Je li piletina zaista “puna hormona i antibiotika”?

Foto: Freepik

Na portalu Žena Blic u julu 2018. objavljen je članak opremljen sljedećim naslovom:

Od BROJLER PILETINE svi strahuju: Puna je hormona i antibiotika koji izazivaju OVE POSLEDICE, a prepoznaćete je PO OVE DVE STVARI 

U članku se govori o navodnim štetnim efektima koje konzumacija piletine ima na ljudsko zdravlje, s posebnim akcentom na brojler piletinu. Autor/ica članka i nutricionistkinja Branka Mirković, sagovornica portala Žena, na nekoliko mjesta iznose manipulativne tvrdnje o načinu uzgoja pilića. Tako se u naslovu navodi da je brojler piletina “puna hormona i antibiotika”, a u članku sagovornica kaže da se pilići “kljukaju hormonima i antibioticima”.

- Svi znamo da domaća piletina ima žutu boju, dok je koža brojler piletine uobičajeno beličaste boje. Međutim, danas ni na to ne možete da se oslonite, budući da prodavci često bojom za hranu boje piletinu da bude žuta. Takođe, razlika se primećuje i pri termičkoj obradi same piletine - brojler piletina će ispustiti mnogo više tečnosti i masti i biće mnogo tvrđa u odnosu na piletinu iz prirodnog uzgoja - objašnjava za "Ženu" nutricionista Branka Mirković, dodajući da se u savremeno doba i "prirodno gajena piletina" kljuka praktično istom količinom hormona i antibiotika, te razlike gotovo da nema.

- Tvrđe meso ima manje estrogena (ženski hormon) a više testosterona (muški hormon) i obrnuto, mekše ima više estrogena. Ipak, te razlike u procentima hormona su zanemarive, a štetu svakako čine - dodaje ona.

Osim “upozorenja” o piletini koja obiluje hormonima i antibioticima, u članku se navodi da se pilići vakcinišu protiv raznih bolesti “prije klanja”. 

Kako se brojleri kolju sa svega par nedelja starosti, kao što smo već rekli, nemaju kada da razviju imuni sistem. Zbog toga ih pre klanja vakcinišu protiv brojnih bolesti - između ostalog, protiv patogena poput salmonele, koja se može preneti putem jajeta sa kokoške na pile, ali i protiv Njukastlove bolesti, česte ptičje bolesti koja se prenosi na ljude, bronhitisa, pneumovirusa kao i Marekove bolesti. Vakcine dobijaju ili putem spreja ili putem vode.

U nastavku članka citirana je izjava nutricionistkinje Mirković, u kojoj navodno opasne količine hormona i antibiotika u piletini, i hrani uopšte, krivi za niz zdravstvenih problema.

- Sigurno primećujete da današnje mlade žene gotovo da nemaju struk, muškarci poprimaju ženske obline, čak i bebe i muškarci imaju celulit - sve to je posljedica hormona iz hrane. Pored toga, slučajevi alergija su u konstantnom porastu, kao i rezistencija na antibiotike. Zbog povećanog unosa antibiotika putem hrane, mnogo više ljudi pati od problema sa varenjem - kaže nam Branka Mitrović.

Iznutrice, posebno džigerica, označene su kao najopasniji dio piletine, koji, kako se navodi, treba izbjegavati budući da jetra “prerađuje sve te silne antibiotike i hormone”.

A najopasniji deo piletine su, otkriva nam, zapravo iznutrice, naročito džigerica, što i ima smisla kada imate u vidu da upravo ona prerađuje sve te silne antibiotike i hormone.

- Posledično, sve mesne prerađevine poput pašteta, salama, parizera, pilećih viršli i sličnih stvari treba izbegavati u širokom luku, jer pileće iznutrice završavaju upravo u njima - kaže Branka Mitrović.

Na kraju članka još jednom je ponovljena tvrdnja da je piletina dostupna na tržištu prepuna hormona i antibiotika.

Portal Žena je ovaj članak aktualizovao 2020. godine, a prenijelo ga je još nekoliko medija: Novi, Luftika, Oko radio, BL portal, Novosti, Mondo (.rs), Mondo (.me), Sputnik, 021. info, Kodex (.me), Krstarica, Alo (.rs) i Family (.rs).

“Savjete” nutricionistkinje Branke Mirković su u novembru 2022. objavili 072 info, Hayat, 365 Srbija i Espreso u izmijenjenoj verziji.

U verzijama članka koje su objavili Stil Kurir, 365 Srbija, Najbolja narodna muzika, Novi (1, 2), Južni vetar, Recepti za sve, Jedina istina i Furka dodat je i navod da piletina koja nije “domaća” može sadržavati arsen i da ovaj hemijski element može izazvati zdravstvene probleme.

Ako pile nije domaće, postoji mogućnost da sadrži arsen, koji kod čoveka može da izazove dijabetes, neurološke poremećaje. Kod takvog mesa posebno ne smemo da jedemo određene delo.

Većina navedenih medija je članke objavila uz senzacionalističke naslove u kojima se spominje neimenovani “najopasniji dio piletine” koji “razara organizam”. Iz samog teksta jasno je da je riječ o iznutricama, odnosno jetri.

MNOGI OBOŽAVAJU TO DA JEDU, A NE ZNAJU DA JE NAJOPASNJI DEO PILETINE: Nutricionista otkriva zašto nam RAZARA ORGANIZAM

Novi, Recepti za sve i Jedna istina su, pak, u naslovima naveli da su fileti najopasniji dio piletine, dok se u samim člancima to tvrdi za iznutrice.

FILETI SU NAJOPASNJI DIO PILETINE: Nutricionista otkriva zašto nam razaraju organizam, NISMO NI SVJESNI

Ovu tvrdnju sadrži i članak portala Furka, gdje je objavljena u formi slike.

Šta su činjenice?

Tvrdnje o upotrebi hormona i antibiotika prilikom uzgoja brojler pilića, koje u članku iznose autor/ca i sagovornica, manipulative su i dezinformativne. Naime, formulacija da se pilići “kljukaju” hormonima i antibioticima navodi na zaključak o njihovoj nekontrolisanoj upotrebi prilikom uzgoja. 

U većini zemalja proizvođači piletine moraju pratiti propisane procedure upotrebe hormona i antibiotika. Upotreba hormona u uzgoju pilića u Srbiji i Bosni i Hercegovini nije dozvoljena, a upotreba antibiotika zakonski je regulisana na način da se obezbijedi da je meso koje se nađe na tržištu sigurno. 

Nikola Rokvić, stručnjak iz Odeljenja za ispitivanje namirnica životinjskog porijekla u Naučnom institutu za veterinarstvo Srbije, objasnio je 2019. u intervjuu za televiziju Prva da je korištenje hormona, ali i antibiotika, kao stimulatora rasta zabranjeno u Srbiji. 

Ranije su korištene male doze i antibiotika i hormona kao stimulatora rasta prilikom odgajanja određenih životinja, međutim to jeste u posljednje vrijeme zabranjeno i prosto ne sme da se koristi. Svaki proizvod prolazi kroz kontrolu pre samog izlaska na tržište i samim tim nije prosto moguće da se nađe tako neki sastojak u mesu. Da li prilikom uvoza ili prilikom celog procesa proizvodnje kod nas, ukoliko je naša industrija u pitanju, zadužen je određeni veterinarski inspektor, iz tog mesta. U principu, hoću da vam kažem i kada se koriste antibiotici, oni moraju da budu zabeleženi da su se koristili, i naravno ukoliko je neka, sad ne pričamo više o pilićima, nego uopšteno, o stočarstvu i svemu, ukoliko, normalno je da moraju da se koriste antibiotici u nekom momentu ako je životinja bolesna, međutim svaki antibiotik ima svoju karencu, to je period od posljednje terapije koliko dana nestaju te rezidue u mesu.

Raskrinkavanje se upitom obratilo Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine kako bismo saznali na koji je način regulisana upotreba hormona i antibiotika prilikom uzgoja peradi u BiH. U odgovoru iz Kancelarije navodi se:

U Bosni i Hercegovini nije dozvoljena upotreba hormona na životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane te su važeći propisi usklađeni sa evropskom legislativom: Odluka o zabrani primjene na životinjama određenih beta agonista te tvari hormonskog i tireostatskog djelovanja („Službeni glasnik BiH“, broj 74/10), Odluka o zabrani stavljanja u promet i primjeni goveđeg hormona somatotropina („Službeni glasnik BiH“, 29/12).

Praćenje i kontrola rezidua (ostataka) zabranjenih tvari, hormona, veterinarskih lijekova i kontaminanata (gdje spadaju i teški metali) u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla sprovodi se u sklopu određenih programa službene kontrole koje Kancelarija za veterinarstvo BiH donosi i provodi na godišnjem nivou, a to su Plan praćenja i kontrole rezidua za Bosnu i Hercegovinu, Službene kontrole proizvoda u objektima odobrenim za izvoz u Evropsku uniju te Monitoring uvoznih pošiljki od strane Granične veterinarske inspekcije UZV BiH. Svi programi sprovode se prvenstveno u cilju zaštite zdravlja potrošača, a zatim osiguranja uslova za nesmetanu trgovinu sa zemljama Evropske unije, kao i trećim zemljama. Ukoliko se u sklopu određenog programa utvrde rezidue određenih tvari u koncentracijama koje nisu dozvoljene, odnosno koje prelaze maksimalno dozvoljene količine utvrđene prema važećim propisima, nadležna tijela entiteta i Brčko distrikta BiH sprovode propisane mjere u cilju otkrivanja i otklanjanja uzroka zaostajanja određenih rezidua.      

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pojasnili su nam da antibiotici imaju propisanu karancu, odnosno vrijeme potrebno da se izluče iz organizma. 

Ono što je bitno jeste činjenica da svaki od antibiotika, bio kokcidiostatik ili neki drugi antibiotik, ima propisano vrijeme karence – odnosno period izlučenja iz organizma, kada se proizvodi životinjskog porijekla ne smiju upotrebljavati, koji je naveden u svakom uputstvu odobrenog lijeka na temelju opsežnih naučnih istraživanja, a kojeg se primarni proizvođači moraju pridržavati.

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Kako se navodi u članku portala Healthline, oni se od 1940-ih daju domaćim životinjama (krave, svinje, perad) kako bi se liječile infekcije ili spriječilo širenje bolesti. Niske doze antibiotika, navodi ovaj izvor, ponegdje se dodaju u stočnu hranu za poticanje rasta.  

Praksa kojom se reguliše upotreba antibiotika kod brojler pilića različita je od države do države.

U Evropskoj uniji (EU), za razliku od Sjedinjenih Američkih Država (SAD), antibiotici se mogu koristiti samo u slučaju liječenja bolesnih životinja, ne i u preventivne svrhe niti kako bi se pospješio rast. S druge strane, u Indiji nema propisa o kontroli upotrebe antibiotika u peradarskoj industriji niti ograničenja za ostatke antibiotika u piletini.

Ovo ne znači da se ne dešavaju zloupotrebe i tamo gdje postoje propisi te da neće nikada doći do kršenja propisanih mjera u smislu dopuštenih nivoa rezidua ili ostataka u hrani. Ipak, ovakvi slučajevi su rijetki (link, link). Ukoliko se to desi, dosadašnja ispitivanja pokazala su da se ovakvi ostaci mogu naći u jetri životinje, ali i u bubrezima te u grudnim mišićima (link, link).

U člancima je pileća džigerica označena kao najopasniji dio piletine jer ona, kako je objašnjeno, “prerađuje sve te silne antibiotike i hormone”.

Riječ je o popularnom vjerovanju da jetra nije sigurna za konzumaciju budući da prerađuje toksine, ali i lijekove, za koje se netačno pretpostavlja da se u njoj zadržavaju. Jetra, pak, ne funkcioniše na takav način. U članku portala Healthline objašnjeno je:

 Jetra ne skladišti toksine. Umjesto toga, njen je posao preraditi toksine i učiniti ih sigurnim ili ih pretvoriti u nešto što se može sigurno ukloniti iz tijela.

Ukratko, toksini u jetri nisu problem i svakako je ne treba izbjegavati iz tog razloga.

U analiziranim člancima pominje se niz navodnih štetnih efekata koji rezidui antibiotika iz hrane mogu imati na ljudsko zdravlje. Kako navodi portal Healthline, nekoliko istraživanja dovelo je u vezu ostatke antibiotika u hrani s nekim ozbiljnim nuspojavama kod ljudi, poput alergija, negativnog uticaja na zdravlje jetre, bubrega te reproduktivnog i imunološkog sistema (link, link, link). Ipak, u zaključku se navodi:

Iako nema dokaza da antibiotici u hrani direktno štete ljudima, većina se slaže da je prekomjerna upotreba antibiotika kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane problem.

Može pridonijeti razvoju i širenju bakterija otpornih na lijekove, što predstavlja potencijalni rizik za javno zdravlje.

Pretjerana upotreba antibiotika kod životinja može dovesti do povećane otpornosti bakterija na ove lijekove. Otporne bakterije se sa životinja na ljude mogu prenijeti na više načina, čime ljudi postaju izloženi infekcijama. Healthline, pak, u analizi navodi da je rizik da se ljudi putem hrane  zaraze rezistentnim bakterijama nizak. 

Nema jasnih dokaza da se ljudi mogu zaraziti rezistentnim bakterijama iz hrane.

Ako su prehrambeni proizvodi pravilno kuhani i ako se poštuju dobre higijenske prakse, rizik je vjerojatno izuzetno nizak.

Kao što smo naveli, formulacija “kljukanje hormonima” upućuje na zaključak da se životinjama daju opasne količine hormona. Upotreba hormona rasta legalna je i prihvaćena praksa u govedarstvu u SAD-u, ali ne i u uzgoju pilića. U EU na snazi je potpuna zabrana upotrebe hormona rasta kod uzgoja životinja. Ova se zabrana odnosi na domaću proizvodnju, ali i na uvoz iz trećih zemalja.

Neutemeljenim vjerovanjima da se pilići “pumpaju” hormonima bavio se i Poultry site, stranica specijalizovana za analize o peradarskoj industriji. Kako je navedeno u članku iz 2013. godine, hormoni se ne daju pilićima u SAD-u, no kod njih, kao i kod svih drugih životinja, postoje prirodni nivoi estrogena, progesterona i testosterona.

Kako je navedeno, o rizicima unosa ovih hormona u hrani i dalje se raspravlja i teško je trenutno doći do konačnih odgovora. U članku se apostrofira da ljudi dnevno prirodno proizvode daleko veće količine hormona nego što ih unose hranom.

Arsen u piletini

U nekim analiziranim člancima govori se o štetnosti arsena u piletini. Tako se navodi da postoji mogućnost da piletina sadrži arsen ako pile nije bilo “domaće” i da arsen može da izazove dijabetes i neurološke poremećaje.

Kao što je navedeno u odgovoru Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, praćenje i kontrola kontaminanata (gdje spadaju i teški metali) u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla sprovodi se u sklopu određenih programa službene kontrole koje donosi i sprovodi Kancelarija za veterinarstvo BiH na godišnjem nivou. Dozvoljene količine arsena definisane su Pravilnikom o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante u hrani.

Prema informacijama dostupnim na stranici koju vodi istraživački program Dartmouth Toxic Metals Superfund, nivoi arsena u mesu, jajima i mliječnim proizvodima izuzetno su niski i nema potrebe da se izbjegavaju kako bi se smanjila izloženost arsenu.

Farmeri su nekada svojim pilićima, puranima i svinjama davali lijekove za poticanje rasta i liječenje bolesti koji su sadržali arsen. U kasnim 2000-im neki farmeri prestali su koristiti ove lijekove nakon što je otkriveno da meso sadrži arsen. Od 2016. više nije legalno koristiti ove lijekove u Sjedinjenim Američkim Državama. Budući da se arsen prirodno nalazi u tlu i vodi, niske razine arsena mogle bi se pojaviti u nekim mesnim ili životinjskim proizvodima, poput mliječnih proizvoda ili jaja.

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) je u izjavi za AFP iz jula 2019. rekla da "više ne postoje proizvodi za perad koji sadrže arsen koje je odobrila Agencija." U EU se proizvodi s arsenom takođe ne koriste kao dodatak u hrani za piliće.

Vakcinacija peradi ne predstavlja rizik za potrošače

U kontekstu navodnih opasnosti od konzumacije piletine u člancima se pominje i vakcinacija pilića.

Vakcinacija peradi sprovodi se s ciljem sprečavanja pojave zaraznih i parazitskih bolesti. Iz kancelarije JU Veterinarski institut Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” Banja Luka za Raskrinkavanje su rekli da ona ne predstavlja rizik za potrošače pilećeg mesa.

Vakcinacija peradi u Republici Srpskoj i BiH se sprovodi, jer je, kao preventivna mjera, za neke bolesti obavezna prema važećoj regulativi, a za neke bolesti nije obavezna, nego zavisi od procjene epizootiološke situacije, tehnologije proizvodnje, finansijskih aspekata i sl., a što je na slobodnom izboru uzgajivača životinja, koji istu primjenjuju u cilju sprečavanja pojave zaraznih i parazitskih bolesti, koje mogu da ugroze zdravlje životinja i proizvodnju. Ukoliko se misli na potrošače pilećeg mesa, vakcinacija peradi ne predstavlja rizik za njih.

Da bi se postigao glavni cilj, odnosno visok nivo zaštite života i zdravlja ljudi, mjere koje se primjenjuju u skladu s propisima o hrani zasnivaju se na procjeni rizika, osim kada to nije primjereno okolnostima ili prirodi same mjere. Procjena rizika zasniva se na dostupnim naučnim dokazima i obavlja se na nezavisan, objektivan i transparentan način. Procjenu rizika, prema Zakonu o hrani (Službeni glasnik BiH 50/04), obavlja Agencija za bezbjednost hrane BiH, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta.

I iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrdili su nam da, prema dosadašnjim istraživanjima, vakcinacija peradi ne predstavljaju rizik za zdravlje konzumenata.

Period karencije za vakcine je skoro uvijek “0” dana. Radi lakšeg razumijevanja, potrebno je pojasniti da vakcine u svom sastavu sadrže materije (viruse, oslabljene, inaktivirane ili samo dio virusa) koje ne ostavljaju sljedivi trag u organizmu životinje ili njenim proizvodima (jaja). Svrha im je da dižu imunitet životinje, te po dosadašnjim istraživanjima, ne predstavljaju rizik za zdravlje konzumenta.

U većini država postoje pravila kojim se reguliše upotreba antibiotika prilikom uzgoja peradi. Kod nas, u EU, SAD-u te nizu drugih zemalja postoje zakonski propisi koji osiguravaju da se antibiotici koriste na način koji je siguran za potrošače. Kad je riječ o hormonima, oni se ne koriste u uzgoju peradi kod nas i u EU, mada je njihova upotreba dozvoljena u nekim zemljama. 

Shodno navedenom, tvrdnje u člancima domaćih portala da je brojler piletina opasna i da razara organizam jer je meso puno hormona i antibiotika ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.   

Istu ocjenu dobijaju navodi kojim se implicira da arsen u piletini s farmi predstavlja rizik za zdravlje potrošača.

Naslovi članaka u kojima se tvrdi da su fileti “najopasniji dio piletine” dobijaju ocjenu klikbejt budući da se to u člancima ne navodi. 

(Raskrinkavanje.ba)