Na YouTube kanalu Glas javnosti 26.11.2020. godine objavljen je videosnimak emisije “Glas života” u kojoj je gostovala klinička psihologinja i poznata teoretičarka zavjere Mila Alečković. Emisija traje jedan sat i 26 minuta i sadrži brojne netačne tvrdnje o koronavirusu.
Video je u vrijeme pisanja ove analize imao 214.937 pregleda. Prema podacima alata CrowdTangle, zabilježio je 7.240 interakcija na Facebooku i podijeljen je 2.154 puta na ovoj društvenoj mreži. Objavljen je na portalu Glas javnosti, te na Facebook profilu Stevan Nikolic, a na svom Twitter profilu podijelila ga je i Mila Alečković.
Svojevrstan rezime gostovanja Alečković, u formi kratkog videa sa isječcima iz emisije, objavljen je dva dana kasnije na Facebook profilu Ivane Malenko, koja je i intervjuisala Alečković u pomenutoj emisiji.
Narode izdrži još malo dolazi vreme pravde
Gost emisije Glas života bila je Mila Alečković klinički psiholog.
Pričale smo o borbi dobra i zla i kako će ishodi izbora u Americi menjati tok svetskih dešavanja i gde je Srbija u svemu tome.
Kakva je to bolest koja zavisi od izbora-objasnila nam je Mila.
Da bi živeli slobodno sudstvo mora biti nezavisno.
Mnoge stvari koje se dešavaju ugrožavaju i krše osnovna ljudska prava, ali kraj je blizu.
Ovaj kratki video je zabilježio preko 2.000 reakcija i 12.000 dijeljenja, te 322 komentara do vremena pisanja ove analize. Prema podacima alata CrowdTangle, objavljen je i u dvadesetak javnih grupa na Facebooku. Ivana Malenko ga je podijelila i na svom Twitter profilu.
Uprkos kratkom trajanju, svega minut i 24 sekunde, video sadrži nekoliko netačnih tvrdnji o koronavirusu i pandemiji. Na početku, Alečković tvrdi da maske u sebi imaju “kancerozne” materije i da izazivaju alergije.
Maska pravi alergije. Maska ima kancerozne materije.
U kratkom videu, ali i u jednoiposatnoj emisiji, Alečković ne daje objašnjenje na kojim dokazima temelji ovu tvrdnju. Govoreći o “kanceroznim” materijama, u emisiji je kratko dodala “teflon, plastične, plave maske”. Ovaj dio je izostavljen u kratkom videu.
Provjerom tvrdnji da maske sadrže materije koje izazivaju rak pluća, bavio se USA Today prije mjesec. Ovaj fact-checking portal je 11.11.2020. objavio analizu pod naslovom: “Provjera činjenica: Maske vam neće izazvati rak pluća; neke maske uključuju hemikalije”.
Prema analizi portala USA Today, tvrdnje da hemikalije korištene u maskama izazivaju tumor pojavile su se u postu na Facebook profilu Guy Crittenden 15.10.2020. Jedna od hemikalija koju Crittenden spominje je etilen oksid, za koji tvrdi da se koristi za sterilizaciju hirurških maski.
Pozivajući se na Svjetsku zdravstvenu organizaciju, USA Today navodi da etilen oksid jeste kancerogena materija koja može uzrokovati zdravstvene probleme. Također se navodi da je sterilizacija etilen oksidom važna metoda sterilizacije i u nekim slučajevima jedina moguća. Oko 50 posto svih sterilnih medicinskih instrumenata u SAD-u je sterilisano etilen oksidom, prema navodima FDA (Američka uprava za hranu i lijekove). Ipak, u analizi se kaže:
U malom broju online oglasa proizvođači tvrde da su njihove zaštitne maske sterilisane etilen oksidom, poznatim i kao oksiran. Međutim, prema FDA, maske za lice koje se prodaju potrošačima (uključujući maske od platna) uglavnom se ne prodaju sterilne. Ni hirurške maske obično nisu sterilne.
Кada se hirurške maske prodaju za upotrebu od strane zdravstvenih radnika, one ponekad mogu biti pakovane naveliko, jer se sterilizacija vrši na kraju procesa - kada se proizvodi sterilišu u završnim pakovanjima - gdje im se lijepi etiketa “sterilisano”, objašnjava portparol. U slučaju sterilizacije maski za lice ili hirurških maski, koristi se etilen oksid.
Кao i u slučaju sterilizacije drugih medicinskih instrumenata sterilisanih etilen oksidom, smjernice FDA osiguravaju da je količina [etilen oksida nakon sterilizacije] u skladu sa sigurnosnim ograničenjima.
Alečković u emisiji pominje teflon kada govori o “kanceroznim” materijama. Tvrdnjom da hirurške maske za jednokratnu upotrebu sadrže politetrafluoretilen (PTFE), poznat pod imenom teflon, bavio se i USA Today u istoj analizi.
PTFE se koristi u nekim maskama, iako je polipropilen materijal koji se najčešće koristi za izradu hirurških maski za lice i maski-respiratora (N95 maske).
Američko društvo za rak ne navodi da postoji rizik od karcinoma koji je direktno povezan sa PTFE, ali napominje da je perfluorooktanska kiselina (PFOA), hemikalija koja se koristila za proizvodnju teflona prije 2015. godine, klasifikovana kao „moguće kancerogena za ljude“. Društvo, također, navodi da PFOA izgara u procesu pravljenja teflona i nije prisutna u značajnim količinama u finalnim proizvodima.
U ovoj analizi USA Today piše da Crittenden tačno navodi da neke maske sadrže teflon, ali zavarava čitaoce potencijalnim zdravstvenim rizicima povezanim s ovim materijalom.
Povezivanje nošenja maski sa alergijama aktuelno je već duži period. U avgustu ove godine, partnerski portal Faktograf analizirao je autentičnost fotografija koje su dijeljene na društvenim mrežama, a na kojima su navodno prikazane kožne infekcije nastale usljed nošenja maski.
Provjerom je utvrđeno da se samo dvije od pet fotografija odnose na stanje uzrokovano nošenjem zaštitnih maski. Faktograf u ovoj analizi piše o mogućnosti oštećenja kože usljed nošenja maske, pozivajući se na rad kineskih naučnika “Prevencija i liječenje oštećenja kože uzrokovanih osobnom zaštitnom opremom: Iskustvo liječnika s prve linije koji liječe infekciju 2019-nCoV”:
Navodi se da može doći i do alergija, poput lokalnih ekcema, zbog oštećenja propusnosti osobne zaštitne opreme ili kontaktnog dermatitisa kao alergijske reakcije na komponente opreme. Moguće su gljivične infekcije u vrućim i vlažnim sredinama ili bakterijske infekcije poput folikulitisa (infekcija folikula dlake) i furunkula (čir, gnojna infekcija folikula dlake).
Ipak, kako se navodi u analizi, navedene pojave se ne odnose generalno na nošenje maski, već samo na zdravstvene radnike koji kontinuirano moraju nositi zaštitnu opremu dugi niz sati, a u brojnim slučajevima nose i više od jedne vrste zaštite odjednom. Stoga su tvrdnje da maske izazivaju alergiju manipulativna interpretacija rizika kojem su izložene osobe čiji angažman zahtijeva dugotrajno nošenje zaštitne opreme.
Baveći se tvrdnjama koje je Mila Alečković iznijela u emisiji “Glas života”, Raskrinkavanje (.me) u analizi podsjeća na stav Svjetske zdravstvene organizacije:
Kao što smo više puta pisali i upućivali, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da maske treba koristiti kao dio sveobuhvatne strategije mjera za suzbijanje prenosa i spasavanje života, ali da samo upotreba maske nije dovoljna da obezbijedi adekvatan nivo zaštite od COVID-19, već da treba držati distancu, prati ruke. Kada su u pitanju djeca, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ne preporučuje da maske nose jedino djeca ispod dvije godine jer djeca tog uzrasta ne mogu ukazati na poteškoće koje bi im maska mogla izazvati. Slične preporuke uputila je i Akademija pedijatara, čija je članica Dr. Jenifer Stu govorila upravo o ovome za USA Today. Dokaza da maske štete djeci nema.
Stav SZO i Unicef-a je da djeca do pet godina ne nose maske, dok odluka za djecu od šest do 11 godina treba da se zasniva na određenim faktorima, među kojima su, da li je virus široko rasprostranjen na određenom područuju, sposobnosti djeteta da je bezbjedno koristi, adekvatan nadzor odraslih i uputstva djetetu kako da nose masku. SZO i Unicef preporučuju da djeca iznad 12 godine nose maske na isti način kako i odrasli.
Alečković je u emisiji, također, navela da maske izazivaju vrtoglavicu zbog hipoksije u mozgu, da zbog njih kognitivne sposobnosti i koncentracija padaju.
Maska izaziva vrtoglavicu zbog hipoksije u mozgu, koja dođe kad tad. Prvo mala, pa posle veća, pa još veća, pa na kraju znamo šta je. Kognitivne sposobnosti padaju, koncentracija pada.
Tvrdnjama da maske dovode do hipoksije Raskrinkavanje se bavilo još u julu i ocijenilo ih netačnim. Hirurške i platnene maske ne prijanjaju čvrsto uz lice i malo je vjerovatno da će dovesti do smanjenog unosa kisika, za razliku od maski-respiratora (N95 maske) koje zaista mogu otežati disanje. Analizu možete pronaći na ovom linku.
Tvrdnju da maske izazivaju vrtoglavicu zbog hipoksije demantovao je partnerski portal Faktograf, o čemu možete čitati na ovom linku. Faktograf navodi da maske N95 mogu zbog nedostatka kisika uzrokovati i vrtoglavicu, ali su šanse za to kod hirurških ili platnenih maski, pri pravilnom korištenju i normalnom disanju, male.
Tvrdnja da neki ljekari primaju novac za potvrdu da je neko zaražen koronavirusom našla se u kratkom videu, bez konteksta koji bi dao informaciju gdje se to navodno dešava.
Ako je konsultacija 100 evra, a napišemo da je zaražen od kovida mi dobijemo 300 evra. Država mu refundira, to je ogromna mafija.
Alečković ni u emisiji nije bila preciznija niti je ponudila konkretne dokaze.
Ljudi moraju da razlikuju, nije sve korumpirano u Evropi. Korumpirani su političari, korumpirani su bankari, veliki dio lekara je korumpiran. To je ta big farma mafija, jer oni dobijaju, sada ako kažu da je neko umro od kovida, dobaju tri puta više novaca, i to važi za sve lekare. Ja imam jako puno prijatelja iz drugih struka tamo, mislim, ne glava i psijatrija nego recimo virusolog, epidemiolog... Oni kažu nama daju, ako je konsultacija 100 evra a napišemo da je zaražen od kovida mi dobijamo 300 evra. Mnogi su prihvatili, to treba da znate. Ne samo ono post mortem kad kažu da je umro od toga, već kad ga pregledaju, zubar ovo...
Google pretraga za ove tvrdnje na nekoliko jezika dala je rezultate s linkovima na članke nekoliko francuskih medija, koji su u oktobru izvještavali da ljekar opšte prakse dobija dodatni novac ako ustanovi da je pacijentov Covid test pozitivan, uz naknadu za uobičajeno savjetovanje. Ovu tvrdnju je 15. oktobra u jednoj radioemisiji iznio Christian Perronne, specijalista za zarazne bolesti. On je tom prilikom ustvrdio da je “u interesu ljekara da urade dosta testova jer će na taj način zaraditi više novca”.
Portal Franceinfo je 17.10.2020. objavio članak pod naslovom: “ISTINITO ILI LAŽNO. Covid-19: Zarađuje li ljekar novac proglašavajući da je pacijent pozitivan na testiranju, kako kaže Christian Perronne?” U članku se objašnjava:
Kao što je naznačeno u Zdravstvenom osiguranju, ljekari mogu naplatiti povećanje od 30 eura pacijentu koji ima pozitivne testove na Covid-19. Iznos se dodaje uobičajenoj cijeni savjetovanja ili telekonzultacije (najmanje 25 eura kod ljekara opšte prakse).
(...)
Pacijent dolazi prvi put da se konsultuje sa svojim ljekarom, jer se plaši da boluje od Covid-19. Njegov ljekar mu je propisao test. Кonsultacije se tada naplaćuju po uobičajenoj tarifi, kaže Zdravstveno osiguranje. Кada se pacijent vrati svom ljekaru sa pozitivnom dijagnozom, ljekar tada može fakturisati povećanje. Takođe je ovlašten za to u slučaju konsultacija sa pacijentom kome nije propisao testiranje, ali koji je, bez obzira na to, već imao pozitivan test. U svakom slučaju, konsultacije pokriva Zdravstveno osiguranje.
U tekstu je objašnjeno da je ovo povećanje, ustvari, naknada za više rada koje ljekar mora uložiti oko propisivanja testova za bliske kontakte pacijenta, te davanje potrebnih informacija pacijentu. Poznato je kao "MIS” (početno savjetovanje radi informisanja pacijenta i primjenu terapijske strategije) i već se primjenjivalo na pacijente s rakom i teškom neurodegenerativnom ili neurološkom patologijom. Kasnije je prošireno i na Covid-19 pacijente.
Slične tvrdnje, u kojima se navodi da bolnice u SAD-u dobijaju 13, odnosno 39 hiljada dolara za “svakog prijavljenog Covid-19 pacijenta”, portal Raskrinkavanje je u avgustu ocijenio kao dezinformaciju, manipulaciju činjenicama i teoriju zavjere, budući da se radilo o iskrivljenom predstavljanju načina na koji standardno funkcioniše zdravstveno osiguranje u SAD-u. Analizu možete pročitati na ovom linku.
Netačne tvrdnje da bolnice u Bosni i Hercegovini nude novac porodicama preminulih da “priznaju” Covid-19 kao uzrok smrti bile su, također, predmet naše analize objavljene u julu.
Niz domaćih portala krajem avgusta je prenijelo tvrdnju da bolnica u Travniku dobija novac “za svakog preminulog od koronavirusa”. Ove je navode za Raskrinkavanje demantovao direktor Kantonalne bolnice u Travniku prim.dr. Mirsad Granov. Analizu možete pročitati na ovom linku.
U kratkom videu objavljenom na Facebook profilu Ivane Malenko našli su se i isječci iz emisije u kojima Alečković upoređuje Covid-19 sa gripom i kaže da “nije opasniji od gripa preležanog u djetinstvu”. Sve koje imaju simptome ona je u emisiji pozvala da ostanu kući i ne idu u bolnicu.
Shvatite to kao grip koji ste preležali u detinjstvu.
(...)
Lečite se kao što ste se svake godine lečili, videćete da nije ništa.
Za sedam dana...Vi koji imate slab imunitet bićete zdravi za dve nedelje, vi koji imate jak bićete za četiri dana.
Tvrdnje da Covid-19 nije opasniji od običnog gripa bile su predmet brojnih analiza portala za provjeru činjenica, među kojima je i Raskrinkavanje.
U jednoj od nekoliko analiza, u kojoj se bavio ovom tvrdnjom, portal Faktograf objašnjava:
Koronavirus SARS-CoV-2 novi je soj u skupini koronavirusa koji prethodno nije bio identificiran kod ljudi, a sama bolest je puno kompliciranija nego uobičajena gripa (Svjetska zdravstvena organizacija).
Kao i kod pojave bolesti SARS-a i MERS-a, bolest koju izaziva ovaj virus znatno se razlikuje od uobičajenih bolesti respiratornog trakta kakve izazivaju duže poznati tipovi koronavirusa, a uz to je i vrlo zarazan zbog čega predstavlja opasnost za čitavu svjetsku populaciju.
Faktograf u drugoj analizi piše o komplikacijama koje izaziva SARS-CoV-2:
Spomenimo i da nova saznanja pokazuju da koronavirus, za razliku od gripe, izaziva komplikacije zgrušavanja krvi koje dovode do smrtnih ishoda [1, 2], moguće izaziva moždani udar kod mlađih zaraženih osoba [3], a osim pluća oštećuje i bubrege i srce [4], što pokazuje da je bolest koju izaziva ovaj virus ipak znatno različita od uobičajenih bolesti respiratornog trakta kakve izazivaju stariji i duže poznati pripadnici obitelji koronavirusa.
Tvrdnjom da je Covid-19 “uobičajeno neopasna gripa” bavilo se i Raskrinkavanje. U analizi objavljenoj još u martu ukazano je da su ove tvrdnje netačne, te da se ljudi koji prebole Covid-19 mogu suočiti sa ozbiljnim posljedicama infekcije, kao što je značajno smanjenje funkcije pluća. Analizu možete pročitati na ovome linku.
Etilen oksid jeste kancerogen, ali se on ne koristi za sterilizaciju maski u većem obimu. Maske se uglavnom prodaju potrošačima kao nesterilne, za razliku od maski za medicinske radnike, koje se sterilišu. Ipak, i tu postoje sigurnosna ograničenja. Također, Američko društvo za rak ne navodi rizik od karcinoma koji je direktno povezan sa teflonom koji se pravi danas. Kao moguće kancerogena pominje se perfluorooktanska kiselina (PFOA), hemikalija koja se koristila za proizvodnju teflona prije 2015. godine. Tvrdnju da maske sadrže “kancerozne” materije zbog toga ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Ocjenu manipulisanje činjenicama dobija i tvrdnja da maske izazivaju alergiju, budući da maske mogu u rijetkim slučajevima izazvati alergiju, ali usljed ekstremno dugog nošenja, što je slučaj sa medicinskim radnicima koji ih nose skoro stalno.
Tvrdnju da maske izazivaju hipoksiju ocjenjujemo kao lažnu vijest, budući da nošenje maske ne smanjuje unos kisika.
Tvrdnja da ljekari dobijaju novac da potvrde kako je pacijent pozitivan na Covid-19, dobija ocjenu teorija zavjere. Radi se o zamjeni teza, budući da u nekim zemljama zdravstveno osiguranje pokriva dodatne ljekarske troškove za pacijente s pozitivnim testom.
S obzirom na to da SARS-CoV-2 spada u grupu koronavirusa, za razliku od virusa gripa, te da izaziva bolest koja je opasnija od gripa, tvrdnju u kojoj Alečković umanjuje ozbiljnost Covida-19, poredeći ga sa gripom, ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)