Foto: fizkes, Shutterstock
Na Facebook stranici Bosanci.ch 29.12.2023. godine objavljen je kratki videozapis u kojem youtuber Super Daki tvrdi da tinejdžeri, a posebno tinejdžerke, danas izgledaju znatno starije zbog toga što konzumiraju brzu hranu u kojoj se nalaze spolni hormoni. Komentarišući izgled 15-godišnje takmičarke Superstar Hrvatska, on tvrdi:
Hrana koja se danas masovno konzumira, KFC, McDonald’s, Burger King i tako dalje, sadrži u sebi polne hormone jer se u životnije, pogotovo kokoške, ubrizgavaju ti hormoni da bi se oni razmnožavali brže jer u komercijalnoj proizvodnji sve se mora ubrzati da bi se mogli namiriti svi ti silni restorani brze hrane. S obzirom da takvu hranu najviše jedu nove generacije, oni indirektno unose te polne hormone i isto kao i kokoške rastu i razvijaju se brže i, naravno, pubertet im dosta ranije počne.
Snimak je prvobitno objavljen na TikTok profilu superbdaki 25.10.2023, gdje je prikupio 1,3 miliona pregleda do datuma pisanja ove analize. Na Facebooku je imao 1,1 milion pregleda.
Super Daki je široj javnosti u Bosni i Hercegovini i regionu postao poznat nakon što je 2020. na YouTubeu objavio snimak “socijalnog eksperimenta”, kako ga je nazvao, u kojem je maskiran ušao u McDonald's u Sarajevu i ponudio milion eura onome ko ubije Milorada Dodika. Dvije godine poslije, MUP RS je zbog videa koji se tada dijelio aktivirao Operativnu grupu za borbu protiv terorizma, uz niz spekulacija o tome ko stoji iza “prijetnji” Dodiku.
Pubertet – period promjene
Pubertet je period u kojem se tijelo djeteta počinje mijenjati i razvijati kako bi dostiglo seksualnu zrelost i bilo spremno za reprodrukciju. Pubertet počinje kada dio mozga pod nazivom hipotalamus počne proizvoditi hormon gonadotropin (GnRH), koji stimuliše drugi dio mozga, hipofizu, da proizvodi luteinizirajući hormon i folikulostimulirajući hormon. Ova dva hormona putuju u spolne organe, koji potom počinju oslobađati spolne hormone, odnosno estrogen i testosteron, što dovodi do pojave znakova puberteta.
Djevojčice započinju pubertet otprilike dvije godine ranije nego dječaci, što objašnjava njihov “stariji” izgled u tom periodu u odnosu na dječake istih godina. Dječaci u prosjeku započinju pubertet između devete i četrnaeste godine, a djevojčice između osme i trinaeste. Fizičke i emotivne promjene, pak, počinju i razvijaju se drugačije i u drugačijem vremenskom okviru za svako dijete.
Pubertet se odvija u pet različitih faza, koje uglavnom izgledaju drugačije za dječake i djevojčice. Peta, finalna faza, najčešće počinje oko 15. godine.
Šta je preuranjeni pubertet?
Istraživanja su pokazala da se srednja dob ulaska u pubertet pomjerala kroz vijekove. Istraživanje doktorice Marcie Hermans-Giddens pokazalo je, naprimjer, da je 1860. godine prosječna dob početka puberteta za djevojčice bila 16,6 godina; 1920. godine 14,6; 1950. godine 13.1; 1980. godine 12,5, a 2010. godine 10,5 godina. Prosječna dob početka puberteta razlikuje se i u odnosu na različite dijelove svijeta i različite etničke grupe.
Početak puberteta prije osme godine za djevojčice, odnosno devete za dječake, naziva se preuranjenim pubertetom. Postoje dvije vrste preuranjenog puberteta: centralni, koji se javlja kada djetetov mozak počne lučiti spolne hormone prerano, te periferni, koji se javlja kada postoji problem s djetetovim reproduktivnim organima ili nadbubrežnom žlijezdom. Centralni preuranjeni pubertet je učestaliji, a generalno se preuranjeni pubertet češće javlja kod djevojčica. Kada je riječ o centralnom preuranjenom pubertetu, uzrok je najčešće nepoznat, a može ga uzrokovati niz stvari, uključujući radijaciju, tumore na mozgu, abnormalnosti u mozgu, moždane infekcije ili traume. Periferni preuranjeni pubertet mogu uzrokovati tumori na reproduktivnim organima ili nadbubrežnoj žlijezdi, genetski poremećaji, poremećaji nadbubrežne žlijezde ili teška hipotereoza. Ovu vrstu preuranjenog puberteta može izazvati i izloženost hormonima koji dolaze van tijela djeteta, kroz, naprimjer, izloženost kremama, suplementima ili lijekovima koji sadrže testosteron ili estrogen.
Istraživanja su pokazala da je gojaznost kod djevojčica povezana s ranim razvojem grudi, što je jedan od znakova preuranjenog puberteta. Ovo navodi na zaključak da konzumiranje velikih količina masne i prerađene hrane može izazvati rani pubertet. Preuranjeni pubertet može se tretirati kroz terapiju medikamentima ili operacijom (u zavisnosti od toga šta ga uzrokuje), a u slučaju perifernog preuranjenog puberteta uzrokovanog izloženošću hormonima, vjerovatno je dovoljno samo prekinuti tu izloženost da bi se zaustavio preuranjeni pubertet (link). Preuranjeni pubertet sam po sebi ne uzrokuje zdravstvene probleme (njegovi potencijalni uzroci, poput tumora, zasigurno mogu uzrokovati zdravstvene probleme), ali može rezultirati stresom i negativnim emotivnim reakcijama djeteta. Osim toga, preuranjeni pubertet može dovesti do niskog rasta u odrasloj dobi, jer će se djetetove kosti razviti ranije i ranije će prestati da raste.
Subjektivna opažanja ili lični stavovi o tome kako djeca određenih godina “trebaju” izgledati i koji stepen razvoja je “normalan” u adolescentnoj dobi je neprimjeren. Opservacija Super Dakija da djevojčica od 15 godina izgleda starije nego što on misli da bi trebala zasigurno nije dokaz da je prošla kroz preuranjeni pubertet.
Hormoni rasta u hrani
Tačno je da se u pojedinim državama, poput SAD-a, životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane daju hormoni za pospješivanje rasta, poput progesterona, testosterona i estradiola. Kako je objašnjeno u članku medicinskog portala News Medical Life Sciences iz decembra 2022. godine, postoje razne tvrdnje o zdravstvenim posljedicama ovih hormona u hrani životinjskog porijekla kako za odrasle, tako i za djecu koja još nisu ušla u pubertet. Međutim, kako se navodi, još uvijek ne postoje nikakvi konkretni i čvrsti dokazi da ovih hormoni u hrani mogu dovesti do preuranjenog puberteta. Takvo nešto je teško dokazati jer se ti hormoni u određenim količinama javljaju i prirodno kod ljudi i kod životinja, te je teško razlikovati sintetičke hormone od onih prirodnih u uzorcima mesa i mliječnih proizvoda. Osim toga, količina hormona koja iz hrane dospijeva u krvotok je vrlo mala u poređenju s hormonima koje ljudi prirodno proizvode svakog dana.
U svakom slučaju, korištenje ovih hormona u uzgoju životinja koje se koriste za proizvodnju hrane zabranjeno je u Evropskoj uniji, ali i Bosni i Hercegovini i zemljama u regionu.
Raskrinkavanje se bavilo tvrdnjama da je piletina koja se nalazi na tržištu u BiH i regionu “puna hormona” u analizi od 10.1.2023. godine. Tom prilikom kontaktirali smo Kancelariju za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, iz koje su nam kazali:
U Bosni i Hercegovini nije dozvoljena upotreba hormona na životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane te su važeći propisi usklađeni sa evropskom legislativom: Odluka o zabrani primjene na životinjama određenih beta agonista te tvari hormonskog i tireostatskog djelovanja („Službeni glasnik BiH“, broj 74/10), Odluka o zabrani stavljanja u promet i primjeni goveđeg hormona somatotropina („Službeni glasnik BiH“, 29/12).
Praćenje i kontrola rezidua (ostataka) zabranjenih tvari, hormona, veterinarskih lijekova i kontaminanata (gdje spadaju i teški metali) u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla sprovodi se u sklopu određenih programa službene kontrole koje Kancelarija za veterinarstvo BiH donosi i provodi na godišnjem nivou, a to su Plan praćenja i kontrole rezidua za Bosnu i Hercegovinu, Službene kontrole proizvoda u objektima odobrenim za izvoz u Evropsku uniju te Monitoring uvoznih pošiljki od strane Granične veterinarske inspekcije UZV BiH. Svi programi sprovode se prvenstveno u cilju zaštite zdravlja potrošača, a zatim osiguranja uslova za nesmetanu trgovinu sa zemljama Evropske unije, kao i trećim zemljama. Ukoliko se u sklopu određenog programa utvrde rezidue određenih tvari u koncentracijama koje nisu dozvoljene, odnosno koje prelaze maksimalno dozvoljene količine utvrđene prema važećim propisima, nadležna tijela entiteta i Brčko distrikta BiH sprovode propisane mjere u cilju otkrivanja i otklanjanja uzroka zaostajanja određenih rezidua.
Dakle, nema konkretnih dokaza da hrana dobijena od životinja koje su tretirane hormonima zaista dovodi do preuranjenog puberteta. Upotreba hormona u proizvodnji mesa je zabranjena u BiH i u EU. Viralni snimak s društvenih mreža u kojem su iznesene tvrdnje pod krinkom zabrinutosti za zdravlje i ishranu novih generacija zapravo sadrži neprimjerene komentare o izgledu djevojčice na muzičkom takmičenju, kao i izgledu drugih djevojčica njenog uzrasta. Sramoćenje djece zbog navodnog zrelijeg izgleda gotovo je uvijek usmjereno na djevojčice, a primjerima u kojima je ono iskorišteno kao izgovor za seksualiziranje maloljetnica Raskrinkavanje se već bavilo u analizi koju možete pročitati ovdje.
Shodno činjenicama, tvrdnju da među novijim generacijama pubertet počinje ranije jer konzumiraju meso tretirano hormonima u restoranima brze hrane ocjenjujemo kao pseudonauku. Nema konkretne potvrde da se takvo nešto dešava niti je izgled učesnice muzičkog takmičenja “dokaz” za takvu tvrdnju.
(Raskrinkavanje.ba)