„Ovo je tačka na 'I' za knjiženje ne samo objekta Veliki Žep u Han Pijesku, nego po principu precendentnog prava, moguće je svu vojnu-državnu imovinu knjižiti na njenog stvarnog vlasnika – državu Bosnu i Hercegovinu, odnosno za potrebe Oružnih snaga BiH. Očekujemo da će Predsjedništvo BiH kao vrhovni komandant Oružanih snaga hitno obavijestiti generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da su se stekli uvjeti za aktivaciju MAP-a za BiH.“
Osnov za članak je izjava Amera Jerlagića, predsjednika Stranke za BiH, koja je nekritički prihvaćena kao istinita i na osnovu nje je izveden zaključak u naslovu članka. Međutim, stvari stoje drugačije.
Ustavni sud BiH je, u ovom konkretnom slučaju, po apelaciji odlučivao o privremenoj mjeri i o tome da li je postojala povreda prava na pravično suđenje. Kad Sud odlučuje o apelaciji, odluka se, također, odnosi samo na taj konkretan slučaj i ne pruža osnovu da se drugi sudovi pozivaju na ovu konkretnu odluku (osim eventualno Ustavnog suda u nekom drugom postupku). Jer, u apelacionim odlukama se sam Ustavni sud poziva na svoje ranije odluke, osim ukoliko se ne promijeni praksa, te se Sud u tom slučaju poziva na noviju praksu.
U ovom konkretnom slučaju, Pravobranilaštvo BiH pokrenulo je spor pred Sudom BiH, koji je prvo u julu 2015., a potom i u augustu 2016. presudio da je rečena lokacija vlasništvo BiH i da shodno tome, treba prije svega biti upisana kao njeno vlasništvo. Organi vlasti u entitetu RS su na presudu Suda BiH reagovali su izjavom da će, zbog njene neprovodivosti odbiti da provedu odluku Suda BiH.
Pravobranilaštvo entiteta RS je u septembru 2016. uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH zahtijevajući privremenu mjeru kojom se odlaže izvršenje presude Suda BiH. Sredinom augusta 2017. godine, Ustavni sud BiH odbio je apelaciju Pravobranilaštva RS.
Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove eniteta RS izdala je saopštenje za javnost istog dana kada je Ustavni sud objavio odluku:
Uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose RS:
„Postupajući u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, u zakonom predviđenim rokovima, utvrđeno je da postoje određene manjkavosti u presudi Suda BiH, te da navedena presuda nije provodiva u evidencijama o nepokretnostima koje vodi Uprava.“
Samo desetak dana nakon presude Ustavnog suda, Okružni sud u Doboju odbio je na zahtjev Ministarstva odbrane uknjižiti kasarne „Radomir Putnik“ i „Treći maj“ u Doboju.
Odluke Ustavnog i Suda BiH sudova još uvijek nisu provedene. Zamjenica Pravobranioca BiH, Zikreta Ibrahimović, potvrdila je da je, nakon što je Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove odbila da provede sudsku presudu, Pravobranilaštvo BiH pokrenulo novi upravni spor pred sudom u Istočnom Sarajevu.
Tek kada taj spor bude okončan, da li pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu ili u slučaju da zahtjev Pravobranilaštva BiH bude odbijen pred Vrhovnim sudom RS, biće moguće poduzeti korake u pravcu izvršenja presude i knjiženja kasarne u Han Pijesku na državu.
Drugim riječima, knjiženje svih lokacija i aktiviranje MAP-a su još prilično daleko.
(Raskrinkavanje.ba)
Pravni sistem:
Za početak, pravni sistem BiH ne počiva na principu precedentnog prava, kao što je slučaj u anglosaksonskom pravu. U BiH je na snazi kontitentalno pravo, kojemu su izvor zakoni i niži pravni akti.
Konsekventno, odluka Suda BIH o knjiženju jedne određene imovine kao državne imovine, odnosi se samo na tu lokaciju, i niti na jednu drugu. Ta se odluka, naravno, u nekom novom upravnom postupku pred Sudom BiH može navesti kao pravni argument, ali sudija ne bi imao obavezu da odluči isto kao u navedenom postupku. Sličan je slučaj i u postupcima pred nižim sudovima, u kojima se advokati mogu pozvati na odluku višeg suda, ali ista nije obavezujuća za sudiju.
Dalje, precedentno pravo nema veze sa činjenicom da su odluke Ustavnog suda (barem po Ustavu i zakonima) obavezujuće i proizvode krivičnu odgovornost u slučaju nesprovođenja.