Na Facebooku je 11. avgusta 2023. godine objavljen snimak “eksperimenta” koji navodno dokazuje da genetički modifikovane biljke sadrže “gen ribe”. U prvom dijelu snimka, u dvije odvojene posude s posoljenom vodom, stavljeni su dijelovi dva paradajza. Prema ispisu na snimku, jedan je genetički modifikovan, a drugi je organski uzgojen. GM paradajz “pliva” u vodi, dok organski uzgojeni paradajz u drugoj posudi samo pluta. U drugom dijelu snimka vidi se dio pšenice koji također “pliva” u vodi. Snimak je objavljen uz opis kojim se implicira da GM paradajz i pšenica sadrže u sebi “gen ribe”, zbog čega “plivaju” u slanoj vodi.
Pazite sta jedete (efekat gena ribe)
Info kuce kao smrdljivi info vama ovakve vrste informacije ne daju. Zato iztrazite sami...(GMO hrana)
(U Video je samo voda i so(žuto pakovanje) sa Fluorid i Jod unutra koristio)
Ova objava zabilježila je gotovo 800 podjela na Facebooku.
Na društvenoj mreži X ovaj je snimak objavljen dan kasnije uz tvrdnju da je “gen krljušti ribe” prije 30 godina ubačen u paradajz da bi se dobila tvrđa kora ploda.
ima već više od 30 godina, kako je gen krljušti ribe ubačen u paradajz zarad tvrđeg omotača - kore paradajza.
U cilju težeg prodora insekata štetočina.
Tako su nam objasnili...
Za razliku od ovih objava, u nekima se ne spominje “gen ribe”. U ovakvim objavama snimak je praćen opisima u kojima se samo spominje “gmo paradajz”, “gmo pšenica” ili “gmo hrana” (1,2, 3, 4).
Tvrdnje o “genu ribe” u paradajzu na društvenim mrežama prisutne su od novembra 2018. godine. Pronašli smo ih u intervjuu koji je u formi bilješke na Facebook profilu objavila Slađana Velkov, navodeći da je riječ o “neobjavljenom intervjuu”.
Velkov je začetnica antivakcinacijskog pokreta u regiji. Redovno promoviše različite pseudonaučne stavove (link, link, link). Ona je isti intervju objavila i u decembru 2020. godine.
Gen riba severnih mora se ugrađuje u paradajz da bi mogao da raste na hladnom. Primere paradajza koji miriše na ribu, već imamo na našim prostorima.
Šta su genetički modifikovani organizmi?
Genetički modifikovani organizmi (GMO) su organizmi kod kojih je genetički materijal izmijenjen korištenjem tehnologije genetičkog inženjeringa. Na stranici Svjetske zdravstvene organizacije objašnjeno je:
Genetički modifikovani organizmi (GMO) mogu se definisati kao organizmi (tj. biljke, životinje ili mikroorganizmi) kod kojih je genetički materijal (DNK) izmijenjen na način koji se ne javlja prirodno parenjem i/ili prirodnim rekombinovanjem. Tehnologija se često naziva “moderna biotehnologija” ili “genetička tehnologija”, ponekad i “tehnologija rekombinantne DNK” ili “genetički inženjering”. Ona omogućava da se odabrani pojedinačni geni prenesu iz jednog organizma u drugi, također između nesrodnih vrsta. Hrana proizvedena od ili pomoću GM organizama često se naziva GM hrana.
Ova tehnologija koristi se da se pomogne uzgajivačima da imaju usjeve koji su otporniji na biljne bolesti ili da povećaju otpornost usjeva na herbicide koji se koriste za kontrolu korova ili drugih biljaka. U nekim slučajevima, genetički modifikovana hrana može imati poboljšanu nutritivnu vrijednost.
Premda se većina GM usjeva koristi za uzgoj životinja, GM organizmi nalaze se i u namirnicama koje se koriste u ljudskoj ishrani. Na listi GM namirnica koju je napravilo američko Ministarstvo poljoprivrede trenutno se nalaze: lucerka, kanola, kukuruz, pamuk, soja, krompir, šećerna repa, određene sorte patlidžana, jabuke, papaja, ananas, tikve i genetički modifikovani losos. Baza podataka GM proizvoda odobrenih za upotrebu (za ljudsku ishranu ili prehranu životinja) i uzgoj na stranici neprofitne međunarodne organizacije ISAAA obuhvata i neke druge GM namirnice. Ova baza podataka uključuje i proizvode čija je proizvodnja prekinuta.
Upotreba GM hrane tema je koja u javnosti izaziva dosta podjela i polemike. Svjetska zdravstvena organizacija na svojoj stranici navodi da je GM hrana koja je trenutno dostupna na međunarodnom tržištu prošla sigurnosne procjene i “nije vjerojatno” da predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. Američka Agencija za hranu i lijekove također navodi da je GM hrana sigurna za upotrebu.
Da li GM paradajz sadrži “gen ribe”?
Priče o “genu ribe” u paradajzu već su decenijama prisutne u javnom prostoru i u više su navrata opovrgnute (1, 2, 3). Ove tvrdnje najvjerojatnije potječu od toga da je rađen eksperiment u kojem je pokušano umetanje gena ribe iverak u paradajz. No tako modifikovan paradajz nikada se nije našao na tržištu. Eksperiment je devedesetih godina prošlog vijeka sprovela kompanija DNAP iz Kalifornije s ciljem povećanja otpornosti paradajza na mraz.
O ovome je pisao dr. Joe Schwarcz, direktor Kancelarije za nauku i društvo Univerziteta McGill, u članku objavljenom 2017. na stranici Univerziteta. On se u članku osvrće na situaciju s jednog predavanja o tehnologiji genetičkog inženjeringa, kada mu je neko od prisutnih rekao da ne može jesti paradajz jer je alergičan na ribu i ne zna koji je paradajz modifikovan ribljim genom. Schwarcz u članku ovako objašnjava kako je nastao ovaj mit:
U paradajzu nema ribljih gena, a da ih ima, paradajz bi morao biti tako označen prema postojećim propisima. Ono što imamo ovdje jeste strah potekao od dezinformacija.
Arktički iverak živi sretno u ledenim vodama Arktičkog okeana, a smrzavanje njegove krvi sprečava “protein protiv smrzavanja”. Budući da uzgajivači paradajza žive s prijetnjom iznenadnog smrzavanja koje će im uništiti prinos, istraživači su se zapitali o mogućnosti umetanja gena iverka koji kodira protein protiv smrzavanja u genom paradajza. Preliminarni eksperimenti pokazali su da u biljkama ovaj protein nije bio učinkovit u sprečavanju formiranja kristala leda i od projekta se odustalo. Ali na internetu nijedna priča nikad ne umire. Mit o “ribljim genima u paradajzu” i dalje živi, često ilustrirovan špricom ubodenom u paradajz ili crtežima paradajza u obliku ribe. Da je ova tehnologija bila obećavajuća, bilo bi potrebno opsežno testiranje specifičnog ribljeg proteina koji se koristio kako bi se utvrdilo da li ima ulogu u izazivanju alergijske reakcije.
Scott Thenell, direktor regulatornih poslova za DNAP, kompaniju koja je radila eksperiment, 2000. godine rekao je da se od ovog koncepta odustalo jer je malo obećavao.
U članku objavljenom 2015. godine na stranici Projekta genetičke pismenosti (neprofitna organizacija koja se bavi promicanjem naučne pismenosti) objašnjeno je da ljudi (ali i druge vrste) već imaju zajedničke gene s mnoštvom drugih organizama. Ipak, to nas ne čini tim organizmima.
Umetanje ribljeg gena u paradajz ne čini paradajz nalik na ribu, jednako kao što ljudi ne mogu disati pod vodom. Dijelimo neke gene s ribama, ali to nas ne čini ribama. Zapravo, teško da se jedan gen uopšte može smatrati "dijelom" određenog organizma.
Geni nisu karakteristični za organizme. Organizam je karakterističan po svom ukupnom genetičkom sastavu.
U bazi podataka neprofitne međunarodne organizacije ISAAA navedeno je 11 vrsta GM paradajza koji su nekad dobili odobrenje. Za deset su dostupni podaci o genu koji je umetnut i s kojom svrhom. Gen ribe ni u jednom slučaju nije naveden.
Google pretragom nismo uspjeli pronaći nijedan kredibilan izvor koji bi potvrdio da se igdje proizvodi GM paradajz s genom ribe.
GM pšenica i umetnuti geni
U nekim objavama na društvenim mrežama tvrdi se da je “gen ribe” i u GM pšenici. Opisujući globalne prilike kada je u pitanju uzgoj GM pšenice, Reuters u članku objavljenom u martu ove godine izvještava da je argentinska kompanija Bioceres razvila genetički modifikovanu pšenicu koja bolje podnosi sušu. Navodi se da je Brazil nakon Argentine postao druga zemlja u svijetu koja je odobrila uzgoj genetički modifikovane pšenice. Pored pšenice ovog proizvođača, u članku se spominje još i da je kompanija Monsanto Co radila na komercijalizaciji GM pšenice početkom ovog vijeka.
Prije dvije decenije, Monsanto Co je radio na komercijalizaciji pšenice uzgojene da izdrži tretmane Roundupom protiv korova, ali je kompanija zaustavila te napore 2004. Međunarodni kupci zaprijetili su bojkotom pšenice iz SAD-a, ako se proizvod nađe na tržištu. Monsanto je kupio Bayer AG (BAYGn.DE) 2018. godine.
Monsantova pokusna pšenica trebala je biti uništena ili pohranjena na sigurno. Međutim, mali zasadi pšenice otporne na Roundup pojavili su se godinama kasnije u nekoliko saveznih država, uključujući Oregon 2013, Montanu 2014. i Washington 2016. i 2019, kao i kanadsku provinciju Alberta 2017. godine.
Na listi objavljenoj na stranici neprofitne međunarodne organizacije ISAAA navedena je GM pšenica dva proizvođača. Riječ je o istim koji se spominju u članku Reutersa. Prema podacima iz ove baze, ni u jednom slučaju nije korišten “gen ribe”. U prvom slučaju riječ je o genu Hahb-4 koji je uzet iz suncokreta, a čija je funkcija doprinijeti regulaciji dehidratacije biljke. U drugom slučaju riječ je o genu cp4 epsps (aroA:CP4) koji potječe od bakterije Agrobacterium tumefaciens, a kojim se povećava tolerancija na herbicid glifosat.
Google pretraga na engleskom jeziku također ne daje rezultate koji bi potvrdili da se “gen ribe” nalazi u genetički modifikovanoj pšenici.
Kako bi potkrijepili tvrdnje o “genu ribe” u GM paradajzu i pšenici, korisnici/e društvenih mreža dijele videosnimak koji navodno pokazuje da dijelovi GM paradajza i pšenice plivaju u slanoj vodi, dok to nije slučaj s dijelovima ovih biljaka koje su uzgojene organski. Ne postoji način da se provjeri da li se na snimku uopšte radi o GM hrani, kako se tvrdi, da li su snimci autentični te zašto komadi paradajza i pšenice prikazani na snimku plivaju u vodi. U svakom slučaju, kako je navedeno, čak i da je u ove biljke umetnut gen nekog organizma, naprimjer ribe, to ih ne bi učinilo tom vrstom. U ovom konkretnom slučaju to im ne bi dalo sposobnost da plivaju.
Shodno navedenom, prvu objavu tvrdnje da GM paradajz sadrži gen ribe, iz 2018. godine, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Ostale objave u kojima se ovo tvrdi ili implicira dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti. Tvrdnje i implikacije da se ovo krije i da mediji o tome ne izvještavaju dobijaju ocjenu teorija zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)
Prvi genetički modifikovani paradajz
GM paradajz Flavr Savr bio je prva genetički modifikovana hrana koja je dobila odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove za ljudsku prehranu 1994. godine (link). Razvila ga je kompanija Calgene. Ovaj GM paradajz mogao se brati zreo, ali i imati rok trajanja kao i prirodni paradajz (umjesto da se bere nezreo i sazrijeva hemijskim putem). Flavr Savr bio je dostupan na tržištu do 1997. godine, kada je prestala njegova proizvodnja zbog ekonomske neisplativosti (link). Mediji su 2022. godine izvijestili da je američko Ministarstvo poljoprivrede odobrilo genetički modifikovani ljubičasti paradajz (link). Naučnici su u ovom slučaju koristili gen biljke zijevalica (link).