Ni Hlorokin nije “lijek za koronavirus”

Aleksandar Vučić je na svom Instagram profilu @buducnostsrbijeav 17. aprila objavio da je počela proizvodnja hlorokina, opisavši ga kao ključni za liječenje novog koronavirusa:

Upravo počela proizvodnja #Chloroquine u Srbiji, ključnog leka u borbi protiv #COVID19 ! Bravo za Galeniku i srpske radnike!

 

Tog i narednog dana (17. i 18. aprila) portal Alo je objavio po jedan članak baziran na Instagram postu Aleksandra Vučića:

REALIZUJE SE NAJAVA PREDSEDNIKA VUČIĆA Najlepša vest danas - upravo počela proizvodnja leka protiv korone u Srbiji
 

Kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije najavio, u Srbiju je stigla supstanca za pravljenje hlorokina, trenutno najboljeg leka u borbi protiv Covida-19.

OD UTORKA U UPOTREBI Srbija proizvela lek za korona virus 

Kako Alo.rs saznaje Srbija je proizvela lek hlorokin koji se pokazao kao najdelotvorniji u borbi protiv koronavirusa. Supstanca je juče stigla u Srbiju, a lek će već od utorka biti u upotrebi.

Istog dana je i Tanjug objavio vijest da je Galenika proizvela prvu seriju hlorokina, iznoseći ponovo tvrdnju koja je potekla od posta na Instagramu:

Farmaceutska kompanija Galenika proizvela je prvu seriju hlorokina, ključnog leka protiv virusa Kovid10, koji će od utorka biti u upotrebi, saznaje Tanjug.

Iste tvrdnje prenijeli su i mnogi drugi portali, uključujući Kurir, Informer, Politika, RTRS,  Alternativna televizija, Srpska danas i Srpska info.

Šta je sporno u najavama o Hlorokinu?

Činjenica jeste da je Galenika počela proizvoditi lijek sa aktivnom supstancom hidroksiklorokin sulfat, ali tvrdnje da se radi o potvrđenom “lijeku za koronavirus” nisu tačne. U trenutnu pisanja ove analize - kao što je bio slučaj i sa prethodnim - još uvijek nema zvaničnog i potvrđeno učinkovitog “lijeka” protiv bolesti koju izaziva virus SARS-CoV-2.

O sličnim tvrdnjama smo pisali nedavno, kada je i u Bosni i Hercegovini objavljena vijest da počinje proizvodnja “domaćeg lijeka za koronavirus”. Radi se o lijeku MALCOVIR, koji sadrži istu aktivnu supstancu, inače prethodno korištenu za liječenje malarije i reumatoidnog artritisa. 

Ključna osoba za popularizaciju hidroksiklorokina kao “lijeka za koronavirus” bio je predsjednik SAD, Donald Trump, koji je krajem marta na svom Twitter profilu objavio da kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina (kod nas lijek Sumamed, koji proizvodi Pliva) predstavlja prekretnicu u tretmanu oboljelih od COVID-19. Povod ovoj objavi bila je pilot studija francuskog Méditerranée Infection instituta sa svega 36 učesnika.

Za medije u regiji ovo je bila vijest o “hrvatskom lijeku za koronavirus”, koji su bili jednako netačni kao i oni koji su uslijedili.   

Kako se može pročitati u obje prethodne analize, metodologija naučne studije koja je “lansirala popularnost” hidroksiklorokina (ili kombinacije istog sa azitromicinom) pokazala se krajnje upitnom. Pored toga, studije urađene nakon nje imale su sasvim drugačije rezultate i nijedna od njih nije utvrdila da ovaj lijek zaista pomaže oporavku COVID-19 pacijenata/kinja. Neke su, štaviše, zaključile da osim što ne doprinosi ozdravljenju, prouzrokuje i ozbiljne nuspojave.

Pored studija o kojima smo pisali u prethodnim analizama, sumnju u učinkovitost ovog lijeka produbila su i druga istraživanja. U Brazilu je 23. marta započeto kliničko istraživanje uticaja hidroksiklorokina na već hospitalizirane pacijente zbog SARS-CoV-2 infekcije, u kome je pored ostalog poređeno djelovanje različitih doza lijeka. Uzorak je obuhvatao 81 pacijenta, a istraživanje je prekinuto jer je stopa smrtnosti bila posebno visoka kod grupe koja je dobijala veću dozu hidroksiklorokina. Istraživanje još uvijek nije recenzirano, te se može pročitati u pre-print verziji, pod nazivom Chloroquine diphosphate in two different dosages as adjunctive therapy of hospitalized patients with severe respiratory syndrome in the context of coronavirus (SARS-CoV-2) infection: Preliminary safety results of a randomized, double-blinded, phase IIb clinical trial (CloroCovid-19 Study). U njemu se navodi:

Bez obzira što je hlorokin bio siguran lijek koji je korišten preko 70 godina za liječenje malarije, on može biti otrovan u dozama koje se preporučene od strane kineskih vlasti (visoka doza od 10g na 10 dana). Naša studija dovoljno jasno upozorava na prestanak korištenja takvih doza širom svijeta (ukupno 12g klorokina na 10 dana, usljed uvođenja tableta klorokina, 150mg Farmanguinhos-a) kako bi se spriječile nepotrebne dodatne žrtve (...)

Stoga snažno preporučujemo da se ovakve doze ne koriste nigdje za tretiranje ozbiljnih slučajeva oboljenja COVID-19 (...).

Sličnih primjera ima još. U članku švedskog lista Göteborgs-Posten, objavljenom 1.4.2020. godine, navodi se da nakon što su prijavljeni slučajevi pogoršanja stanja pacijenata, Univerzitetska bolnica u Gothenburgu, Sahlgrenska, prestala je sa upotrebnom hlorokina (supstance čiji je derivat hidroksiklorokin) za liječenje ovoljelih od COVID-19: 

Postoje izvještaji u kojima se izražava sumnja na mnogo ozbiljnije nuspojave nego smo to prvobitno mislili. Ne možemo isključiti ozbiljne nuspojave, naročito one u vezi sa srcem, budući da se radi o visokodoziranom lijeku. Nadalje, mi nemamo dovoljno jak dokaz da klorokin utiče na COVID-19.

Jedna od novijih studija objavljena je prije nekoliko dana, a o njoj je pisao AFP u članku objavljenom 22.4.2020. Radi se o retrospektivnoj studiji provedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su analizirani medicinski izvještaji 368 vojnih veterana hospitaliziranih zbog COVID-19 širom te zemlje. Ni ova studija nije prošla recenziju, ali su njeni nalazi da hidroksiklorokin, sam ili u kombinaciji sa azotrimicinom, uzrokuje veću stopu smrtnosti nego standardna terapija. Pored pojedinih manjkavosti koje i ova studija ima, uključujući i činjenicu da nije akademski revidirana, njezini rezultati značajno doprinose sumnji u efikasnost lijeka kojeg je Trump proglasio najvećom prekretnicom u historiji medicine. 

Stopa smrtnosti pacijenata koji su primali hidroksiklorin je iznosila 28% u poređenju sa 22% kada je sa njim uziman i antibiotik azitromicin - kombinacija koju je koristio francuski naučnik Dider Raoult, čija je studija, objavljena u martu, skrenula pažnju cijelog svijeta na ovaj lijek.

Stopa smrtnosti kod pacijenata što su primali standardnu terapiju iznosila je 11%.

Za potrebe pisanja analize o bosanskohercegovačkoj verziji lijeka za koronavirus, Raskrinkavanje je kontakriralo Agenciju za lijekove i medicinska sredstva upitom o promociji lijekova putem medija i o preporucu korištenju lijeka MALCOVIR za tretman oboljelih od COVID-19. U svom odgovoru Agencija navodi:

Da li se promocija preko medija i novinskih agencija može smatrati reklamiranjem lijeka i da li su takve aktivnosti dozvoljene?

Promocija ili oglašavanje lijekova putem bilo koje vrste medija nije dozvoljeno, osim ukoliko lijek ima režim izdavanja Lijek se izdaje bez ljekarskog recepta I za isti je Agencija prethodno izdala saglasnost za oglašavanje.

Je li MALCOVIR preporučen za tretman COVID-19 u BiH?

Malcovir dozvolom za stavljanje u promet nije odobren za tretman pacijenata zaraženih virusom Covid-19.

Međutim, aktivna supstanca koja je sadržana u lijeku Malcovir, hidroksiklorokin, pokazala je  efikasnost u tretmanu simptoma kod pacijenata oboljelih nakon inficiranja virusom SARS-CoV-2 (COVID-19 ili korona virus). Hidroksiklorokin je ušao u pojedine bolničke/kliničke protokole za simptomatsku terapiju pacijenata inficiranih predmetnim virusom koji su ispoljili kliničku sliku bolesti.

Da zaključimo, antimalarik koji je u Srbiji proizvela farmaceutska kompanija Galenika sadrži aktivnu supstancu hidroksiklorokin sulfat, čija se djelotvornost za liječenju oboljenja COVID-19 u većini studija pokazala limitiranom. Stoga je pogrešno nazivati lijekove koje sadrže ovu supstancu lijekom za COVID-19. Hidroksiklorokin se na nekim mjestima koristi u tretmanu pacijenata sa ovim oboljenjem, ali ne postoje adekvatni naučni dokazi da je on “ključni”, “najdjelotvorniji”, ili “najbolji” lijek za tretman pacijenata sa COVID-19.

Kako je hidroksiklorok postao “zvijezda” u medijima?  

Kako je već rečeno, predsjednik SAD Donald Trump je 21. marta na svom Twitter profilu napisao da bi kombinacija antimalarika i antibiotika iz francuske studije mogla biti učinkovita u liječenju virusa SARS-CoV-2.

HIDROKSIKLOROKIN I AZITROMICIN, kada se uzimaju zajedno, mogli bi biti jedna od najvećih prekretnica u povijesti medicine. FDA (Američka agencija za lijekove op.a.) je pomaknula planine - Hvala vam! Nadamo se da će OBA (H djeluje bolje uz A, Međunarodni žurnal antimikrobnih agensa)...
…biti stavljena u upotrebu ODMAH. LJUDI UMIRU, RADITE BRZO i BOG BLAGOSLOVIO SVE! 

Trump je slične stavove iznosio i na press konferencijama održanim prethodnih dana. Njih je, još tada, “na licu mjesta” opovrgao jedan od njegovih naučnih savjetnika za COVID-19, doktor Anthony Fauci - o čemu smo, kako je rečeno, pisali u svojim ranijim analizama. 

U međuvremenu se na cijelu priču u svojoj emisiji osvrnuo i američki voditelj John Oliver, dajući mogući odgovor na pitanje zašto je Donald Trump, suprotno rasuđivanju svojih stručnih savjetnika, insistirao na (nepotvrđenoj) učinkovitosti ovog lijeka. 

Kako navodi Oliver u svojoj emisiji od 19.4.2020, samo dan prije prvog Trumpovog istupa na temu hidroksiklorokina, ovaj je lijek predstavljen kao “100% učinkovit” u emisiji Tucker Carlson Show emitovanoj 18.3.2020. na televiziji FOX News. Već idućeg dana, Trump je na briefingu Bijele kuće o COVID-19 rekao “Šta možete da izgubite? Uzmite ga.”

U emisiji Tuckera Carlsona je gostovao izvjesni Gregory Rigano, koji je najavljen kao “savjetnik na Stanfordovoj školi za medicinu” (Stanford School of Medicine). On je u tom intervjuu iznio tvrdnju da je hidroksiklorokin “100% učinkovit lijek protiv koronavirusa”. 

Studija na koju se Rigano pozvao u intervjuu sprovedena je u martu Francuskoj, i o njezinim manjkavostima smo već pisali u prethodnim analizama. Što se tiče tvrdnje o stoprocentnoj učinkovitosti, ona je netačna čak i u odnosu na objavljene rezultate studije. U studiji je učestovalo 36 ispitanika. Od njih 36, 26 je dobijalo terapiju hidroksiklorokinom a 16 je bilo u kontrolnoj grupi. Od 26 učesnika, troje je bilo prebačeno u bolnicu na intenzivnu njegu, jedno je umrlo, jedno je napustilo bolnicu, a jedno je prestalo koristiti lijekove zbog mučnine. 

Dalje, kako je utvrdio američki portal Wired, Rigano nije savjetnik na Stanfordu. Rigano, koji se u Foxovoj emisiji lažno predstavio, zapravo je advokat koji je, zajedno sa izvjesnim Jamesom Toradom koji se bavi kriptovalutama, započeo priču o “stoprocentno učinkovitom” lijeku za COVID--19. Torado je, naime, 13. marta na svom Twitter profilu objavio link na dokument u kom, kako je naveo, zajedno sa Riganom i Thomasom Brokerom “razmatra mogućnost da se Chloroquine koristi kao tretman ili preventiva za koronavirus”.

Kako navodi Wire, Todarov tweet je dobio na hiljade lajkova i brzo se proširio u “tech” svijetu, gdje je dokument pogrešno predstavljen kao tekst za koji su konsultovane medicinske škole Stanforda i Univerziteta u alabami, kao i Nacionalna akademija naučnih istraživača/ica  (National Academy of Sciences researchers), iako ništa od toga nije bilo tačno. Stanford je demantovao da je na bilo koji način povezan sa ovim tvrdnjama, te je sa ovog univerziteta za Wired saopšteno da su od autora zahtijevali da iz dokumenta uklone sve reference na Stanford univerzitet. Sam Google dokument više nije dostupan.

Ovom se pričom bavio i Vanity Fair u članku objavljenom 24.3.2020, gdje se mogu pronaći informacije o sadržaju sada nedostupnog dokumenta. Vanity Fair piše da se u dokumentu objašnjava da se lijek dugo koristio za liječenje malarije; da je jeftin i dostupan za borbu protiv pandemije, “učinkovit u liječenju COVID-19” - ali i da ima i snažan potencijal kao profilaktička (preventivna) mjera protiv koronavirusa. Štaviše, autori navode da bi pandemija mogla bi “uništena u jednom potezu” ukoliko bi vlast preduzela potrebne korake (široke primjene ovog lijeka). Rad je zaključen pozivom čitateljima da ga distribuiraju i prevedu na druge jezike.

Dakle, velika je vjerovatnoća da se je i sama Trumpova tvrdnja o učinkovitosti ovog lijeka nastala kao posljedica prihvatanja dezinformacije objavljene na Foxu, od strane osobe koja se lažno predstavila, a čiju je ekspertizu - kao i sopstveno učešće u kreiranju opskurnog “Google dokumenta” - negirao Stanford univerzitet. Nasuprot tome stoji sve veći broj studija koje opovrgavaju korisnost upotrebe ovog lijeka, te ukazuju i na njegova moguća štetna dejstva. 

Sukladno gore navedenom, tvrdnju portala Alo da je Hlorokin “lijek protiv korone” ocjenjujemo kao lažnu vijest, budući da se tvar hidroksiklorokin u lijeku hlorokin ne može smatrati lijekom za vorus SARS-CoV-2. Članci koju su ovu tvrdnju prenijeli dobijaju ocjenu prenošenje lažne vijesti. Tvrdnje da je lijek hlorokin “trenutno najbolji lijek” za liječenje COVID-19; da je se pokazao kao najdjelotvorniji u borbi protiv koronavirusa i da je ključni lijek protiv virusa COVID-19, dobijaju ocjene dezinformacija, budući da nema adekvatne studije koja potvrđuje tu tezu.

(Amar Karađuz, Tijana Cvjetićanin, Amina Čeliković za Raskrinkavanje.ba)