Članci o “toksičnosti” čipsa prenose se već nekoliko godina po brojnim portalima.
Neki od takvih primjera su:
“Informer”: OVO JE NAJOTROVNIJA NAMIRNICA NA SVETU Jedemo je neograničeno i dajemo deci, a izaziva rak! (1.4.2016.)
“Haber”:Jedemo je neograničeno i dajemo djeci, a izaziva rak: Ovo je najotrovnija namirnica na svijetu (1.4.2016.)
“Dnevno”: OPREZ! Ovo je jedan od najotrovnijih proizvoda na tržištu hrane! (7.5.2017.)
“Novi”: DA LI VI JEDETE OTROVE: Ovo je jedan od najotrovnijih proizvoda na tržištu hrane! (14.12.2017)
“24 balkan”: Roditelji ovo daju djeci iako znaju da ih to ubija – ovo je najotrovnija namirnica na svijetu (19.1.2018.)
U člancima se tvrde sljedeće stvari:
Ljudi danas konzumiraju otrovnu hranu, ponekad i u velikim količinama, a najčešće nemaju pojma šta zapravo jedu. Takav odnos prema hrani uzrok je velikog broja bolesti današnjice.Ne bi to bilo ništa da upravo tu namirnicu ne konzumiraju milijarde ljudi, i to u abnormalnim količinama. Da, svi znamo da je čips nezdrav, ali da je toliko toksičan da se apsolutno treba isključiti iz svakodnevne ishrane, to nikome nije u potpunosti jasno.
Kako navode portali, akrilamid je “jedan od najopasnijih sastojaka čipsa kojeg ima u nenormalnim količinama” :
U zadnjoj fazi čipsu se dodaju pojačivači ukusa, koji su sami po sebi toksični. Iako su svi sastojci za smjesu od koje se pravi čips genetski modifikovani, jer su jeftiniji i dostupniji, jedan od najopasnijih sastojaka u čipsu nije dodat u procesu proizvodnje, već je nus-produkt prerade. U pitanju je akrilamid. To je opasna kancerogena supstanca, za koju je odavno poznato da uzrokuje rak kod životinja, a upravo čips ih ima u nenormalnim količinama, daleko od dopuštene mjere, navode gore pomenuti mediji.
U jednom dijelu članka, kao izvor ovih tvrdnji navode se američki mediji:
Jedna od tih namirnica je čips, koji je izazvao senzaciju u prehrambenom svetu jer su ga pojedini američki mediji poput Natural newsa, Living traditionally, Healthy food house i mnogi drugi proglasili najotrovnijom namirnicom na tržištu hrane u svetu.
Odlučili smo povodom ovih tvrdnji pretražiti tvrdnje iz teksta na engleskom jeziku.
Pretragom smo pronašli identične članke na stranim portalima, koji su također objavljivani od 2016. na dalje. Članci na domaćim portalima zapravo su prevedeni dijelovi ovakvih članaka. Njihovi izvori su, po pravilu, portali koji promoviraju “alternativne stilove života” - što u praksi obično podrazumijeva ogromnu količinu neprovjerenih, nekada i potpuno lažnih, pseudonaučnih informacija. (Jedan od portala koji je iskorišten kao izvor ove vijesti, “Natural News”, poslužio je i kao izvor izmišljene priče o “zvaničnom priznanju da vakcine uzrokuju autizam”, o kojoj smo pisali prije dva mjeseca).
Povodom svih ovakvih tvrdnji i upozorenja, kontaktirali smo Agenciju za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini sa upitom o tome koliko ima istine u senzacionalističkim tvrdnjama o “otrovnom čipsu”. Odgovor agencije prenosimo u cjelosti:
Nedavni slučaj sa zabranom izvoza 8 pošiljki keksa iz BiH zbog povećane količine akrilamida također je izazvao dosta pažnje, a o njemu smo pisali u analizi “Osim proizvođača, na slatkišima "zaradili" i mediji”.
Nakon što je utvrđeno da su pošiljke keksa sadržale veću količinu akrilamida od propisane, tim povodom su se oglasile Agencija i Vanjskotrgovinska komora. Nakon sastanka koji je organizovan ovim povodom, objavljeno je saopštenje na portalima Agencije i Vanjskotrgovinske komore, u kom se navodi:
U vrijeme odbijanja s granice u Bosni i Hercegovini, kao ni u Hrvatskoj, zakonodavstvom nisu bile propisane maksimalno dozvoljene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se nadležni organi Hrvatske pozivali na Preporuku Komisije o ispitivanju nivoa akrilamida u hrani (2013/647/EU).
U skladu sa važećim propisima i procedurama, Agencija je sve raspoložive informacije o akrilamidu u navedenim proizvodima dostavila na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima entiteta i Brčko distrikta BiH od kojih je zatraženo da provedu kontrolu kod proizvođača te utvrde sljedivost proizvoda.
U ljudskoj ishrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane. Međutim, tek 2002. godine, grupa švedskih naučnika je otkrila njegovu prisutnost u hrani.
Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C (Vasić – Rački i sar., 2010). Povoljni uslovi su, dakle, visoka temperatura i niska vlažnost, a reakcija se primarno odvija na površini zagrijavane namirnice.
Dakle, može se reći da što je pržena namirnica tamnije boje (zagoreni tost, tamniji čips), veća je koncentracija akrilamida (Bala, 2012). Važno je istaknuti da je akrilamid prirodni nusprodukt prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama. Dakle, njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline.
Dakle, iz svega iznesenog zaključujemo da akrilamid, sastojak koji jeste prisutan u čipsu i u velikom broju drugih namirnica koje svakodnevno koristimo, jeste štetan, ali se njegovo prisustvo kontroliše i svakako ne dozvoljava u količinama koje bi bile “otrovne”, kako se to navodi u ovim člancima.
Velika većina ovakvih “upozorenja” koja kruže po društvenim mrežama i sumnjivim portalima uglavnom su samo senzacionalističko “napuhivanje” opšte poznatih informacija o štetnosti određenih sastojaka, a nekada su u pitanju i potpuno neistinite tvrdnje, kao u primjeru koji smo nedavno analizirali.
Kao što je rečeno iz Agencije za sigurnost hrane, prema zakonskim odredbama, hrana koja se nalazi na policama u trgovinama mora proći proces kontrole i provjere i svakako se ne bi mogla naći na tržištu da je “otrovna”.
Nije sporno da se akrilamid u određenim namirnicama može naći u većim količinama nego u drugim - takav je svakako čips, koji nastaje prženjem - ali to i dalje ne znači da je isti “toliko toksičan da se apsolutno treba isključiti iz svakodnevne ishrane” jer njegova konzumacija može ugroziti život potrošača, kako je navedeno u ovim člancima. Konačno, tvrdnja da se akrilamid nalazi u čipsu u količinama koje su “daleko iznad dozvoljene mjere”, potpuno je netačna.
S obzirom na sve navedeno, članke koji predstavljaju čips kao “najotrovniju namirnicu koja ubija”, ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(raskrinkavanje.ba)
Agencija za sigurnost hrane BiH:
U skladu sa odredbama Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH" broj 50104) nije dopušteno stavljanje na tržište zdravstveno neispravne hrane. Hrana je zdravstveno neispravna ako je štetna za zdravlje ljudi i/ili i neprikladna za ljudsku konzumaciju, a službena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijene i kvaliteta hrane je u nadležnosti inspekcijskih organa. Subjekti u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su obezbjedili da hrana udovoljavaju odredbama propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštovanje propisa.Akrilamid je prisutan u širokom spektru u proizvodima koje svakodnevno koristimo, kao što su čips krompira, pomfrit, hljeb, keks i kafa. Njegovo prisustvo u većoj koncentraciji može imati štetan uticaj na zdravlje potrošača.Ukoliko uzmemo u obzir način na koji nastaje, te prekursore za njegov nastanak, eliminacija iz hrane akrilamida je vjerovatno nemoguća, ali se određenim mjerama, u procesu proizvodnje, nivo akrilamida može kontrolisati, tj. primjenom dobre proizvođačke, dobre higijenske prakse i primjenom postupka koji su zasnivani na načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCP).