Ne, Coca-Cola nije “pozitivna na koronavirus”

Portal Večernji objavio je 11.12.2020 članak pod naslovom:

U parlamentu testirao Coca-Colu na koronavirus pa zaključio: 'Imamo problem'

U članku se navodi da je Michael Schnedlitz, član Nacionalnog vijeća Austrije, pokušao pokazati navodnu beskorisnost masovnih testiranja na koronavirus. To je učinio za govornicom austrijskog parlamenta, testirajući Coca-Colu brzim antigenskim testom. U videu, koji prati taj članak, poslanik Schnedlitz je izgovorio:

Gospodine predsjedniče, imamo problem. Imamo slučaj koronavirusa!

Kao izvor, u tom članku navodi se njemački portal Unzensuriert. 

Istog dana, novinska agencija Tanjug preuzela je informacije od drugog njemačkog portala, Heute, te objavila članak pod naslovom:

"Poslanik testirao Koka Kolu na koronu”. 

U tom članku se navodi sljedeće:

On je, naime, za govornicom obavio brzi antigenski test nad Koka Kolom. Nakapao je kap Koka Kole na korona test, a rezultat je bio pozitivan.

Članke sličnih naslova i tvrdnji objavili su i brojni drugi portali.

(VIDEO) Nevjerovatno: U parlamentu testirao Coca-Colu na koronavirus, a ovo je rezultat (Oslobođenje)

Testirao Coca-Colu na koronu: 'Imamo slučaj!' (N1)

Parlament Austrije: Pogledajte kako je zastupnik testirao Coca-Colu na koronavirus (Faktor)

(VIDEO) Testirao Coca-Colu na koronavirus, pogledajte rezultat (Dnevnik.ba)

Testirao Coca-Colu u parlamentu na koronu: 'Imamo problem!' (24sata)

[VIDEO] ‘PREDSJEDNIČE, IMAMO PROBLEM!’; Političar u austrijskom parlamentu testirao Coca-Colu na koronavirus i – pozitivna je (Net.hr)

Članak portala Večernji prenijeli su Buka, Novosti, Glas Istre, Hrvatsko nebo i nekoliko drugih portala, dok su Tanjugov članak prenijeli Nezavisne novine, Slobodna Bosna, ATV, Mondo, Big portal, Crna hronika, Telegraf, Blic, Alo, Srpskainfo, Srbija Danas, te više od deset drugih portala. Tanjug je bio izvor za članak koji je objavio Sputnik, a kojeg je prenijelo nekoliko drugih portala. 

Šta su antigenski testovi i kako se koriste?

Brzi, takozvani antigenski testovi, koriste se za masovna testiranja stanovništva zbog toga što brzo daju rezultate, te se njihovim korištenjem može ažurnije reagovati, tj. na vrijeme izolirati zaraženu osobu. 

Antigenski testovi razlikuju se od molekularnih (PCR) testova po tome što ne utvrđuju prisustvo genetskog materijala virusa (RNK), već utvrđuju prisustvo fragmenata proteina koje virus sadrži. Uzorak za obje vrste testa uzima se slično - testnim štapićem se iz respiratornog sistema uzima obrisak (bris). 

Prema riječima profesorice Jasmine Vraneš, prim. dr. med. i voditeljice Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i pročelnice Katedre za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kod PCR testova uzeti obrisak dalje ide kroz proces za koji je, kako navodi, neophodan laboratorij s odgovarajućim prostornim uvjetima, opremom i educiranim djelatnicima za ovu vrstu molekularne mikrobiološke dijagnostike. Vraneš, Jasmina. BRZI IMUNO-KROMATOGRAFSKI TESTOVI ZA DETEKCIJU SARS-COV-2 ANTIGENA U UZORKU NA MJESTU PRUŽANJA ZDRAVSTVENE SKRBI. (2020).

Pored tih specifičnih uvjeta, rezultati budu dostupni sporije nego kod antigenskih testova.
U istom radu, autorica objašnjava kako rade antigenski testovi.

Brzi imuno-kromatografski testovi su naprotiv dizajnirani tako da za njihovo izvođenje laboratorij nije potreban, testirati se može na mjestu pružanja zdravstvene skrbi na svim mjestima gdje se uzimaju obrisci, pa i na otvorenom - na punktovima gdje se prikupljaju uzorci, a rezultat je dostupan u vremenu od svega nekoliko minuta do 15 minuta. Ovi brzi POC testovi detektiraju virusne proteine u uzorku pomoću dijagnostičkih protutijela već nanesenih na nitroceluloznu membranu testne pločice. Edukacija onog koji provodi testiranje je jednostavna, potrebno je samo obrisak nakon uzorkovanja uroniti u ekstrakcijsku otopinu, malo rotirati štapić, izvući ga iz epruvete s otopinom na način da se iscijedi tekućina iz obriska, nakon čega se otopina upotrijebi da se nakapa nekoliko kapljica u jažicu na testnoj pločici. Test se očitava poput kućnog testa na trudnoću, ukoliko je pozitivan u testnom području (T), pojavi se linija unutar svega nekoliko minuta do 15 minuta nakon kapanja ekstrakcijske otopine u jažicu pločice, u negativnom slučaju vidljiva je samo jedna linija u kontrolnom području (C) koja jamči da je test ispravno izveden (Slika 1). 

Slika 1. Rezultati testiranja 18 simptomatskih pacijenata testiranih brzim antigenskim POC testom čiji simptomi su nastupili unutar tjedan dana od testiranja. SARS-CoV-2 infekcija dokazana je u pacijenata označenih s 44-46, 50, 51, 54-58. I blijeda linija očitava se kao pozitivan test (testiranje provedeno u COVID ambulanti DZ Zagreb Zapad u sklopu kliničke evaluacijske studije odobrene od strane Etičkog povjerenstva NZJZAŠ pod br. 641-01/20, snimka ustupljena ljubaznošću dr. Ivana Kukulja).

U čemu je pogriješio Michael Schnedlitz?

Njemački portal Welt je, tragom videa u kojem Schnedlitz “dokazuje nepouzdanost” antigenih testova u parlamentu, kontaktirao proizvođača testa koji Schnedlitz u videu koristi, kompaniju Dialab. Odgovor koji su dobili potvrdio je da je poslanik Schnedlitz napravio grešku prilikom testiranja. Naime, Schnedlitz nije koristio gore pomenutu ekstrakcijsku otopinu, tzv. pufer- kiselinu koja održava pH vrijednost testa stabilnom. 

U šestominutnom videu ne vidi se navodni “pozitivni rezultat”, no vidi se da Schnelitz nije koristio pufersku otopinu, već je štapić direktno stavio na antigenski test.

Bez korištenja puferske otopine antigenski testovi ne mogu dati pouzdane rezultate. No, i da ju je koristio, rezultati ne bi bili pouzdani. Antigenski testovi se rade na ljudskim izlučevinama i napravljeni su da testiraju uzorke prikupljene iz respiratornog sistema, a ne da testiraju hranu/pića.

Članak portala Heute, odakle je većina lokalnih portala preuzela informacije, sadržavao je i fotografiju poslanika Schnedlitza. Na toj fotografiji on u jednoj ruci drži čašu sa tamnom tekućinom, koja izgleda isto kao i čaša na snimku, a u drugoj antigenski test sa jedva vidljivom linijom u testnom području (T).

Pored izjave koju su iz Dialaba dali za Welt, na Facebook stranici Dialab GmbH - Austria je 11.12.2020 objavljen video praćen objašnjenjem i napomenom.

(...)
Da bismo ovdje pružili dokaz, korektno smo proveli test s kolom. Rezultat je bio negativan, kao što možete vidjeti na video snimku.

Takve testove uvijek treba provoditi bolničko osoblje ili obučena osoba kako bi se izbjegli takvi rezultati i prikazi

O sličnom testiranju Raskrinkavanje je pisalo i ranije.

Naš partnerski portal Faktograf je u svojoj analizi također objasnio Schnedlitzove propuste, objašnjavajući zašto njegov “eksperiment” ne dokazuje ništa. To nije spriječilo da se lažna vijest o prisustvu virusa SARS-CoV-2 u Coca-Coli objavi i prenese na više od osamdeset regionalnih portala i na više Facebook profila.

Do trenutka objavljivanja ove analize, članak Večernjeg je ispravljen, kao i članci portala 24sata i N1. Članci portala Poslovni (.hr) i Cazin (.net), koji su sadržavali ove tvrdnje, do objave analize su obrisani.

Test koji je Schnedlitz izveo u austrijskom parlamentu je možda dao “pozitivan rezultat”, ali budući da test nije pravilno urađen, Coca-Cola nije zapravo bila “pozitivna” na koronavirus. Stoga, članke u kojima se iznosi takva tvrdnja ocjenjujemo kao dezinformaciju. Istu ocjenu dajemo i svim člancima koji kažu da je poslanik Schnedlitz “testirao Coca-Colu na koronavirus” jer je test izvršio nepravilno, pa bi tačna tvrdnja bila da ju je “pokušao testirati” na prisustvo ovog virusa.

Članke u kojima se navodi da Schnedlitz nije ispravno uradio test, ali čiji naslovi ne daju takvu informaciju, ocjenjujemo kao klikbejt. 

Člancima portala Večernji, 24sata i N1 dajemo ocjenu ispravljeno.

(Aldin Karahasanović, Raskrinkavanje.ba)