Na sajtu Borba za veru 29.10.2021. godine objavljen je članak sa naslovom:
Ivermektin – istinita priča (video)
U članku se propagira upotreba lijeka Ivermektin u liječenju bolesti Covid-19, i navodi se da je učinkovitost ovog lijeka potvrđena u brojnim istraživanjima. “Korporativni mediji” se, pri tom, optužuju za plasiranje narativa o Ivermektinu kao “konjskom lijeku”. U tekstu se navodi i da su dvojica naučnika, William C. Campbell i Satoshi Omuri 2015. podijelili Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće Ivermektina.
[Ivermektin] se pokazao i kao izvanredno efikasna antivirusna terapija, i to možete videti u brojnim istraživanjima, kao i direktni rezultati primene, na primer u Indiji i Meksiku. Do sastavljanja teksta na prethodnom linku, postojalo je 292 studije (219 sa recenzijama) koje dokazuju efikasnost hidroksihlorokina kao lečenja i profilakse protiv kovida-19. Ivermektin je noviji lek i ima 93 studije (54 sa recenzijama) koje pokazuju njegovu efikasnost u lečenju i profilaksi protiv kovida-19. Postavljam i linkove na istraživanje profesora Elija Švarca iz Izraela, kao i razgovor sa četvoro stručnjaka koji iznose iskustva sa Ivermektinom:
I dok se za Ivermektin tvrdi da je pokazao izvanrednu efikasnost protiv parazita i virusa, vakcinacija protiv Covid-19 se naziva eksperimentom jer, kako je navedeno, vakcine nikad nisu ispitane na životinjama.
Istina je da je ivermektin – za razliku od ‘spasonosnih vakcina’ – potpuno testiran na životinjama, i da je i na životinjama pokazao izvanrednu efikasnost ne samo protiv parazita, već i protiv virusa. Zato se, naravno, koristi i u veterini. Кovid ‘vakcine’ nikad nisu ispitane na životinjama, i zato su svi oni koji pristanu na vakcinaciju – učesnici u esperimentu sa potpuno neizvesnim ishodom.
U članku se mediji i ‘faktčekeri’ optužuju da uporno “guraju lažnu priču o Ivermektinu kao o veterinarskom proizvodu”, i to kako bi navodno omogućili sticanje financijske dobiti svojim “poslodavacima”, odnosno velikim farmaceutskim kompanijama.
Zašto to korporativni mediji rade? Zato što su u službi zločinačke farmakomafije, plaćeni su da sprečavaju vesti o istinski efikasnim lekovima koji mogu da ugroze profite njihovih ‘poslodavaca’. Njima zdravlje i život naroda ne znače baš ništa. Njih zanima jedino profit. Dokaz? Svi šefovi farmakomafijaških korporacija su za godinu ipo dana ‘borbe protiv kovida’ dospeli na Forbsovu listu milijardera! Ima ih 40 i do spiska ćete doći klikom na prethodni link ili na donju fotografiju:
Nikad se oni ne bi ovako besramno obogatili u tako kratkom periodu, kad ne bi bilo korporativnih medija i ‘faktčekera’ da sakriju istinu o jeftinom i efikasnom antivirusnom leku.
Kao izvor članka naveden je link koji vodi na platformu HIVE BLOG, gdje je identičan sadržaj objavio korisnik lighteye 25.10.2021. godine, na engleskom i srpskom jeziku.
Ovaj članak, sa nešto drugačijim naslovom, objavili su Čivijaš radio i Srbin.info 30.10.2021.godine.
Ivermektin – istinita priča koju globalistički mediji hoće da sakriju (VIDEO)
Šta je Ivermektin?
Kako smo objasnili u prethodnim analizama u kojima smo se bavili tvrdnjama da je Ivermektin efikasan u liječenju Covid-19, te da izaziva sterilitet kod muškaraca (link, link), ovaj lijek je antiparazitik koji djeluje na makroskopske parazite, prvenstveno različite vrste crva, ali i na insekte poput vaši.
Naučna novinarka Jelena Kalinić u članku objavljenom na portalu Voice of America, 22.3.2021. godine, objašnjava da se Ivermektin uglavnom koristi za liječenje životinja. Kada je riječ o liječenju ljudi, američka FDA ga je odobrila za dva stanja koja izazivaju paraziti: za onhocerkozu (riječno sljepilo) i strongiloidozu, koje se javljaju u tropskim krajevima. Kalinić navodi i da u BiH i Srbiji ovaj lijek nije odobren za ljudsku upotrebu, dok je u Hrvatskoj za ljude odobren samo za vanjsku upotrebu.
Istinomer u analizi objavljenoj 5.10. 2021. ističe da postoji bitna razlika između Ivermektina za životinje i ljude.
Tablete za ljude odobrene su u vrlo specifičnim dozama.
Naime, lekovi za životinje često su visoko koncentrisani jer su namenjeni velikim životinjama poput krava i konja. Takve visoke doze mogu biti toksične za ljude. Takođe, postoji rizik od mogućih neželjenih reakcija neaktivnih sastojaka koji se nalaze u leku za životinje, a koji nisu testirani na ljudima.
Ivermektin i liječenje Covid-19
U analiziranim člancima navodi se da je Ivermektin efikasna antivirusna terapija, te da su to pokazali rezultati primjene u Indiji i Meksiku. Također se navodi da su brojna istraživanja dokazala njegovu efikasnost u liječenju Covid-19. Ipak, za ovakve tvrdnje nedostaju dokazi.
India Today je 26.9.2021. godine izvijestila da su Indijski savet za medicinska istraživanja i Nacionalna radna grupa za Covid-19 izbacili upotrebu Ivermektina i hidroksihlorokina iz svojih revidiranih smjernica za lečenje Covid-19. Kako se navodi, odluka je donesena nakon što su stručnjaci otkrili da ovi lijekovi imaju mali ili nikakav efekat na smrtnost ili klinički oporavak pacijenata.
U analizi objavljenoj 24.7.2021. godine, PolitiFact je tvrdnje da je Ivermektin doveo do smanjenja smrtnosti u Meksiku ocijenio netačnim, budući da ova platforma za provjeru činjenica nije uspjela pronaći vjerodostojne objavljene podatke koji pokazuju uzročnu vezu između Ivermektina i smanjene smrtnosti od Covid-19.
U analiziranim člancima se navodi da 93 studije (54 sa recenzijama) pokazuju da je Ivermektin efikasan u liječenju i profilaksi Covid-19, ali se ne navodi koje su to studije. Spomenuto je istraživanje izraelskog doktora Elija Schwartza, stručnjaka za tropske bolesti i putničku medicinu. U članku je objavljen i video na engleskom jeziku u kome Schwartz govori o svom istraživanju.
O nedostacima studija na koje se zagovornici/e upotrebe Ivermektina u liječenju Covid-19 najčešće pozivaju, pisali su brojni mediji i fact-checking platforme, među kojima je i Raskrinkavanje.
U članku objavljenom 7. oktobra 2021, BBC na srpskom navodi da je grupa nezavisnih naučnika “proučila bukvalno svako randomizovano kontrolisano ispitivanje” o Ivermektinu i Covid-19, i šest posebno uticajnih opservacionih ispitivanja.
BBC izveštava da više od trećine od 26 velikih ispitivanja ovog leka za upotrebu protiv kovida sadrži ozbiljne greške ili znakove potencijalne nameštanja.
Nijedno od preostalih ispitivanja ne sadrži ubedljive dokaze o efikasnosti ivermektina.
Doktor Kajl Šeldrik, član grupe koja je istraživala ove studije, izjavio je da nisu pronašli „nijedno kliničko ispitivanje" koje tvrdi da ivermektin sprečava smrt od kovida a da ono nije sadržalo „ili očigledne znakove fabrikacije ili toliko krupne greške da se dovodi u pitanje čitava studija".
Kako se navodi u članku, najveća i najkvalitetnija do sada objavljena studija o Ivermektinu je ispitivanje Tugeder sa Univerziteta McMaster iz Kanade, i ono je pokazalo da ne postoji nikakva korist od ovog lijeka u borbi protiv Covid-19.
U analizi objavljenoj 22. marta 2021. godine, naučna novinarka Jelena Kalinić navodi kao primjer kvalitetno urađenog istraživanja studiju grupe kolumbijskih naučnika, objavljenu 4. marta 2021. u JAMA Network (Journal of American Medical Association). Studijom je utvrđeno samo postojanje statistički beznačajne razlike u brzini oporavka između placebo grupe i one koja je primala Ivermektin.
Priča o ivermektinu kao lijeku za COVID-19 se zasnivala na nekoliko studija na ćelijskim kulturama in vitro ili na informatičkim modelima (in silico), ali u medicini baziranoj na dokazima, ovakve studije predstavljaju najslabiji dokaz. Bez kliničkih randomiziranih dvostruko slijepih kontrolisanih studija koje uključuju kontrolnu grupu i grupu ljudi koji zaista primaju određenu supstancu, kakva je bila kolombijska studija, neki lijek se ne smije koristiti niti tvrditi da je efikasan. Studija koja je in vitro pokazala kako se smanjuje broj virusnih čestica kada se kultura tretira ivermektinom, nije uzela u obzir da je ljudski organizam daleko kompleksniji od ćelijske kulture. Mnoge supstance su efikasne u kulturama in vitro, ali u pretkliničkim studijama na životinjama podbace. Ili se čak pokažu dobre na laboratorijskim životinjama, ali u kliničkim studijama na ljudima ne daju očekivane rezultate.
Istraživanje u kojem je učestvovao Eli Schwartz rađeno je u Izraelu 2020. godine, i fokusiralo se na tezu da primjena Ivermektina doprinosi smanjenju viralnog opterećenja kod pacijenata u ranoj fazi infekcije Covid-19. Ipak, ovo istraživanje nije objavljeno ni u jednom recenziranom časopisu. Objavljeno je tek na preprint servisu MedRxiv u maju 2021.godine.
Dakle, istraživanja efikasnosti i sigurnosti Ivermektina u liječenju Covid-19 još uvijek traju i za sada nema nedvosmislenih dokaza koji bi potvrdili njegovu efikasnost. To je potvrdio i proizvođač lijeka, kompanija Merck, u saopštenju iz februara ove godine.
Ipak, Ivermektin se zaista u nekim zemljama koristi u liječenju Covid-19 (Slovačka, Sjeverna Makedonija, neke zemlje Latinske Amerike) uprkos preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se ovaj lijek koristi samo u kliničkim ispitivanjima terapija protiv Covid-19.
Njegovu upotrebu protiv Covid-19 za sada ne preporučuju ni Evropska agencija za lijekove (EMA), niti američka Agencija za hranu i lijekove (FDA).
Na web stranici američke FDA, građani/ke se upozoravaju da ne trebaju uzimati Ivermektin namijenjen životinjama, jer može biti izuzetno opasan za njihovo zdravlje.
Navodi se da Ivermektin u dozama odobrenim za ljudsku upotrebu može biti kontraindikovan u kombinaciji sa drugim lijekovima, poput razrjeđivača krvi. Također je moguće predozirati se Ivermektinom, koji može uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, hipotenziju (nizak krvni tlak), alergijske reakcije (svrbež i osip), omaglicu, ataksiju (problemi s ravnotežom), napade, komu, pa čak i smrt.
Iako je tačno da je polovina Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za 2015. godinu dodijeljena Williamu C. Campbellu i Satoshi Omuri za otkriće koje je omogućilo razvoj Ivermektina, to nije argument za njegovu upotrebu u liječenju Covid-19. Priznanje se odnosi na upotrebu lijeka od kojeg je kasnije nastao Ivermektin za liječenje parazitskih infekcija kod ljudi, a ne za liječenje Covid-19.
Vakcine jesu testirane na životinjama
Pored onih o efikasnosti Ivermektina u liječenju Covid-19, netačne su i tvrdnje da vakcine nisu testirane na životinjama, o čemu je Raskrinkavanje pisalo i u ranijim analizama (link).
U tekstu objavljenom na sajtu Vakcine.ba, biologinja Jelena Kalinić je objasnila da, prije testiranja na ljudima, vakcine kandidati moraju prvo proći pretkliničke studije koje podrazumijevaju testiranje na životinjama. Tek kada pretkliničke studije na životinjama pokažu da su vakcine dovoljno bezbjedne i da izazivaju imunološki odgovor, prelazi se na različite faze kliničkih studija – na ljudima.
Kalinić je u ovom tekstu objavila i pregled naučnih radova koji pokazuje da nije preskočen korak ispitivanja na životinjama za vakcine Pfizer/BioNTech, Moderna, AstraZeneca, i Sputnjik V.
Budući da istraživanja učinkovitosti Ivermektina u liječenju Covid-19 i dalje traju, te još uvijek ne postoje čvrsti dokazi koji bi potvrdili njegovu efikasnost, tvrdnju da je ovaj lijek efikasan u liječenju Covid-19 ocjenjujemo kao dezinformaciju i pseudonauku.
Tvrdnju da mediji namjerno obmanjuju javnost i ignorišu dokaze o efikasnosti Ivermektina, zbog interesa farmaceutskih kompanija, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
Tvrdnja da vakcine nisu testirane na životinjama, objavljena na platformi HIVE BLOG, dobija ocjenu lažnu vijest, budući da su podaci o takvim testiranjima dostupni. Ostala pojavljivanja ove tvrdnje dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)