Raskrinkavanje.ba

Kritika antipandemijskih mjera zasnovana na dezinformacijama

U intervjuu za portal Source, bivša novinarka Merima Spahić iznijela je niz netačnih tvrdnji o Covid-19 i vakcinama protiv te bolesti.

Na portalu Source, 22.8.2021. godine objavljen je članak pod naslovom:

Merima Spahić kritikuje vlast: Mi bismo, kao, da umremo, a Forto i Vranić nam, kao, ne daju!

Članak sadrži snimak intervjua s bivšom novinarkom Merimom Spahić, u kojem ona iznosi niz netačnih tvrdnji o vakcinama, virusu SARS-CoV-2 i bolesti koju on uzrokuje, Covid-19.

Spahić je, između ostalog, tvrdila da je vakcina promovirana prije proglašenja pandemije Covid-19, te da smo “znali” da ćemo se morati vakcinisati čim se pojavila ta bolest. Također je navela da statistike ne pokazuju “strašne epidemije”, te da su zaštitne maske efikasne 0,01% u zaštiti od bolesti. Rekla je i da je lockdown neefikasna metoda i “drugi uzročnik smrtnosti”.

 

Da li su vakcine protiv Covid-19 obavezne i da li su “promovirane” prije početka pandemije?

Na samom početku intervjua, Spahić navodi:

Ono što ja sada vidim, u posljednjih godinu i po dana jeste da je promovisana vakcina prije maltene prije nego što je Covid i proglašen pandemijom. Mi smo znali da ćemo se nečim uskoro morati vakcinisati i to je meni kao novinaru, kao nekom istraživaču i slobodoumnom, ovaj, građaninu izazvalo neku sumnju. Zašto vakcina za bolest o kojoj još uvijek ne znamo ništa?
(...)
Kada se pojavila ta bolest imali smo informaciju da ćemo svi morati da budemo vakcinisani.

Nejasno je zbog čega bi razvoj vakcine protiv bolesti koja predstavlja prijetnju globalnom zdravlju bio “sumnjiv”, no tvrdnja da smo “znali da ćemo se morati vakcinisati” čim se pojavila bolest Covid-19 je svakako netačna.

Kako se navodi u članku objavljenom u naučnom časopisu Nature 20.4.2020. godine, genetska sekvenca virusa SARS-CoV-2 objavljena je 11.1.2020. godine, što je pokrenulo istraživačke aktivnosti širom svijeta u cilju pronalaska vakcine protiv novog virusa koji uzrokuje bolest Covid-19. Takav razvoj događaja je razumljiv, s obzirom na činjenicu da je novi virus uzrokovao epidemiju u gradu Wuhan u Kini krajem 2019. godine i širio se i u drugim državama, predstavljajući opasnost po javno zdravlje na globalnom nivou.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju 11.3.2020. godine, a prve vakcine protiv Covid-19 odobrene su za masovnu upotrebu u decembru 2020. godine, gotovo godinu kasnije, kada se o bolesti Covid-19 znalo više nego na početku. 

Vakcinacija je obavezna u svega tri države u svijetu: Turkmenistanu, Vatikanu i Tadžikistanu. U ostalim državama svijeta, uključujući i BiH, vakcinacija je stvar izbora. U pojedinim državama, kao što su Francuska, Rusija i Velika Britanija, vakcinacija je obavezna za određene grupe ljudi, kao što su zdravstveni radnici i radnici u javnom sektoru, navodi se u članku objavljenom na portalu Statista 16.7.2021. godine.

Spahić također navodi da je direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthony Fauci rekao da “vakcina ni u jednom trenutku ne štiti od bolesti”, o čemu je Raskrinkavanje pisalo u analizi koju možete pročitati ovdje. Istu tvrdnju Spahić je ranije objavila i na svom Facebook profilu na kojem često objavljuje “zavjerološki” sadržaj o vakcinama i Covid-19.

 

Da li je Covid-19 opasan?

U intervjuu, Spahić navodi:

Statistike ne pokazuju nikakve strašne epidemije. Ako ćemo pratiti posljednih godinu i po dana, rekli bismo da niko od nas ne bi trebao biti živ.

U njenoj izjavi, koja se citira u članku na portalu Source, stoji:

Cijela ova priča se svodi na "lov u mutnom", dok je s druge strane mogućnost preživljavanja od korone 99,80%. 

Tvrdnja da statistike “ne pokazuju nikakve strašne epidemije” je nesuvisla, s obzirom na činjenicu da je u svijetu od početka pandemije do datuma pisanja ove analize zabilježeno 218.104.490 Covid-19 slučajeva. U BiH su zabilježena 213.853 slučaja zaraze, od kojih je 9.803 završilo smrtnim ishodom. S obzirom na činjenicu da je, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Instituta za javno zdravstvo RS, 2018. godine od zaraznih bolesti (gripa, AIDS, morbili i druge) ukupno umrlo 76 osoba u BiH, jasno je da Covid-19 predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva u BiH.

Kako se navodi u članku portala Radio Slobodna Evropa, objavljenom u maju 2021. godine, BiH je u toku talasa zaraze u martu 2021. bila druga zemlja u svijetu po broju umrlih od Covid-19 na milion stanovnika, bilježeći čak 23,6 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

Nemoguće je izračunati tačnu stopu smrtnosti od Covid-19, s obzirom na to da svaki slučaj nije registrovan, ali moguće je izračunati stopu smrtnosti slučajeva (case fatality rate - CFR) uz pomoć dostupnih podataka o potvrđenim slučajevima bolesti i potvrđenim smrtnim ishodima, koristeći formulu koja se može pronaći na linku ovdje.

Prema podacima stranice Worldometers, od posljedica oboljenja Covid-19 do datuma pisanja ove analize preminulo je 4.527.083 osobe u svijetu, a zabilježeno je 218.104.490 infekcija. S obzirom na broj potvrđenih slučajeva, stopa smrtnosti trenutačno iznosi 2,07%.

U Bosni i Hercegovini, prema navedenim podacima, stopa smrtnosti iznosila bi 4,5%.

Tvrdnja da je mogućnost preživljavanja od Covid-19 99,80% vjerovatno je nastala računanjem broja smrtnih slučajeva u čitavoj populaciji, a ne među osobama zaraženim Covid-19. 

Ukoliko broj umrlih od Covid-19 u BiH podijelimo sa ukupnim brojem stanovnika BiH, 3.257.076, dobit ćemo stopu smrtnosti od 0,3%.

Takav način računanja ne daje odgovor na pitanje koliki je rizik od smrti ukoliko se pojedinac zarazi. Korištenje ovakvog manipulativnog računanja umanjuje ozbiljnost pandemije, doprinosi antivakcinacijskom narativu i predstavlja potencijalnu opasnost po javno zdravlje.

 

Da li su maske i lockdown efikasni?

U intervjuu, Spahić također tvrdi:

Pa Vranić izvodio specijalnu policiju borbenu na ljude u tržnim centrima koji ne nose masku. Kasnije će se dokazati da maska štiti 0,01%.
(...)
Sutra u 9:00 h ujutru ja sam ispred Vlade Kantona Sarajevo gdje ću pokušati da dostavim argumente i činjenice ljudima koji odlučuju o našim sudbinama, koji već najavljuju neki lockdown a i tako dalje iako se lockdown pokazao kao najgora metoda, odnosno drugi uzročnik smrtnost je lockdown kada vas zatvore, a vani je sunce...

Tvrdnja da je “dokazano da maska štiti 0,01%” nema smisla, s obzirom na činjenicu da nije naveden bilo kakav izvor za ovu tvrdnju, niti je jasno šta bi uopšte značilo da “maske štite 0.01%”.  Zaštitne maske, u kombinaciji s drugim preventivnim mjerama, mogu smanjiti rizik od zaraze virusom SARS-CoV-2 jer sprečavaju osobu koja nosi masku da dođe u kontakt s kapljicama koje mogu sadržati mikrobe, te filtrira veće čestice u zraku kada osoba udahne. 

U studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature u septembru 2020. godine, navodi se da hirurške maske tokom govora i kašljanja smanjuju emisiju čestica u prosjeku za 90%, a KN95 maske za 74%, u poređenju s emisijom čestica tokom govora i kašljanja bez nošenja maske. U članku objavljenom u medicinskom časopisu BMJ 15.2.2021. godine, navodi se da su platnene maske, pogotovo one napravljene kod kuće, nešto manje efikasne. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da medicinske zaštitne maske nose zdravstveni radnici, osobe koje su pozitivne na Covid-19 ili imaju simptome, osobe starije od 60 godina i osobe koje već pate od neke bolesti, kao što su hronične respiratorne bolesti. Platnena maska se preporučuje ljudima mlađim od 60 godina, koji nemaju već postojeću bolest.

O neutemeljenim tvrdnjama o neefikasnosti lockdowna Raskrinkavanje je pisalo u analizi iz februara 2021. godine. 

U analizi se navodi da lockdown, ili mjere zatvaranja, ima negativne efekte na ekonomiju i mentalno zdravlje ljudi, ali je isto tako dokazano učinkovita metoda usporavanja zaraze. Na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije navodi se:

Mjere fizičkog udaljavanja velikih razmjera i ograničenja kretanja, koja se često nazivaju „zaključavanjem“ [lockdown], mogu usporiti prenos Covid-19 ograničavanjem kontakta između ljudi.

Međutim, ove mjere mogu imati duboko negativan utjecaj na pojedince, zajednice i društva tako što skoro zaustavljaju socijalni i ekonomski život. Takve mjere nesrazmjerno utječu na skupine u nepovoljnom položaju, uključujući ljude u siromaštvu, migrante, interno raseljene osobe i izbjeglice, koji najčešće žive u prenatrpanim i neuslovnim okolnostima, a njihova egzistencija ovisi o poslovima koji zahtijevaju svakodnevni rad.

SZO razumije da određene države u određenim trenucima nisu imale drugog izbora osim da uvedu naredbe o ostanku kod kuće i slične mjere, kako bi dobile na vremenu [u borbi protiv virusa]. 

Neophodno je da vlade što bolje iskoriste vrijeme dobijeno na taj način, tako što će učiniti sve što je u njihovoj moći da detektuju, izoluju, testiraju i pobrinu se za sve slučajeve; pratiti i izolovati sve kontakte; uključe, osnaže i omoguće stanovništvu da kao društvo odgovore na situaciju, i više od toga.

SZO se nada da će države koristiti ciljane intervencije tamo i kada je to potrebno, na osnovu lokalne situacije.

U naučnom časopisu The Lancet, 13.7.2020. godine objavljena je studija o efikasnosti lockdowna u tri italijanske regije u periodu između 1.2. i 6.4. 2020. godine.

Tokom razdoblja istraživanja, ograničenje kretanja bilo je obrnuto povezano s dnevnim brojem novootkrivenih slučajeva SARS-CoV-2 samo nakon drugog, učinkovitijeg lockdowna, s tim da se vrhunac dijagnosticiranih slučajeva infekcije dogodio 14 do 18 dana od zatvaranje u tri regije i devet do 25 dana u uključenim provincijama. 
(...)
Period od izolacije do vrhunca širenja zaraze bio je kraći u područjima s najvećom prevalencijom infekcije. Ovaj učinak je primijećen u roku od nešto više od jedne sedmice u najteže pogođenim područjima.
(...)
Čini se da je manje strog lockdown doveo do nedovoljnog smanjenja kretanja stanovništva da bi se preokrenula epidemija poput COVID-19. Sa strožim zatvaranjem, kretanje se dovoljno smanjilo da prenos bolesti odmah padne ispod nivoa potrebnog da bi se nastavila epidemija.

Također je nejasno na šta je Spahić mislila kada je rekla da je lockdown “drugi uzročnik smrti”, s obzirom na to da je snimak prekinut prije nego je izgovorila rečenicu do kraja.

Shodno činjenicama, tvrdnjama da “smo znali” da ćemo se morati vakcinisati čim se pojavila bolest Covid-19 i da je vakcina promovirana prije proglašenja pandemije, da statistike ne pokazuju “strašne epidemije”, da je “mogućnost preživljavanja” od Covid-19 99,8%, da maske štite samo 0,01%, te da je lockdown “najgora” antipandemijska metoda dajemo ocjenu lažna vijest. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da je Anthony Fauci rekao da vakcine ne štite od Covid-19.

Napomena

27.10.2021.

Nakon objave ove analize, portal Source ispravio je netačne tvrdnje u svom članku, stoga im dajemo i ocjenu ispravljeno.

(Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke
Lažna vijest 22.08.2021

Source.ba: Merima Spahić kritikuje vlast: Mi bismo, kao, da umremo, a Forto i Vranić nam, kao, ne daju!

Nekadašnja novinarka, sada već više godina aktivistica za ljudska prava, koja je angažovana kao PR u nevladinom sektoru, tvrdi da je kovid "najprije b...

  • Lažna vijest
  • Ispravljeno