Raskrinkavanje.ba

Naučni konsenzus je nedvosmislen: Ljudske emisije CO2 podstiču globalno zagrijavanje

Tvrdnje da emisije CO2 nastale ljudskim djelovanjem ne podstiču globalno zagrijavanje spadaju u jedan od najstarijih i najraširenijih klimatskih mitova. Iako ih je nauka do sad opovrgla nebrojeno puta, ove su tvrdnje na našem govornom području viralne i u 2024. godini.

Foto: Pixabay

Na Telegramu je 4. jula 2024. godine objavljen dvominutni snimak obraćanja geologa Iana Plimera u kojem negira klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. U opisu snimka, koji je do vremena pisanja analize na ovoj platformi ostvario više od 2,8 hiljada pregleda, navodi se sljedeće:

"Nemam mišljenja. Imam dokazive činjenice...Igra je gotova. Imamo posla sa prevarom"
👇
Geolog prof. Ian Plimer temeljno razbija bajku o "ljudskom indukovanom globalnom zagrijavanju".
👇
"Niko nikada nije pokazao da ljudske emisije CO2 pokreću globalno zagrijavanje... A ako bi se to moglo pokazati, onda biste morali pokazati da 97% emisija koje su prirodne, ne izazivaju globalno zagrijavanje."

Plimer u snimku, uz navedene tvrdnje, dodaje i da su tvrdnje da povećanje CO2 dovodi do ubrzanog globalnog zagrijavanja “propaganda” te da se “od prvog dana radi o naučnoj prevari”.

Snimak je uz isti opis u julu ove godine u više navrata podijeljen i na Facebooku (1, 2, 3).

Ianplimerscreenshot

Tvrdnje iz snimka mogu se pronaći i u drugim objavama na ovoj društvenoj mreži (1, 2).

 

CO2 emisije nastale ljudskim djelovanjem podstiču globalno zagrijavanje

Ian Plimer je australijski geolog čije tvrdnje o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju naučna zajednica odbacuje već dugi niz godina. Britanski Guardian ga je još 2009. godine opisao kao “istaknutog skeptika klimatskih promjena”, a o Plimerovim tvrdnjama da “CO2 ne izaziva globalno zagrijavanje” iste godine pisao je i Telegraph. Budući da Plimer godinama u kontinuitetu iznosi netačne tvrdnje o klimatskim promjenama, o njima su u ranijem periodu pisale brojne platforme za provjeru činjenica u svijetu (1, 2, 3), uključujući i Raskrinkavanje.

Video koji se na društvenim mrežama dijeli u julu 2024. isječak je iz Plimerovog obraćanja na Konferenciji australijske konzervativne političke akcije (CPAC) u oktobru 2022. godine. Njegove tvrdnje ubrzo su postale viralne na društvenim mrežama širom svijeta, o čemu su u decembru 2022. godine pisali USA Today, AFP te Climate Feedback, ocijenivši ih netačnima.

USA Today u svojoj analizi navodi da su “više od sto godina duga eksperimentalna i opservacijska istraživanja generacija naučnika pokazala da je moderno globalno zagrijavanje potaknuto stakleničkim gasovima koje emituje ljudska aktivnost”.

Ljudske emisije CO2 zagrijale su planetu pojačavajući “efekat staklenika” na Zemlji – proces kojim staklenički gasovi usporavaju oslobađanje topline u svemir. Naučnici su to utvrdili kroz dugotrajan proces, koji je uključivao utvrđivanje da je CO2 staklenički plin, utvrđivanje da se i nivo CO2 i temperature povećavaju, utvrđivanje da je povećanje atmosferskog CO2 uzrokovano ljudskim ponašanjem te korištenje ovog znanja za precizno predviđanje budućeg zagrijavanja.

U nastavku, USA Today donosi i kratak historijski pregled tih naučnih dostignuća, kao i dokaza da emitovanje CO2 usljed ljudskih aktivnosti podstiče globalno zagrijavanje (1, 2, 3, 4).

Netačnim tvrdnjama o “nepostojanju dokaza da su emisije CO2 uzročnik globalnog zagrijavanja” 2022. godine bavilo se i Raskrinkavanje. U objašnjenju veze između CO2 i globalnog zagrijavanja u toj se analizi pojašnjava na koji način ovaj atmosferski gas doprinosi klimatskim promjenama. Naime, ugljendioksid, zajedno s drugim gasovima u atmosferi, ne dozvoljava toplini koja dolazi od sunca da zrači nazad u svemir. 

Detaljno objašnjenje ovog procesa može se pronaći i na stranici američke Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA):

Ugljendioksid je najvažniji staklenički gas na Zemlji: gas koji apsorbuje i zrači toplinu. Za razliku od kisika ili dušika (koji čine većinu naše atmosfere), staklenički gasovi apsorbuju toplinu koja zrači sa Zemljine površine i ponovo je oslobađaju u svim pravcima – uključujući i nazad prema Zemljinoj površini. Bez ugljendioksida, Zemljin prirodni efekat staklenika bio bi preslab da prosječnu globalnu temperaturu održi iznad tačke smrzavanja. Dodavanjem većih količina ugljendioksida u atmosferu ljudi pojačavaju prirodni efekat staklenika, uzrokujući porast globalne temperature. Prema zapažanjima NOAA Global Monitoring Laba, 2021. godine samo je ugljendioksid bio odgovoran za oko dvije trećine od ukupnog uticaja zagrijavanja od svih stakleničkih plinova nastalih ljudskom aktivnošću.

U istom se objašnjenju navodi i da koncentracije ugljendioksida u atmosferi rastu uglavnom zbog velike upotrebe fosilnih goriva – nafte i uglja – koja sadrže “ugljik koji su biljke fotosintezom izvukle iz atmosfere tokom mnogo miliona godina”, dok ga ljudi sada u atmosferu “vraćaju za samo nekoliko stotina godina”. Drugim riječima, koncentracije ugljendioksida u atmosferi rastu jer, kako je istaknuto, ljudske aktivnosti daleko nadilaze ono što prirodni procesi mogu iz nje ukloniti.

AFP u svojoj analizi Plimerovih tvrdnji navodi da u svijetu postoji naučni konsenzus da je ljudska aktivnost dovela do klimatskih promjena te dodaju da je, “prema istraživanju iz 2021. godine, 98,7 posto od 153 stručnjaka za klimu navelo da Zemlja postaje toplija zbog ljudskih aktivnosti kao što je sagorijevanje fosilnih goriva”.

 

Ljudske emisije CO2 narušile ravnotežu prirodnog ciklusa karbona

Što se tiče tvrdnji Iana Plimera kojima se implicira da, ako su prirodne emisije CO2 mnogo veće, emisija CO2 proistekla iz ljudskih aktivnosti ne može biti pokretač klimatskih promjena, ni one nisu utemeljene u činjenicama.

Da bismo u potpunosti razumjeli zašto ovi navodi nisu tačni, na prvom je mjestu potrebno pojasniti šta predstavlja te kako funkcioniše dinamični proces poznat kao Zemljin karbonski ciklus. Ovaj prirodni proces podrazumijeva kretanje i razmjenu ugljika (karbona) – elementa esencijalnog za sav život na Zemlji koji se može pronaći u našem organizmu, našoj hrani, a u formi CO2 i u zraku koji dišemo. Pohranjen je i u okeanima, stijenama, biljkama te fosilnim gorivima.

Kada govorimo o omjeru prirodnih emisija CO2 u odnosu na one nastale ljudskim emisijama, tačno je da Zemlja “prirodno oslobađa te apsorbuje mnogo više CO2 nego što ga ljudske aktivnosti emituju putem sagorijevanja fosilnih goriva”, navodi Climate Portal američkog Tehnološkog instituta u Massachusettsu (MIT). Ipak, dodaju, “problem je u tome što su ljudske aktivnosti Zemljin karbonski ciklus izbacile iz ravnoteže”.

Daniel Rothman, profesor geofizike na MIT-u, objasnio je za Climate Portal zašto su naučnici toliko zabrinuti zbog ljudskih emisija CO2:

Zemljin prirodni karbonski ciklus pokreće zapanjujuću količinu ugljendioksida (CO2) na našoj planeti, kaže Daniel Rothman, profesor geofizike na MIT-u. Neki dijelovi planete, kao što su okeani i šume, apsorbuju ugljendioksid i skladište ga stotinama ili hiljadama godina. Oni se nazivaju prirodnim upijačima ugljika. U međuvremenu, prirodni izvori CO2, kao što su podmorski vulkani i hidrotermalni otvori, oslobađaju ugljik. Sveukupno, planeta apsorbuje i emituje oko 100 milijardi metričkih tona ugljika kroz ovaj prirodni ciklus svake godine, kaže Rothman. To je ekvivalent za preko 350 milijardi tona CO2.
(...)
Ovo prirodno kretanje ugljika značajno umanjuje doprinos čovječanstva: ono iznosi deset puta više CO2 nego što ga ljudi proizvode kroz aktivnosti kao što je sagorijevanje fosilnih goriva. Ako ljudi emituju samo desetinu CO2 koliko (emituje) priroda, zašto su onda naučnici toliko zabrinuti zbog naših emisija koje podstiču klimatske promjene? To je zato što je naš dodatni dio emisije ugljika izbacio iz ravnoteže ono što je nekada bio uravnotežen ciklus.

Rothman dalje navodi da je “vrijeme ključni faktor za razumijevanje ovog problema”, dodajući da iako se prirodni karbonski ciklus sam uravnotežuje, on to čini u izuzetno dugim vremenskim okvirima. To je pojasnio i navođenjem primjera: 

Naprimjer, razmotrimo jedan dio prirodnog ciklusa ugljika: kako se stvaraju i oslobađaju fosilna goriva. Hidrotermalni otvori na morskom dnu osiguravaju da se ugljik – putem topline, pritiska i drugih sila ispod površine planete – utiskuje u fosilna goriva kao što su nafta i gas. Tokom hiljada ili miliona godina, puzajuće kretanje tektonskih ploča naše planete ta fosilna goriva vraća na površinu Zemlje i polako emituje CO2 u zrak. Ali crpljenje tih fosilnih goriva, a zatim i njihovo sagorijevanje u automobilima ili fabrikama, predstavlja prečicu u odnosu na metode iz prirode. 
(...)
“Ono što radimo vađenjem nafte i plina iz zemlje u suštini je ubrzavanje prirodnog procesa”.

Plimerove tvrdnje ne predstavljaju izolovan slučaj pogrešnog izjednačavanja relativno niskog CO2 u atmosferi nastalog ljudskim djelovanjem s malim uticajem na klimu. O netačnim i manipulativnim navodima da su koncentracije ugljendioksida koje se ljudskim aktivnostima ispuštaju u Zemljinu atmosferu premale i nedovoljne da bi izazvale klimatske promjene u ranijem su periodu pisali AFP i Reuters.

Suprotno viralnim tvrdnjama, ljudske emisije CO2 podstiču globalno zagrijavanje, a način na koji se ovo dešava utvrđen je kroz duga i detaljna naučna istraživanja koja se temelje na brojnim dokazima izvedenim iz praćenja, dokumentovanja i eksperimentalnog izučavanja Zemljinog karbonskog ciklusa. 

Činjenica je i da, unatoč niskoj zastupljenosti ljudskih emisija CO2 u odnosu na prirodne emisije ovog gasa, prirodni apsorbenti CO2, kao što su šume i okeani, nemaju kapacitet da apsorbuju dodatni CO2 koji se u atmosferi nagomilao zbog ljudskih aktivnosti.

Shodno tome, prvo pojavljivanje tvrdnje da “niko nikada nije pokazao da ljudske emisije CO2 pokreću globalno zagrijavanje” dobija ocjenu lažna vijest. Istu ocjenu dobija i prva objava tvrdnje da su ljudske emisije CO2 premale u odnosu na prirodne da bi izazvale globalno zagrijavanje. Kasnija prenošenja ovih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.

(Raskrinkavanje.ba)

 

Pogledajte originalne članke
Prenošenje lažnih vijesti 05.07.2024

Facebook profili i stranice: Nemam mišljenja. Imam dokazive činjenice.

  • Prenošenje lažnih vijesti