Foto: Flickr
Mediji iz cijelog regiona proteklih dana izvještavali su o odluci o finansiranju Općih izbora u BiH, koju je, koristeći bonska ovlaštenja, donio visoki predstavnik Christian Schmidt 7.6.2022. godine. Njom je predviđeno prebacivanje 12, 5 miliona konvertibilnih maraka na račun Centralne izborne komisije (CIK) u svrhu finansiranja izbora.
Uprkos činjenici da je Schmidt imenovan na funkciju visokog predstavnika prije godinu, zvaničnici/e iz Republike Srpske, kao i pojedini mediji, i dalje ne priznaju njegov legitimitet.
Tako su određeni portali, prateći politiku zvaničnika koja je zasnovana na netačnim navodima, izvještavajući o najnovijoj Schmidtovoj odluci, ponovo osporavali njegovu poziciju. Portal Happy je, recimo, u naslovu članka objavljenog 7. juna Schmidta nazvao “samozvanim visokim predstavnikom”:
ŠMIT PONOVO DONOSI ZAKONE Samozvani visoki predstavnik nametnuo VAŽNU ODLUKU koristeći "bonska ovlašćenja"!
Portal Sputnik u svom izvještaju o Schmidtovoj novoj odluci naziva ga “takozvanim” visokim predstavnikom, dok u naslovu navodi da “Šmit tvrdi da je nametnuo odluku o finansiranju izbora”.
Identičan članak, ali bez riječi “takozvani”, izvorno je objavljen na portalu javnog emitera Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), koji je, izvještavajući o odluci o finansiranju izbora, naveo kako “Schmidt tvrdi da je nametnuo odluku”, što su prenijeli i drugi portali (1, 2, 3).
Pojedini portali u svojim člancima Schmidta izbjegavaju da nazovu visokim predstavnikom, pa tako navode da je u pitanju “njemački diplomata” (1, 2, 3, 4). Takvim formulacijama se, na suptilniji način, nastoji osporiti Schmidtov legitimitet kao visokog predstavnika, kao i njegovo pravo donošenja odluka.
U nizu medijskih izvještaja na ovu temu posebno se istakao članak portala Poskok, opremljen dramatičnim naslovom:
DŽIHAD JE POČEO: Schmidt nametnuo odluku o financiranju izbora koji se trebaju održati po neustavnom proislamističkom zakonu
U članku se navodi:
Ugledni turist iz Njemačke koji se nametnuo kao jako snažan lobist turskih i saudijskih interesa u BIH Christian Schmidt kazao je danas da će Središnje izborno povjerenstvo BiH dobiti 12,5 milijuna KM. To je potvrdio na izvanrednom obraćanju u OHR-u.
Članak, koji je napisan u formi vijesti i objavljen u rubrici “Aktuelno”, sadrži jasno neobjektivne opaske anonimnog autora, poput one da je “počeo džihad”, da je Schmidt “ugledni turist iz Njemačke” i da je “Izborni zakon BiH proislamistički”. Za ove se tvrdnje ne pružaju nikakvi dokazi ni objašnjenje kako je autor došao do bilo kojeg od ovih zaključaka.
Da li je Schmidt u BiH obični “njemački turista” ili visoki predstavnik?
Kako se navodi u analizi Raskrinkavanja od 25.1.2022, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira imenovao je Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27.5.2021. godine, nakon što je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko podnio ostavku.
Ostavka je stupila na snagu 1.8.2021. godine, a Schmidt je zvanično preuzeo funkciju istog dana, uprkos negodovanju zvaničnika/ca iz Republike Srpske.
Ured visokog predstavnika (OHR) je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika je, kako se navodi na web stranici OHR-a, uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, a visoki predstavnik sarađuje s građanima i institucijama Bosne i Hercegovine te međunarodnom zajednicom kako bi osigurali da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u euroatlantske institucije.
Kao argument za osporavanje Schmidtovog legitimiteta, navodi se u analizi, zvaničnici/e iz RS, a potom i pojedini mediji, koristili su činjenicu da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
Ovo, pak, ne znači da je Schmidtova pozicija nelegitimna ili nelegalna. Kako je objašnjeno u analizi našeg partnerskog fact-checking portala Istinomjer od 7.6.2021. godine, to nije uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Iako se nekoliko puta desilo da se Vijeće sigurnosti UN-a izjasni o odabiru visokog predstavnika, također se dešavalo da Vijeće ne potvrdi imenovanje visokog predstavnika:
Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
(...)
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.
Dakle, činjenica da imenovanje Schmidta nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a ne čini ga nelegitimnim ili nelegalno odabranim visokim predstavnikom. Raskrinkavanje je i ranije pisalo o osporavanju legitimnosti Schmidta na poziciji visokog predstavnika u medijskim izvještajima koji su pratili zvaničnu politiku Republike Srpske, u analizama koje možete pročitati ispod:
Christian Schmidt nije “nelegalno izabrani” visoki predstavnik
Christian Schmidt nije “takozvani visoki predstavnik”
Samim tim, osporavanje legitimiteta visokog predstavnika formulacijama poput “samozvani” i “takozvani” visoki predstavnik ili “njemački turista” nije zasnovano na činjenicama. Izbjegavanje ispravnog tituliranja u pojedinim člancima, poput korištenja izraza “njemački diplomata”, također je, iako činjenično tačno, manipulativno.
Schmidtova odluka o finansiranju izbora i Izborni zakon
Kako se navodi u članku Al Jazeere od 7. juna, Centralna izborna komisija BiH (CIK) je u više navrata pozvala Vijeće ministara BiH da u dnevni red uvrsti donošenje odluke o osiguranju 12,5 miliona KM potrebnih za sprovođenje Općih izbora zakazanih za 2. oktobar 2022. godine.
Vijeće ministara BiH je na sjednici 6. juna usvojilo odluku kojom se Centralnoj izbornoj komisiji BiH posuđuje 9,7 miliona KM za provedbu izbora od Regulatorne agencije za komunikaciju (RAK), što nije dovoljan iznos sredstava.
Nakon što Vijeće ministara BiH nije osiguralo dovoljan iznos sredstava za finansiranje Općih izbora, iako je rok za to bio 19. maj, visoki predstavnik je 7. juna nametnuo odluku prema kojoj će se Centralnoj izbornoj komisiji isplatiti 12, 5 miliona KM u te svrhe, navodi se u članku Al Jazeere. Izmjenama u Izbornom zakonu, navodi se, Schmidt je također spriječio potencijalne buduće blokade finansiranja izbora.
Ustavni sud BiH je 2016. godine donio presudu prema kojoj je proglasio neustavnim i stavio izvan snage odredbe Izbornog zakona kojima je definisan način biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Pokušaji pregovora o izmjeni Izbornog zakona do sada su bili bezuspješni. Izbori će se ove godine održati prema starom Izbornom zakonu.
Ipak, ostaje nejasno na koji je način Izborni zakon BiH “proislamistički” niti šta tačno znače navodi da je “džihad počeo”, što portal Poskok navodi u naslovu, a ne spominje i ne objašnjava nigdje u tekstu. Ono što spominje u tekstu jeste to da se Schmidt “nametnuo kao jako snažan lobist turskih i saudijskih interesa u BiH”, što također ni na koji način nije objašnjeno niti argumentovano.
U zaključku, kako smo to već ranije utvrdili, Christian Schmidt nije nelegalno izabran na funkciju koju obavlja te samim tim nije “nelegitiman” niti “takozvani” visoki predstavnik. Takve odrednice u medijima su manipulativne. Dok jedni koriste ove neutemeljene izraze u svojim člancima, drugi pribjegavaju suptilnijim načinima da ospore Schmidtovu funkciju, kao što je korištenje izraza “njemački diplomata”. Takav opis, iako činjenično tačan, ne informiše čitatelje/ke u potpunosti. Još suptilniji način osporavanja legitimiteta jesu i navodi o tome da “Šmit tvrdi da je nametnuo odluku” - čime se izbjegava navesti da je odluka zaista donesena.
Shodno činjenicama, tvrdnju da je Christian Schmidt u BiH “njemački turista”, “takozvani” ili “samozvani” visoki predstavnik u BiH ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Tvrdnje da je “počeo džihad” i da je Izborni zakon “prosilamistički”, iznesene u naslovu članka na portalu Poskok, ocjenjujemo kao klikbejt, s obzirom na to da se u članku ne spominju niti objašnjavaju.
(Raskrinkavanje.ba)