosjeku desi oko 300 tornada godišnje. Tornado koji je zahvatio južnu Moravsku u Češkoj jeste rijedak i najjači je u modernoj historiji ove države, no to svakako ne znači da ih nije bilo ranije. Zapravo, podaci pokazuju da su samo u periodu od 1931. do 1940. godine zabilježena 44 tornada u ovoj zemlji, dok je u periodu 2001-2010. zabilježeno njih 56. 

Dakle, radi se o prirodnoj pojavi, ali svakako ne jedinoj o kojoj su mainstream mediji izvještavali protekle tri godine. No, obzirom da se radi o najjačem tornadu u modernoj historiji Češke Republike, koji je nanio veliku materijalnu štetu, jasno je da je ova pojava dobila više medijske pažnje. 

Pored tornada u Češkoj, planetu je zahvatio niz klimatskih katastrofa u periodu 2019-2021. koje nisu ni na koji način povezane sa pandemijom, niti bilo kakvom “agendom”. Neke od njih su požari koji su zahvatili Australiju krajem 2019. i početkom 2020. godine; požari koji su zahvatili prašumu Amazon također krajem 2019. i početkom 2020. godine; ekstremne hladnoće na jugu Sjedinjenih Američkih Država početkom 2020. godine; razorni tajfun Goni na Filipinima u novembru 2020. godine; požar koji je uništio kanadski grad Lytton u julu 2021. godine; te razorna sezona uragana na Atlantiku. 
 

Šumski požari potpomognuti su klimatskim promjenama

Nakon tornada u Češkoj, u članku se govori o izvještavanju o požarima koji su zahvatili neke države, sa tvrdnjom da su oni posljedica ljudskih aktivnosti.

Najnoviji kurs kojim je „zapovjeđeno“ da se krene jesu katastrofalni požari, koji haraju svijetom, od Grčke, Italije, Kalifornije…Na mlađu generaciju ovakve vijesti mogu ostaviti dojam, dok će se oni iskusniji sigurno prisjetiti proteklih desetljeća kada su u pravilu gotovo svakog ljeta vijesti o katastrofalnim požarima obilazile svijet. Da budemo načisto, prema službenim podacima Ministarstva obrane Republike Hrvatske, 95% požara nastaje uslijed ljudske aktivnosti (slučajno ili namjerno izazivanje), dok tek oko 5% požara nastaje prirodnim putem. Dakle, potenciranje paradigme da požari nastaju zbog posljedica globalnog zagrijavanja ne drži vodu.

Šumski požari su izuzetno bitni za obnavljanje ekosistema i održavanje zdravlja šuma. No, kako se Zemlja počela zagrijavati, divlji šumski požari počeli su da mijenjaju “šablon” po kojem se dešavaju. Ovome su pridonijele suše, suha zemlja, duža ljeta i toplija proljeća. Samim tim, sezone požara su se produžile, postale su češće i sa puno većim posljedicama. 

Činjenica da je veliki broj požara uzrokovan ljudskom aktivnošću se ne krije u medijima, niti se “potencira paradigma da požari nastaju zbog posljedica globalnog zagrijavanja”, kako se navodi u članku. Tako, na primjer, New York Times o požarima u Kaliforniji izvještava na sljedeći način:

Čak i ako postoje uslovi za požar, ipak je potrebno nešto ili neko da ga započne. Ponekad je okidač priroda, poput neobičnih udara groma koji su započeli LNU serija požara u augustu, ali češće su odgovorni ljudi, rekla je Nina S. Oakley, istraživačica u Centru za zapadne vremenske i vodene ekstreme pri Institutu za oceanografiju Scripps, Kalifornijskog univerziteta u San Diegu.

U ovom članku se objašnjava da je kalifornijska klima uvijek bila “podložna požarima”, ali i da je “veza između klimatskih promjena i većih požara neraskidiva”. Park Williams, bioklimatolog pri Zemljinom opservatorijumu Lamont-Doherty Univerziteta Columbia rekao je: “Ova veza s klimatskim promjenama je jasna: toplije temperature isušuju goriva. U područjima s obilnim i vrlo suhim gorivima potrebna vam je samo iskra”.

Dakle, ne potencira se da su požari nastali zbog klimatske krize, ali ih je zbog nje i viših temperatura zraka puno teže držati pod kontrolom. 

Također se tvrdi i da se izvještava o klimatskim katastrofama kako bi se “stvorio dojam” o značajnim promjenama u klimi:

Tijekom svojih (dez)informativnih emisija, televizijske kuće redom izvještavaju o vjerojatno svim nevremenima koje su se tog dana pojavile u svijetu, pa ćete tako npr. saznati da je pala enormna količina kiše u nekoj pokrajini u Kini, koja je potopila tunel, sjever Italije je poharalo nevrijeme s tučom i tako dalje, a sve u cilju stvaranja dojma nekakvih značajnih promjena u klimi.

O klimatskim katastrofama se izvještava zbog toga što se klimatska kriza dešava, a ne obratno. Ne izvještava se kako bi se “stvorio dojam” o klimatskim promjenama. 

Da klimatske promjene zaista jesu posljedica ljudskih aktivnosti, svjedoče brojni naučni izvori. Jedan od takvih je studija iz 2016. godine, objavljena u magazinu Environmental Research Letters, u kojoj se iznosi podatak da preko 90 posto klimatologa, čiji su radovi objavljeni u naučnim publikacijama, zastupa stav da novije globalno zagrijavanje uzrokuje ljudski faktor.

O ovoj činjenici ne pišu samo naučnici. Na potencijalne posljedice globalnog zagrijavanja redovno upozoravaju i različite institucije, te organizacije koje vode brigu o okolišu. 

Evropska agencija za okoliš (EEA) ističe da su ljudske aktivnosti rezultirale povećanjem koncentracije stakleničkih plinova, čije se emisije, u cilju ublažavanja klimatskih promjena, moraju smanjiti ili spriječiti: 

Emisije stakleničkih plinova posljedica su prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti. Najvažniji prirodni staklenički plin u atmosferi je vodena para. Međutim, ljudskim aktivnostima otpuštaju se velike količine drugih stakleničkih plinova, čime se povećavaju koncentracije tih plinova u atmosferi, a to, pak, pojačava učinak staklenika i čini klimu toplijom. Glavni izvori stakleničkih plinova, koji su rezultat ljudskog djelovanja, jesu:

izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) u proizvodnji električne energije, prevozu, industriji i kućanstvima (CO2);

poljoprivreda (CH4) i promjene u upotrebi zemljišta, poput krčenja šuma (CO2);

odlaganje otpada (CH4);

upotreba industrijskih fluoriranih plinova.

Također, o porastu temperatura na globalnom nivou izvještavaju i komercijalni mediji, a jedna od posljednjih informacija, koja je zbog pandemije koronavirusa ponegdje prošla i neprimjećeno, jeste da je 2020. bila jedna od najtoplijih godina u historiji. 

O tome je u januaru 2021. pisalo i srpsko izdanje BBC-a

Novi podaci sa satelita Evropske unije pokazuju da je 2020. godina u statistički mrtvoj trci po vrućini sa 2016. kao najtoplijom godinom na svetu.

Služba za klimatske promene Kopernik navodi da je prošla godina bila oko 1,25 stepeni Celzijusa iznad dugoročnog proseka. Naučnici kažu da su nivoi toplote bez presedana na Arktiku i u Sibiru bili ključni faktori u povišenju ukupne temperature.

U 12 meseci godine za nama zabeležen je i novi rekord u Evropi, oko 0,4 stepeni toplije nego 2019. godine. (...)

Globalno gledano, desetogodišnji period od 2011. do 2020. godine je najtoplija decenija, a poslednjih šest godina bilo je šest najtoplijih zabeleženih.

„Godina 2020. ističe se izuzetnom toplinom na Arktiku i rekordnim brojem tropskih oluja u severnom Atlantiku", rekao je Karlo Buontempo, direktor Kopernikove službe za klimatske promene.

„Nije iznenađenje da je poslednja decenija bila najtoplija zabeležena i još je jedan podsetnik na hitnost ambicioznog smanjenja emisija gasova kako bi se sprečili negativni klimatski uticaji u budućnosti."

Više o ovome pročitajte u našoj analizi “Globalno zagrijavanje nije prevara niti medijska manipulacija”.

 

Agende 21 i 2030 nisu propaganda i imaju za cilj unapređenje kvalitete života

U članku se spominju i Agende 2030 i 21 u kojima navodno piše da su “ljudi isključivi krivci za promjenu klime”:

Zašto sve ovo napominjemo? Zato što se vrlo jasno mogu vidjeti konture plana Agende 2030 i 21, o kojima smo već pisali. Radi se o tome da će se pokušati, a već se i službeno počelo s tom propagandom, okriviti čovječanstvo za sve ove vremenske i s vremenom povezane nepogode, te učvrstiti paradigmu da su ljudi isključivi krivci za promjenu klime.

Konačni cilj agende globalnog zatopljenja je ukidanje korištenja fosilnih goriva, a kako bi se smanjilo navodno povećanje CO2 u atmosferi. Dosada ste već razumjeli da smo mi, ljudi, prema planovima Gospodara iz sjene, najveći krivci za sve, pa i za ovo povećanje ugljičnog dioksida.

Ovo je samo jedan od koraka u sveobuhvatnom planu o porobljavanju čitavog stanovništva Zemlje, a sudeći prema prethodno pokrenutom koraku, plandemiji koronavirusa, kreatorima ovog sotonskog plana neće biti lako. 

Agenda 21 je akcioni plan Ujedinjenih nacija koji je usvojen na samitu u Brazilu 1992. godine. Riječ je o dokumentu na preko 300 stranica kojim se definišu koraci neophodni za rješavanje pitanja očuvanja okoline i održivog razvoja. Agenda 21 se sastoji od preambule, te četiri poglavlja: 1) socijalna i ekonomska dimenzija, 2) očuvanje i upravljanje resursima za razvoj, 4) jačanje uloge važnih aktera i 4) sredstva za implementaciju.

Agenda 21 za cilj ima unaprijediti kvalitet života u svim oblastima u kojima čovjek utiče na prirodu, sa naglaskom na održivom razvoju - u najkraćem, konceptu ekonomskog i socijalnog napretka koji vodi računa da ne našteti okolišu. 

Broj 21 u nazivu agende odnosi se na 2021. godinu, koja je bila definisana kao godina u kojoj bi se ostvarili utvrđeni ciljevi. 

U međuvremenu, na samitu o održivom razvoju održanom 25.9.2015. u New Yorku, UN su usvojile Program održivog razvoja do 2030. godine koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja. Dokument je poznat pod nazivom Mijenjamo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj (Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development) i dostupan je na zvaničnoj stranici UN-a.

Ciljevi održivog razvoja, koji se nazivaju i Globalnim ciljevima, predstavljaju nadgradnju Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDGs) - osam ciljeva borbe protiv siromaštva koje se svijet obavezao da će postići do 2015.  godine. Milenijumski ciljevi, usvojeni 2000. godine, obuhvataju veliki broj pitanja, uključujući borbu protiv siromaštva, gladi, bolesti, neravnopravnosti spolova i obezbjeđivanje vode i sanitarnih uslova života. U postizanju Milenijumskih ciljeva ostvaren je značajan uspjeh, što ukazuje na značaj postojanja objedinjujućeg programa koji počiva na ciljevima i rezultatima. Uprkos uspjehu, siromaštvo nije u potpunosti iskorijenjeno.

Zavjerološke priče o Agendi 21 u SAD-u nisu novina. Prema studiji koju je 2014. godine objavio Southern Poverty Law Center, organizacija koja se bavi problemima povezanim sa rasizmom i ekstremnim ideologijama, takve teorije zavjere se najčešće dovode u vezu sa desničarskim grupama koje imaju svoje ekonomske interese u predstavljanju Agende 21 kao nekakvog “plana za uništenje”. 

Više o ovim Agendama pisali smo u analizama Ne postoji “sporazum o genocidu” koji je “potpisalo 179 zemalja” i Viralna objava o UN Agendi 21/2030 ipak jeste teorija zavjere.

 

Ocjene:

Shodno činjenicama, tvrdnje o Agendama 21 i 2030 kao “propagandi” čiji cilj je da “okrivi čovječanstvo za vremenske prilike”, kako bi se “porobilo čitavo stanovništvo”, ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Ove agende imaju za cilj poboljšati kvalitetu života u svim oblastima u kojima čovjek utiče na prirodu. Istu ocjenu dajemo i navodima o “plandemiji”.

Impliciranu tvrdnju da su mediji dio ove zavjere i da imaju “modus operandi” prema kojem izvještavaju o vremenskim katastrofama, te da su započeli “novu eru terora” izvještavanjem o tornadu u Češkoj, ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Radi se o prirodnim pojavama koje su postale intenzivnije, razornije i opasnije zbog klimatske krize, pa se o njima i češće izvještava. 

Također, tvrdnja da se potencira paradigma o posljedicama klimatskih promjena kao uzroku požara je manipulativna. Naučnici ne tvrde da požari nastaju zbog klimatske krize, već da postaju razorniji i teži za kontrolisati zbog viših temperatura i drugih posljedica ove krize. Ovu tvrdnju ocjenjujemo kao dezinformaciju.

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Amina Čeliković Objavljeno: 06. 09. 2021 | Zadnji put osvježeno: prije 2 sedmicu

Posljednje objavljene analize

Analiza
Pregled sedmice: Klikbejt naslovi, teorije zavjere i protein šiljka

U sedmici iza nas pisali/e smo o manipulativnim klikbejt naslovima pojedini...

Lažna vijest
Ivermektin nije lijek za Covid-19, ali ne izaziva sterilitet kod muškaraca

Antiparazitik Ivermektin ne liječi Covid-19, iako ga antivakcinacijski akti...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Dezinformacija Ispravljeno
Lažna vijest
Dezinformacije lažnog franjevca: Alexis Bugnolo o vakcinama protiv Covid-19

Više od 15.000 interakcija na društvenim mrežama zabilježio je članak u koj...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Pseudonauka Teorija zavjere
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me