Hrvatski Sumamed
Pilot studiju francuskog Méditerranée Infection instituta, u kojoj je sudjelovalo svega 36 ispitanika, pojedini portali predstavili su kao “revolucionarno otkriće” da antibiotik Sumamed “liječi COVID-19”.
Francuski Méditerranée Infection Institut proveo je naime u martu studiju o djelovanju kombinacije lijekova klorokina, odnosno hidroksiklorokina i azitromicina, koji je na našem tržištu poznatiji kao Sumamed, antibiotik koji proizvodi Pliva. U studiji je sudjelovalo 36 COVID-19 pacijenata. Dio njih liječen je samo hidroksiklorokinom, dio kombinacijom sa azitromicinom, a dio nije dobivao nikakav lijek. Studija je rađena na malom i nereprezentativnom uzorku, te nije recenzirana. Iako su u člancima koji su izvještavali o ovom “revolucionarno otkriću“ navedeni podaci o broju učesnika/ca ovog istraživanja koji pokazuju da je istraživanje rađeno na izuzetno malom uzorku, i dalje se u člancima više puta tvrdilo da je “otkriven lijek protiv korone”.
Ključna osoba za popularizaciju hidroksiklorokina kao “lijeka za koronavirus” bio je predsjednik SAD, Donald Trump, koji je krajem marta na svom Twitter profilu objavio da kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina (kod nas lijek Sumamed, koji proizvodi Pliva) predstavlja prekretnicu u tretmanu oboljelih od COVID-19. Trump je slične stavove iznosio i na press konferencijama održanim prethodnih dana. Njih je, još tada, “na licu mjesta” opovrgao jedan od njegovih naučnih savjetnika za COVID-19, doktor Anthony Fauci iz američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti. Bez obzira na to, značajan broj medija u regionu prenio je Trumpove tweetove, i nastavio prenositi i proširivati priču o navodnom lijeku za COVID- 19.
Iz kompanije Pliva, koja proizvodi Sumamed, nisu htjeli za hrvatski portal Poslovni komentarisati rezultate pilot studije o efektima azitromicina i hidroksiklorokina na liječenje COVID-19. Na upit za komentar ovih navoda, iz “Plive” su 23. marta odgovorili samo da azitromicina “ima dovoljno”.
U međuvremenu, drugo istraživanje učinkovitosti hidroksiklorokina je provedeno u martu u Šangaju (Kina), ovaj put sa 30 ispitanika koji boluju od COVID-19, ali i sa prikladnom kontrolnom grupom ispitanika koji nisu primali terapiju. Rezultati istraživanja na Zheijang univerzitetu - koje također čeka dodatnu naučnu provjeru i potvrdu - pokazali su slabiju učinkovitost tog lijeka nego francusko istraživanje, napisao je Matthew Herper u članku objavljenom 27. marta na portalu Stat.
Herper također navodi kritiku tri statističara, koji su rekli da je francuska studija napravljena tako da terapija izgleda bolje nego što jeste. Oni su istakli da nije bilo nasumičnog (randomiziranog) razvrstavanja pacijenata u grupe i da je kontrolna grupa bila neprikladna jer su je činili uglavnom pacijenti koji su odbilli da uzmu lijek. Također su istakli da neki pacijenti nisu uključeni u analizu rezultata istraživanja, koja je obuhvatila 36 ispitanika od početnih 42.
U šangajskoj studiji, naime, pokazalo se da se virus “izgubio” za pribiližno isto vrijeme kod onih pacijenata koji su primali hidroksiklorokin i pacijenata u kontrolnoj grupi koja nije primala lijek. Drugim riječima, nije bilo značajne razlike u vremenu trajanja infekcije u odnosu na to da li su pacijenti tretirani ovim lijekom ili nisu”, napisao je Tim Morris, statističar u jedinici za medicinska istraživanja na London University College.
Unatoč svim nedostacima francuske studije o učinkovitosti hidroksiklorokina i azitromicina, odnosno Sumameda, kao i nedovoljnim dokazima da ovaj lijek pomaže u liječenju bolesti COVID-19, više od 50 medija u regionu je Sumamed predstavilo kao “revolucionarno otkriće”. Više detalja, kao i to koji mediji su i kako izvještavali o ovoj temi, možete pročitati u našoj analizu na linku ispod:
Da li je kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina (Sumameda) zaista “lijek za COVID-19”?
Bosanskohercegovački Malcovir
Nakon toga se pojavila i bosanskohercegovačka verzija “lijeka za koronavirus”. Portal Preporod je 15. aprila 2020. godine objavio članak o lijeku MALCOVIR kojeg proizvodi kompanija ZADA Pharmaceuticals iz Lukavca i za koji se u naslovu tvrdi da “pomaže protiv korona virusa”.
Preporod je citirao vlasnika firme koja proizvodi MALCOVIR čiji je osnovni sastojak hidroksiklorokin, a koji je rekao da “Uz MALCOVIR®, proizvodimo i lijek AZID, koji je također dio terapije za liječenje osoba zaraženih korona virusom.”
Tvrdnje iz članka sa Preporoda su preuzele novinske agencije MINA i Fena, a potom i portali Hayat, Dnevni avaz, Večernji, Nezavisne novine, Depo i mnogi drugi, od kojih su neki naveli i da je “Od sutra u BiH u slobodnoj prodaji lijek protiv koronavirusa”.
U međuvremenu, sumnje u učinkovitost hidroksiklorokina kod tretmana COVID-19 dodatno je probudila nova studija rađena u Francuskoj, čiji su rezultati objavljeni 14. aprila.
Studija je objavljena na stranici američkog Yale univerziteta na kojoj se objavljuju radovi koji još uvijek nisu recenzirani i u njoj se navodi da istraživanjem nisu pronađeni dokazi o učinkovitosti ovog lijeka kod pacijenata/kinja kojima je potreban kiseonik i koji su hospitalizirani zbog COVID-19.
U članku o rezultatima studije koji je objavio CNN 15. aprila, specijalista za infektivne bolesti u dječijoj bolnici u Filadelfiji, Paul Offit, rekao je da je terapija hidroksiklorokinom prouzročila ozbiljne nuspojave, kao što je abnormalan ritam srca. Autori studije su izveli zaključak da rezultati studije “ne podržavaju upotrebu hidroksiklorokina na pacijentima koji su hospitalizovani sa dokumentovanom upalom pluća uzrokovanom virusom SARS-CoV-2”.
Slično mišljenje o potencijalno ozbiljnim nuspojavama iznijela je i Sajma Krkić-Dautović, specijalistkinja infektolog, u članku kojeg je objavio portal Žurnal 16. aprila. Portal Žurnal je u članku od 16. aprila upozorio i da “nekritički” medijski napisi o MALCOVIR-u reklamiraju lijek za koji još nije dokazano da je uspješan u tretmanu bolesti COVID-19.
Sa druge strane, redakcija Raskrinkavanja kontaktirala je i Agenciju za lijekove i medicinska sredstva u BiH. Vezano za tvrdnje da je lijek moguće kupiti u slobodnoj prodji bez recepta, iz agencije su rekli da je “odobreni režim izdavanja predmetnog lijeka: „Lijek se izdaje uz ljekarski recept“. Navedeno znači da pacijenti ovaj lijek ne mogu dobiti u apotekama bez ljekarskog recepta izdatog od strane ordinirajućeg ljekara.”
Iz agencije su za Raskrinkavanje potvrdili i da Malvocir nije odobren za tretranje pacijenata oboljelih od COVID-19:
Malcovir dozvolom za stavljanje u promet nije odobren za tretman pacijenata zaraženih virusom Covid-19.
Iz iste agencije smo dobili i odgovor da “nije dozvoljeno reklamirati MALCOVIR kupcima”, kao i to da “Promocija ili oglašavanje lijekova putem bilo koje vrste medija nije dozvoljeno”. Što će reći da su mediji nezakonito promovisali lijek koji je zabranjeno reklamirati, koji se izdaje samo na recept i koji uopšte nije odobren za liječenje blesti COVID-19.
Više detalja o ovom slučaju, kao i kompletne odgovore Agencije za lijekove i medicinska sredstva, možete čitati u našoj analizi na linku ispod:
Prikrivena reklama lijeka za COVID-19 koji to nije
Sprski Hlorokin
Aleksandar Vučić je na svom Instagram profilu @buducnostsrbijeav 17. aprila objavio da je počela proizvodnja hlorokina, opisavši ga kao ključni za liječenje novog koronavirusa. Tog i narednog dana (17. i 18. aprila) portal Alo je objavio po jedan članak u kojima se navodi da je “Srbija proizvela lek za korona virus”, baziran na Instagram postu Aleksandra Vučića. Istog dana je i Tanjug objavio vijest da je kompanija Galenika proizvela prvu seriju hlorokina, iznoseći ponovo tvrdnju koja je potekla od posta na Instagramu. Iste tvrdnje prenijeli su i mnogi drugi portali, uključujući Kurir, Informer, Politika, RTRS, Alternativna televizija, Srpska danas i Srpska info.
Činjenica jeste da je Galenika počela proizvoditi lijek sa aktivnom supstancom hidroksiklorokin sulfat, ali tvrdnje da se radi o potvrđenom “lijeku za koronavirus” nisu tačne.
Pored studija o kojima smo već pisali, sumnju u učinkovitost ovog lijeka produbila su i druga istraživanja. U Brazilu je 23. marta započeto kliničko istraživanje uticaja hidroksiklorokina na već hospitalizirane pacijente zbog SARS-CoV-2 infekcije, u kome je pored ostalog poređeno djelovanje različitih doza lijeka. Uzorak je obuhvatao 81 pacijenta, a istraživanje je prekinuto jer je stopa smrtnosti bila posebno visoka kod grupe koja je dobijala veću dozu hidroksiklorokina. Istraživanje još uvijek nije recenzirano, te se može pročitati u pre-print verziji, pod nazivom Chloroquine diphosphate in two different dosages as adjunctive therapy of hospitalized patients with severe respiratory syndrome in the context of coronavirus (SARS-CoV-2) infection: Preliminary safety results of a randomized, double-blinded, phase IIb clinical trial (CloroCovid-19 Study).
Bez obzira što je hlorokin bio siguran lijek koji je korišten preko 70 godina za liječenje malarije, on može biti otrovan u dozama koje se preporučene od strane kineskih vlasti (visoka doza od 10g na 10 dana) (...)
Stoga snažno preporučujemo da se ovakve doze ne koriste nigdje za tretiranje ozbiljnih slučajeva oboljenja COVID-19 (...).
Sličnih primjera ima još. U članku švedskog lista Göteborgs-Posten, objavljenom 1.4.2020. godine, navodi se da nakon što su prijavljeni slučajevi pogoršanja stanja pacijenata, Univerzitetska bolnica u Gothenburgu, Sahlgrenska, prestala je sa upotrebnom hlorokina (supstance čiji je derivat hidroksiklorokin) za liječenje ovoljelih od COVID-19.
Jedna od novijih studija objavljena je prije nekoliko dana, a o njoj je pisao AFP u članku objavljenom 22.4.2020. Radi se o retrospektivnoj studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su analizirani medicinski izvještaji 368 vojnih veterana hospitaliziranih zbog COVID-19 širom te zemlje. Ni ova studija nije prošla recenziju, ali su njeni nalazi da hidroksiklorokin, sam ili u kombinaciji sa azotrimicinom, uzrokuje veću stopu smrtnosti nego standardna terapija. Pored pojedinih manjkavosti koje i ova studija ima, uključujući i činjenicu da nije akademski revidirana, njezini rezultati značajno doprinose sumnji u efikasnost lijeka kojeg je Trump proglasio najvećom prekretnicom u historiji medicine.
Više detalja o ovom slučaju možete čitati u analizi na linku ispod:
Ni Hlorokin nije “lijek za koronavirus”
Crnogorska spužva
Portal Primorske novine 20. aprila objavio je članak u čijem se naslovu postavlja pitanje da li se u crnogorskom moru nalazi “ubica koronavorusa”. U članku portala Primorske novine se navodi da naučnici iz Bergakademie Freiburg “veruju da su našli rešenje” za pandemiju bolesti COVID-19 na morskom dnu na obali Crne Gore. U članu se citira doktor Hermann Ehrlich koji je rekao da je “sunđer sa crnogorske obale otporan i na Sars-CoV-2 virus”
Dalje se u članku navodi da “odbrambene supstance sunđera uništavaju strana tijela koja pokušavaju da prodru u sunđer”, te da “u tu grupu spada i SARS-CoV-2”.
Već je jasno da ovakve tvrdnje nisu nastale na osnovu objavljenih i recenziranih istraživanja, a da ozbilljne klinične studije i istraživanja nisu ni počela, navodi se i na kraju članka portala Primorske novine, gdje je citiran profesor Ehrlich koji kaže da su “otvoreni za saradnju”, ali i gdje je navedeno da aktivnu supstancu “mogu odmah da ustupe” za potrebe laboratorijske studije.
Iako je jasno ja istraživanja nisu niti ispitivala niti potvrdila učinkovitost ovih supstanci u liječenju bolesti COVID-19, portali u regiji su sa manje ili više senzacionalističkim pristupom izvijestili o tome da je na crnogorskom primorju “pronađen lijek za koronavirus”, uz opaske poput one da su “Svetski naučnici usmerili pažnju ka Crnoj Gori”.
Dva dana kasnije je Dr. Ehrlich za Dnevne novine potvrdno odgovorio na eksplicitno pitanje “da li supstance iz ovih sunđera mogu da liječe zaražene od koronavirusa”. Ipak, doktor nije naveo da li su vršena istraživanja učinkovitosti ovih supstanci konkretno pri liječenju bolesti COVID-19, te je nepomenuo da ih “institucije mogu pitati o bromotizorinu za anti-Covid testove”.
Dakle, tvrdnja da “Lijek protiv korone leži na morskom dnu u Crnoj Gori” nije zasnovana na naučnim istraživanjima i potvrđenim činjenicama, nego na pretpostavci koja još uvijek nije istražena i dokazana.
Osim što nije niti istraženo niti dokazano da spužva može pomoći u liječenju bolesti COVID-19, nije tačno ni da se morski sunđeri koje testiraju njemački naučnici nalazi isključivo u Crnoj Gori. Morski sunđer Aplysina aerophoba nalazi se u Jadranskom moru, najvećem dijelu Zapadnog i Sjevernog Mediterana, i u vodama Atlantika uz obale Zapadne Afrike.
Mediji u regiji su dakle senzacionalistički prenijeli pretpostavku doktora Hermann-a Ehrlich-a o tome da supstance iz spužvi potencijalno mogu pomoći pri liječenju COVD-19, te pretpostavke predstavili kao tvrdnje i naučna otkrića, iako istraživanja i studije o tome još uvijek nisu ni počele.
Crnogorsko more ne krije “lijek protiv COVID-19”
Ni Sumamed, ni Malcovir, ni Hlorokin, a ni morska spužva dakle nisu “revolucionarni lijekovi” za bolest COVID-19 koju uzrokuje koronavirus SARS-Cov-2. Mediji u zemljama regiona su ih ipak predstavili tako, iako još uvijek ne postoje dovoljno čvrsti dokazi niti kliničke studije koje bi to dokazale.
(Raskrinkavanje.ba)