Foto: Adam Jones, Flickr
U Gruziji su proteklih dana održani masovni protesti zbog usvajanja zakona o “stranim agentima”. Zakonom, koji je 14. maja 2024. godine usvojen u trećem čitanju u državnom parlamentu, predviđa se da će se organizacije morati registrovati kao tijela koja “zastupaju interese strane sile” ukoliko više od 20% njihovog finansiranja dolazi iz inostranstva. Desetine hiljada ljudi već sedmicama demonstriraju na ulicama Tbilisija, gruzijske prijestonice, protiv ovog zakona zbog velike sličnosti sa zakonom koji je na snazi u Rusiji.
Mediji i društvene mreže ovih dana obiluju tvrdnjama da protesti u Gruziji predstavljaju državni udar ili “obojenu revoluciju” – termin kojim se često manipulativno opisuju protesti i smjene vlasti u nekadašnjem istočnom bloku. Također se navodi da su ih organizovale zapadne zemlje i “strani agenti”.
Riter: CIA pokušava da izvede državni udar u Gruziji, a isti scenario sanja i u Rusiji (Borba, 5.5.2024)
STRANI AGENTI "NAPRAVILI HAOS" NA ULICI PRESTONICE: Masovni protesti, 20 privedenih ispred parlamenta (Republika, 13.5.2024)
Prozapadni agenti organiziraju prosvjede protiv sasvim normalnog zakona i žele Gruziju silom uvući u EU (Logično, 17.4.2024)
Poluga za represiju protiv civilnog društva
Usvajanje Zakona o transparentnosti stranog utjecaja, kolokvijalno poznatog i kao zakon o “stranim agentima”, inicijalno je predložila vladajuća partija Gruzijski san 2023. godine. Zakon nije donesen zbog masovnih protesta održanih u znak protivljenja njegovom usvajanju. Prijedlog je ponovo vraćen u proceduru u martu ove godine nakon što je na javnu funkciju stupio novi premijer Irakli Kobakhidze.
Uprkos masovnim protestima koji su počeli u aprilu, Zakon je u Parlamentu s 84 glasa “za” usvojen u maju , a gruzijska predsjednica Salome Zourabichvili obećala je da će uložiti veto. Ipak, predsjednički veto može biti preglasan u Parlamentu.
Prema ovom zakonu, sve nevladine organizacije i medijske kuće koje više od 20% svojih sredstava dobijaju iz inostranstva morat će se registrovati kao tijela koja “zastupaju interese strane sile” i objaviti osjetljive finansijske informacije. Ukoliko to odbiju, Zakon predviđa kazne od gotovo 10.000 dolara, kao i dodatne kazne od po 7.500 dolara za svaki naredni mjesec u kojem se odluče ne povinovati propisima. Ovakve kazne mogle bi rezultirati gašenjem nekih organizacija i medija (link).
Demonstranti/kinje tvrde da se usvajanjem ovog zakona Gruzija vraća u sferu ruskog utjecaja, i to nakon rata 2008. koji je rezultirao ruskom okupacijom Abhazije, te da se ugrožava evropski put Gruzije, koja je u decembru 2023. godine dobila status kandidatkinje za članstvo u EU.
Nedavno usvojeni zakon kolokvijalno se naziva i “ruskim zakonom” zbog velikih sličnosti sa Zakonom o neprofitnim organizacijama koji je 2012. godine usvojen u Rusiji kao odgovor vlasti na tadašnje masovne proteste u zemlji.
Kako je objašnjeno u analizi Raskrinkavanja objavljenoj 17. aprila 2023. godine, od 2012. godine ovaj je zakon nekoliko puta dopunjavan kako bi osigurao provođenje sve represivnijih mjera protiv civilnog društva i određenih medija. Zakon je, između ostalog, omogućio vlastima da organizacije i pojedince/ke okaratkerišu kao “strane agente” i propišu im petogodišnje zatvorske kazne ukoliko svoje aktivnosti “ne prijave na ispravan način”.
Svoje mišljenje o ruskom zakonu 2021. godine objavila je i Venecijanska komisija, navodeći da su mu potrebne temeljne izmjene kako ne bi ugrožavao demokratske procese i pravo na udruživanje.
Evropski sud za ljudska prava je 2022. godine presudio u korist organizacija koje su tužile Rusiju zbog primoravanja da se registruju kao “strani agenti”, kao i represije koja je uslijedila nakon toga. U presudi se navodi:
9. Primjena Zakona o stranim agentima dovela je do izricanja administrativnih kazni, finansijskih izdataka, ograničenja aktivnosti organizacija podnositelja zahtjeva i pokretanja krivičnog postupka protiv direktora jedne organizacije. Mnoge organizacije bile su ugašene zbog kršenja uslova koji važe za “strane agente” ili su se morale same ugasiti jer nisu mogle da plate kazne, ili kako bi izbjegle nove sankcije.
10. Dana 28, odnosno 29. decembra 2021. godine, Vrhovni sud Ruske Federacije, odnosno Gradski sud u Moskvi, odobrio je zahtjeve tužioca za likvidaciju organizacija “Međunarodni memorijal” i “Memorijalni centar za ljudska prava” i njihovih terenskih ureda. Sudovi su smatrali da su organizacije – koje je Ministarstvo pravde stavilo u Registar “stranih agenata” – počinile “grubo i ponavljajuće” kršenje zakona o “stranim agentima” time što na svoje Facebook, Twitter, YouTube, Instagram i druge internetske publikacije nisu stavili oznake da potječu od organizacije koja je “strani agent”. Sudovi su smatrali da “prikrivanjem [svog] statusa stranog agenta” organizacije nisu osigurale “transparentnost [njihovih] aktivnosti”, spriječile su “odgovarajuću javnu kontrolu [njihovih aktivnosti]” i prekršile “pravo građana da dobiju pouzdane informacije o [njihovim] aktivnostima”, flagrantno kršeći ruski zakon.
Mnoge organizacije su ugašene, uključujući i one koje su se bavile ljudskim pravima i humanitarnim radom . U članku objavljenom na portalu The Moscow Times u junu 2013. godine objavljeno je:
Od 2013. godine, u Registar stranih agenata uvršteno je više od 550 pojedinaca/ki i organizacija. Ako se organizacija prepoznata kao strani agent ne registruje, mora odmah platiti kaznu od 100.000 do 400.000 rubalja (od 1.295 do 5.181 dolara). Ako kazna nije plaćena u roku 60 dana, naplaćuje se nova kazna.
Mnogi ljudi se plaše raditi s ovakvim organizacijama. Kada su ih označili stranim agentima, neke su organizacije prestale s radom.
Fondacija za slobodu informacija proglašena je stranim agentom 2015. godine. Fondacija je od 2004. godine radila na izradi studija, analiza i implementaciji ustavnog prava građana/ki i organizacija na pristup informacijama. Nakon što je dobila ovaj novi status, zatvorila je svoja vrata.
Humanitarna fondacija “Sveča” također je zatvorena nakon što je identifikovana kao strani agent. Organizacija je pružala njegu pacijentima/cama pozitivnim na HIV. Vlasti su smatrale da objave čelnika Fondacije na ličnoj Facebook stranici predstavljaju “političke aktivnosti”.
Saratovska regionalna organizacija za dijabetičare, Centar za podršku autohtonim narodima sjevera, arhangelska regionalna omladinska ekološka javna organizacija “Etas” — samo su neke od mnogobrojnih organizacija koje su također zatvorene iz istog razloga. Biti "strani agent" postala je smrtna kazna.
Zakon je imao i katastrofalne posljedice po nezavisne medije, s obzirom na to da su gotovo svi mediji koji nisu pod kontrolom ruske vlasti, ili su kritični prema Putinovom režimu, obilježeni kao “strani agenti” te su primorani da trpe represivne mjere ili prestanu s radom. U članku Međunarodnog instituta za štampu objavljenom 25. jula 2022. godine navodi se:
Dok je u početku Zakon targetirao strane medije koje su finansirale strane vlade, kao što je RSE/RL, njegovo progresivno širenje ubrzo je počelo da ugrožava nezavisne medije uopšte, uključujući i domaće. Koncept finansiranja iz inostranstva, koji je navodno ključni preduslov za uvrštavanje na listu [stranih agenata], bio je razvodnjen da bi postao sveobuhvatan. Odlazak na pres-turneju ili međunarodnu konferenciju koju je platila strana organizacija, ili čak primanje novca od rođaka ili prijatelja iz inostranstva, bilo je dovoljno za proglašavanje stranim agentom.
Dakle, jasno je da je Zakon o neprofitnim organizacijama poslužio u Rusiji za obračunavanje vlasti sa svima koji su na bilo koji način kritički nastrojeni prema njoj – od organizacija civilnog društva, preko medija do pojedinaca.
Stoga je jasno zbog čega u Gruziji postoji bojazan od posljedica koje bi usvajanje identičnog zakona moglo imati u zemlji.
Državni udar ili građanski otpor?
Državni udar ili puč definiše se kao iznenadna, nasilna smjena vlasti od male grupe koja ima djelimičnu ili potpunu kontrolu nad oružanim snagama, odnosno vojskom i policijom. U nekim slučajevima, poticaj za izvršavanje državnog udara dolazio je od stranih vlada, kao što je to bilo u nizu afričkih i južnoameričkih država za vrijeme hladnog rata.
Termini “puč”, “revolucija” i “pobuna” imaju različito značenje. Puč, odnosno državni udar, podrazumijeva promjenu u odnosima moći u državnom vrhu koja uglavnom rezultira naglom izmjenom osoba koje su na vlasti, ne donosi značajne društvene promjene i ne uključuje značajno učestvovanje civilnog stanovništva. Pobuna se definiše kao veliki nasilni ustanak civilnog stanovništva protiv države, koji može rezultirati promjenom vlade ili određenih politika, ali ne i cjelokupnog društva. Revolucija, s druge strane, podrazumijeva organizovani ustanak velikog dijela stanovništva s ciljem postizanja korjenitih društvenih promjena.
Dakle, sva tri pojma označavaju potencijalnu smjenu vlasti, ali dva podrazumijevaju učestvovanje i volju velikog dijela civilnog stanovništva, dok jedan podrazumijeva nasilno svrgavanje određene vlasti od male grupe ljudi.
Ipak, demonstranti/kinje u Gruziji ne iskazuju želju da nasilno smijene aktuelnu vladu. Naime, građani/ke, aktivisti/inje i opozicioni/e političari/ke na ulicama Tblisija zahtijevaju da Vlada povuče zakon, koji vide kao nešto što će potencijalno ugroziti njihova prava i što će ih dovesti u sferu ruskog utjecaja. Ankete sprovedene prošle godine pokazale su da 77% Gruzijaca/ki smatra Rusiju najvećom političkom prijetnjom njihovoj državi te da se samo 2% identifikuje kao “proruski” nastrojeno. Čak 80% stanovništva u Gruziji želi da njihova država postane članica Evropske unije.
Uzimajući u obzir ove podatke, nije teško razumjeti zbog čega se više od 50.000 ljudi, uglavnom običnih građana/ki, pojavilo na demonstracijama protiv onoga što nazivaju “ruski zakon”. Sugerisati da su svi ti ljudi, koji uživaju svoje pravo na okupljanje, strani agenti koji sprovode državni udar – bez apsolutno ikakvih dokaza – apsurdno je.
Većina medija iz BiH i regiona koji su objavili ovakve tvrdnje nisu prezentovali nikakve konkretne dokaze. Nekolicina je objavila izjavu bivšeg američkog obavještajca Scotta Rittera, koji tvrdi da iza protesta stoji američka Centralna obavještajna agencija (CIA), također ne prezentujući dokaze za to. Scott Ritter je bivši pripadnik američkih marinaca, gdje je služio kao obavještajac, a kasnije i kao inspektor za nuklearno oružje u Iraku. Nakon što je napustio radno mjesto, postao je čest gost u programima ruskih državnih televizija RT i Sputnik.
Dakle, ne postoje javno dostupni dokazi da su protesti u Gruziji pokušaj državnog udara ili da iza njih stoje strane obavještajne agencije i vlade. Čini se da se te optužbe pozivaju isključivo na prostu činjenicu da je određeni broj građana/ki izrazio nezadovoljstvo zakonom koji smatra proruskim.
Tvrditi da je bilo koji protest protiv mjera autoritarne ili proruski nastrojene vlasti u istočnoevropskim državama “obojena revolucija”, odnosno “insceniran”, ili “pokušaj državnog udara”, neutemeljeno je, ali i zlonamjerno. Time se insinuira da narodi koji žive u tim državama nisu u stanju donositi vlastite izbore i odluke ili se samostalno organizovati i pružiti otpor protiv mjera koje smatraju represivnim. Takve optužbe rijetko se odnose na proteste u zapadnim zemljama, ali su gotovo neizostavan dio razgovora o svakom građanskom pokretu u drugim dijelovima Evrope i svijeta (1, 2, 3).
Zakon o “stranim agentima” kuca na vrata i u BiH
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je u martu 2023. godine najavio predlaganje zakona o djelovanju nevladinih organizacija u tom entitetu. Ovaj bi zakon također trebao primorati nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva da se registruju kao “strani agenti”.
Dodik je tada tvrdio da će sporni zakon biti “identičan američkom”. Ipak, kako smo detaljno objasnili u analizi ovdje, Prijedlog zakona zapravo mnogo više liči na ruski zakon o kojem smo pisali iznad, a ne na američki.
Vlada Republike Srpske je u martu ove godine utvrdila Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, a o njemu će se glasati u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) 22. maja 2024. godine.
Ovi prijedlozi naišli su na oštre kritike predstavnika/ca nevladinih organizacije u BiH, koji/e tvrde da se njegovim usvajanjem ugrožavaju demokratski principi i nastoje ušutkati kritike upućene vlastima.
Shodno činjenicama, tvrdnju da protesti protiv usvajanja zakona o “stranim agentima” u Gruziji predstavljaju pokušaj “državnog udara”, odnosno da su ih orkestrirali “strani agenti” ili zapadne zemlje, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
Napomena
22.5.2024. Nakon objave ove analize, portal Novosti ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
23.5.2024. Nakon objave ove analize, portal Novosti ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
24.5.2024. Nakon objave ove analize, portal Republika ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
27.5.2024. Nakon objave ove analize, portal Informer ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)