Raskrinkavanje.ba

Naučnici u Medini nisu “otkrili lijek za COVID-19”

Portal Akos je objavio članak u kojem se tvrdi kako su “naučnici u Medini otkrili lijek za COVID-19”, čiji je glavni sastojak sjeme ćurokota. Međutim, tvrdnja o učinkovitosti ćurokota protiv te bolesti - koja nije nova - se bazira na naučnom radu objavljenom u publikaciji sumnjivog ugleda, i objavljena je uz reklamu za preparate od ćurokota.

Portal Akos je 19. juna 2020. godine objavio članak o navodnom lijeku protiv bolesti COVID-19, kojeg su otkrili saudijski naučnici. Članak je objavljen pod naslovom:

Naučnici u Medini otkrili lijek za Covid-19

U članku, koji je preuzet sa portala na engleskom jeziku Muslimink, se kaže:

Istraživači sa univerziteta “At-Taiba” u Medini otkrili su lijek za Covid-19 koronavirus u pravi čas, budući da mnogi stručnjaci očekuju i drugi val, piše muslimink.com.

Ukratko, lijek se temelji na islamskoj medicinskoj praksi, a sastoji od sjemena čurekota, kamilice i domaćeg meda, i svi pacijenti do sada su uspješno tretirani!

Liječenje 5x dnevno:

1 čajna kašika čurekota

1 čajna kašika mljevene kamilice

1 supena kašika domaćeg meda

Promješati i dobro sažvakati. Nakon 7 dana smanjiti dozu 1x dnevno do potpunog oporavka.

Na kraju članka, čitateljima/kama se preporučuju adrese na kojima mogu naručiti navodno ljekovite proizvode od ćurokota:

DODATAK: O djelatnosti čurekota (crni kim, nigella sativa) u borbi protiv Covid-19 govorili smo i ranije, a može poslužiti i kao preventiva.

Povrh toga, čurekot je izuzetno zdrav za jačanje imuniteta, a koristi se i kao lijek za preko 150 bolesti.

Najefikasniji se pokazao u obliku djevičanskog ulja, a kvalitetno čurekotovo ulje u BiH i okolini može se naručiti sa:

http://safaproduct.com/shop/ljepotaizdravlje/curekot/curekotovo-ulje-egipatsko/ 

U drugim zemljama:

http://www.theblessedseed.com/ref/111

Safa, na čiji proizvod je objavljen link u Akosovom članku, je online prodavnica koja prodaje pripravke od ćurokota, te odjeću i kozmetiku u skladu sa islamskim običajima. Na toj stranici je 18. juna objavljen djelimični prevod članka sa portala Muslimink, gdje je objavljen 8. juna 2020. 

Tekst objavljen na stranici Safa je poslužio kao izvor za članak na portalu Akos.

 

Akos je i ranije promovisao ovu online prodavnicu. U članku od 16. marta 2020. godine, u kojem se tvrdilo da je gripa opasnija od COVID-19, ćurokotovo ulje je također predstavljeno kao “prvo pravo rješenje” za novu bolest, uz link na Safa online prodavnicu na kojoj se nalaze preparati od ćurokota. 

No, oprema članka koji je objavljen 19. juna ne naglašava da se radi o reklamnom sadržaju, što je u suprotnosti sa standardima novinarske profesije, koji nalažu da se takav sadržaj, ili plaćeno reklamiranje, jasno odvoje od čisto novinarske forme.

Tvrdnje iz članka na portalu Akos su prenijeli Gora Press, Bosanska dijaspora i Facebook stranica Dućan Zenica

Safa, online prodavnica koja nudi preparat “Čurekotovo Ulje (El-Hawag)”, za ćurokot tvrdi da pruža “zaštitu od koronavirusa”, zbog toga što sadrži supstancu timokinon. Na stranici se pogrešno tvrdi da je hidroksiklorokin “derivativ” ove supstance, te da je u pitanju “međunarodno priznati lijek za Covid-19”. 

Kako smo već ranije pisali, hirdoksiklorokin je antimalarik koji je ranije ove godine došao u žižu javnosti kao mogući lijek za COVID-19, nakon što ga je promovisao američki predsjednik Donald Trump. Njegove i druge tvrdnje su se ispostavile neutemeljenim, jer je cijela “pompa” oko navodne efikasnosti ovog lijeka bila zasnovana na nekredibilnom radu koji je objavio tim francuskih istraživača. 

O tvrdnjama kako je hidroksiklorokin lijek za COVID-19 smo pisali u nekoliko analiza, a kompilaciju tih tvrdnji možete pročitati na linku ispod.

Osim što hidroksiklorokin nije “međunarodno priznati lijek protiv COVID-19”, ovo također nije prvi put da se tvrdi kako je sjeme ćurokota, ili preparati od tog sjemena, učinkovito u borbi protiv te bolesti. O takvim tvrdnjama smo također pisali ranije.

Šta su objavili “istraživači iz Medine”?

Članak na portalu Muslimink, na koji se poziva Akos, govori o pripravku “TaibUVID”, skraćeno od “Taibah University anti-COVID-19 treatment” (Terapija Taibah univerziteta protiv COVID-19). Radi se o navodnoj terapiji za COVID-19, koju je smislila grupa autora/ki sa Taibah univerziteta u saudijskom gradu Medina, a koja se sastoji od smjese napravljene od sjemena ćurokota, kamilice i meda, koja se jede, ili se udišu njena isparenja.  

Članak portala Muslimink je opremljen naslovom:

Istraživači u Medini tvrde [da imaju] uspješnu terapiju protiv COVID-19

U tekstu se navodi da su istraživači “uspješno tretirali COVID-19 pacijente i njihove kontakte” koristeći navedenu smjesu, te da su o tome objavili “istraživački rad”. 

Ova tvrdnja je netačna, jer “rad” koji je priložen u linku ne donosi nikakve informacije o istraživanju efekata ovog “tretmana”. 

Rad je objavljen u aprilu ove godine pod nazivom “TaibUVID nutritivni tretman, zasnovan na dokazima, za minimiziranje žrtava i smrtnosti od COVID-19 i zaustavljanje pandemije COVID-19: Novi pristup za bolje rezultate (protokol za tretman)” (“The Evidence-Based TaibUVID Nutritional Treatment for Minimizing COVID-19 Fatalities and Morbidity and eradicating COVID-19 pandemic: A novel Approach for Better Outcomes (A Treatment Protocol”). 

U radu se ne govori ništa o tome da li je, kada i koliko pacijenata “tretirano” smjesom ćurokota i meda. 

“Naučni” pristup autora/ki svodi se na to da je ova grupa zaključila da bi smjesa mogla biti djelotvorna za liječenje COVID-19, na osnovu pojedinačnih svojstava ova tri sastojka, onako kako ih vidi medicinska praksa zasnovana na savjetima poslanika Muhameda. Cijeli “istraživački rad” se zasniva na njihovim pretpostavkama i ni na jednom mjestu ne pokušava ponuditi dokaze da je ova “terapija” ikada primijenjena na COVID-19 pacijente, niti daje informacije o tome da je ustanovljena njena uspješnost. Uprkos tome, autori/ke daju detaljne preporuke o tome kako se pacijentima treba davati ovakva “terapija”, ne objašnjavajući na osnovu čega preporučuju sam tretman, njegove doze, učestalost, količinu i sl.

Činjenica da je ovakav “rad” objavljen u nečemu što nalikuje naučnom časopisu lako može navesti na pogrešan zaključak da se radi o naučnom radu - što definitivno nije slučaj. Istraživači/ce koji se pominju u članku su svoj “recept”, naime, objavili u American Journal of Public Health Research (Američki žurnal istraživanja u javnom zdravstvu), jednom od “predatorskih časopisa” koji ne garantuju nikakav kredibilitet radova koje objavljuju.

To su uočili i autori članka na portalu Muslimink, kojem je naknadno dodata sljedeća napomena:

Opaska: U komentarima je primjećeno da žurnal u kojem su istraživači objavili svoj rad nije ugledan i da terapija možda nije prošla naučna ispitivanja.

Ipak, medicinski istraživači na Taibah univerzitetu su rekli da su ustanovili da je ova terapija prava i učinkovita na osnovu njihovog iskustva, prakse i proučavanja. I učinili su svoju studiju javno dostupnom u aprilu 2020. godine. 

(...)

Molimo imajte sve ovo u vidu, uključujući i sam izvještaj. Ovo ne nadomješta bilo koji medicinski savjet od strane doktora u specifičnim situacijama, kojim se treba voditi. 

Ove napomene nema u člancima objavljenim na našem jeziku.

Kao što je napomenuto u članku na portalu Muslimink, radi se o žurnalu upitnog kredibiliteta. Izdavač ovog žurnala, Science and Education Publishing je 2012. godine lansirao 85 naučnih publikacija, od kojih je jedna i American Journal of Public Health Research. Tražeći više informacija o tom izdavaču, pregledali smo linkove na društvene mreže koji se nalaze na zvaničnoj stranici Science and Education Publishing. Na Facebooku, izdavač nema page, već profil kao fizički korisnik. U vrijeme pisanja ove analize, izdavač je na Twitteru imao 178 pratitelja i pratio je 606 drugih korisnika, a link na LinkedIn profil nije radio.

Science and Education Publishing, naveden je u listi izdavača naučnih publikacija koje se ne mogu smatrati ozbiljnim izvorom. Listu je sačinio Jeffrey Beall, američki bibliotekar koji je poznat po interesu za naučne publikacije sumnjivog kredibiliteta. On je i skovao termin “predatory publishing” (“predatorsko izdavaštvo”), kako bi opisao izdavače koji naplaćuju objavljivanje naučnih radova u svojim publikacijama, bez stručne provjere i drugih procedura koje nude ugledne naučne publikacije kako bi osigurale kvalitet objavljenih radova. 

Ovakvi se časopisi smatraju se “predatorskim” jer doslovno “love” naučne radnike/ce i istraživači/ce, nudeći im da objave svoje radove u takvim publikacijama za novčanu naknadu, bez obzira na to da li njihov rad zadovoljava standarde naučnog metoda. To se posebno odnosi na autore/ke iz zemalja trećeg svijeta koji tek počinju objavljivati radove, kojima se tako nudi prilika da povećaju broj objavljenih radova i “poguraju” akademsku karijeru.

“Lijek” za COVID-19 i dalje ne postoji

Iako se rade “ispitivanja učinkovitosti konvencionalnih i tradicionalnih lijekova” protiv bolesti COVID-19, još uvijek ne postoji efektivan lijek ili vakcina protiv te bolesti, navodi se na zvaničnoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Dok neka konvencionalna, tradicionalna ili domaća ljekovita sredstva mogu (...) ublažiti simptome blagog oblika bolesti COVID-19, ne postoje lijekovi koji su se pokazali učinkovitim u sprječavanju ili liječenju te bolesti. WHO ne preporučuje liječenje na svoju ruku bilo kakvim lijekovima, uključujući antibiotike, kao prevenciju ili lijek protiv COVID-19. Ipak, u toku je nekoliko kliničkih istraživanja sa konvencionalnim i tradicionalnim lijekovima. WHO koordinira napore da se razviju vakcine i lijekovi za sprječavanje i liječenje COVID-19, i nastaviće da pruža ažurirane informacije čim rezultati istraživanja budu dostupni.

Dok se ne pronađe lijek i/ili vakcina, navodi WHO, najefikasniji načini zaštite protiv COVID-19 ostaju mjere prevencije:

Perite ruke često i temeljito

Izbjegavajte dodirivanje očiju, usta i nosa

Pokrijte usta prilikom kašlja savijenim laktom ili maramicom. Ukoliko je maramica korištena, bacite je i operite ruke

Držite distancu od najmanje jednog metra između sebe i drugih

Pored ovih preporuka, WHO savjetuje i da se prate preporuke lokalnih zdravstvenih institucija o nošenju maski, koje se razlikuju u zavisnosti od specifičnosti epidemiološke situacije na različitim mjestima. 

Da zaključimo, ni u jednom od ovih izvora nisu ponuđeni dokazi da je pripravak sa ćurokotom “lijek za COVID-19”, te toj tvrdnji dajemo ocjenu lažna vijest i pseudonauka, a ostalim člancima sa istom tvrdnjom dajemo ocjenu prenošenje lažne vijesti.

Člancima u kojima se reklamiraju proizvodi sa ćurokotom, a koji nisu naveli da se radi o reklami, dajemo ocjenu prikriveno reklamiranje.

Nakon medijskog upita o načinu na koji su provjerene ocijenjene tvrdnje, portal Akos je uklonio članak, te dobija ocjenu demantirano.

(Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke
Prikriveno oglašavanje 16.06.2020

Akos: Naučnici u Medini otkrili lijek za Covid-19

Istraživači sa univerziteta “At-Taiba” u Medini otkrili su lijek za Covid-19 koronavirus u pravi čas, budući da mnogi stručnjaci očekuju i drugi val,...

  • Prikriveno oglašavanje
  • Pseudonauka
  • Lažna vijest
  • Demantirano
Pseudonauka 19.06.2020

Gora Press: Naučnici u Medini otkrili lijek za Covid-19

Istraživači sa univerziteta “At-Taiba” u Medini otkrili su lijek za Covid-19 koronavirus u pravi čas, budući da mnogi stručnjaci očekuju i drugi val,...

  • Pseudonauka
  • Prenošenje lažnih vijesti
Pseudonauka 20.06.2020

Bosanska dijaspora: Naučnici u Medini otkrili lijek za Covid-19 i to u pravi čas. Lijek se temelji na islamskoj medicinskoj praksi. Podijelite ovu objavu!

Svi pacijenti do sada su uspješno tretirani... Istraživači sa univerziteta “At-Taiba” u Medini otkrili su lijek za Covid-19 koronavirus u pravi čas

  • Pseudonauka
  • Prenošenje lažnih vijesti
Pseudonauka 21.06.2020

Facebook profili i stranice: Naučnici u Medini otkrili lijek za COVID-19

Istraživači sa Univerziteta “Taiba” u Medini otkrili su lijek za koronavirus u pravi čas, budući da se najavljuje i drugi val virusa.

  • Pseudonauka
  • Prenošenje lažnih vijesti